Otplatni obrok

Koristi se kod načina otplate kredita ugovorenog uz ostatak vrijednosti. Sastoji se od iznosa anuiteta izračunatog na dio iznosa glavnice za koju je ugovorena anuitetska otplata i ugovorne kamate na preostali dio iznosa glavnice koja predstavlja ostatak vrijednosti. Dio glavnice koja predstavlja ostatak vrijednosti dospijeva i vraća se jednokratno s dospijećem posljednjeg obroka.

Usluga Erste Maestro Plus

Ugovorite uslugu Erste Maestro Plus i iskoristite mogućnost podizanja gotovine s bankomata uz otplatu na više rate. Također, uslugom možete plaćati na rate uz/ili odgodu plaćanja na ugovorenim prodajnim mjestima bez naknada i kamata.

Zatreba li vam gotovina, možete je podići na nekom od 713 bankomata Erste banke uz otplatu na 3,6,9 ili 12 mjesečnih rata, pri čemu jednokratna naknada ovisi o odabranom roku oplate.

Odlučite li se pak kupovati na rate, to možete na 3,6,9 ili 12 rate, uz mogućnost odgode prve rate. Naknade i kamate se ne naplaćujete, a na ovaj način možete plaćati na više od 6600 prodajnih mjesta u Hrvatskoj.

Za ugovaranje usluge Erste Maestro Plus, uz  tekući račun u Erste banci potrebno je imati Maestro karticu tekućeg računa ili Debit Gold Mastercard karticu uz Erste Gold i Erste Gold Plus paket.

Erste Asset Management registrirao dva fonda u Crnoj Gori

Erste Asset Management d.o.o. registrirao je svoja dva fonda u Crnoj Gori – Erste Adriatic Bond i You Invest Balanced. Time je postao prvo društvo za upravljanje investicijskim fondovima na hrvatskom tržištu koje je proširilo svoje poslovanje izvan granica Republike Hrvatske. Komisija za tržište kapitala u Crnoj Gori je 16. svibnja 2018. godine izdala  rješenje, kojim se odobrava trgovanje udjelima spomenutih fondova. Udjeli u navedenim fondovima će građanima Crne Gore biti dostupni  kroz poslovnu mrežu Erste Banke AD Podgorica.

Kroz svoje dugogodišnje poslovanje Erste Asset Management pokazao je da se uspješno nosi sa svim tržišnim izazovima. Drago nam je da smo na  20. godišnjicu postojanja, koju slavimo upravo ove godine, svoje usluge ponudili i van granica Hrvatske. Registracijom fondova Erste Adriatic Bond i You Invest Balanced u Crnoj Gori dodatno smo potvrdili poziciju Erste Asset Managementa kao jednog od vodećih društava za upravljanje investicijskim fondovima u našoj zemlji, ali i cijeloj jugoistočnoj Europi“, naglasio je ovom prigodom Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste Asset Managementa.

Erste Asset Management trenutačno upravlja imovinom većom od 5,12 milijardi kuna kroz jedanaest otvorenih investicijskih fondova i uslugu privatnog upravljanja portfeljima. Erste Adriatic Bond, koji je ponuđen na crnogorskom tržištu, trenutačno je najveći fond u Hrvatskoj s imovinom većom od 2,33 milijarde kuna. Namijenjen je konzervativnijim ulagačima, fizičkim i pravnim osobama kojima je cilj ostvariti odgovarajući prinos ulaganjem sredstava na preporučeno razdoblje od barem dvije godine, uz umjerenu razinu rizika. Adriatic Bond pretežno ulaže u dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca na području Republike Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Rumunjske, Mađarske i Bugarske.

Drugi ponuđeni fond – You Invest Balanced – mješoviti je fond namijenjen fizičkim i pravnim osobama s investicijskim horizontom duljim od tri godine te onima koji su spremni prihvatiti umjerenu razinu rizika s ciljem ostvarenja povrata na uložena sredstva. Cilj You Invest Balanceda je rast vrijednosti udjela investiranjem imovine Fonda u udjele drugih investicijskih fondova (minimalno 60%), dužničke i vlasničke vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i depozite sukladno zakonskim ograničenjima i ograničenjima ulaganja navedenim u Prospektu fonda.

Lili Ivetac: „Fiumanka već odavno nije samo regata, ona je praznik mora“

Polovicom lipnja Rijeka tradicionalno živi u znaku jedrenja zahvaljujući Fiumanki, koju svake godine u sve većem broju posjećuju zaljubljenici u more i jedrenje. Za sudjelovanje je potrebno imati barku s jedrom, posadu i dobru volju, a zbog posebnog pristupa organizaciji i besplatnog sudjelovanja za sve natjecatelje, regata je prepoznata kao vrhunsku sportski događaj u Hrvatskoj i regiji. Ovogodišnja 19. Fiumanka održat će se od 7. do 10. lipnja 2018., povodom čega razgovaramo s Lili Ivetac, organizatoricom regate.

U sklopu Fiumanke organizirate različite regate. O čemu je riječ i tko se sve može prijaviti? Iako je ključni povod jedrenje, Fiumanka već odavno nije samo regata, ona je praznik mora, koloplet različitih događanja povezanih jedrima. Svaka Fiumankina regata je drugačija, s drugačijom misijom i vizijom. Od samog početka, najvažnije pravilo Fiumanke jest ono – važno je sudjelovati! Za sudjelovanje na regati potrebno je imati barku s jedrom, posadu i najbitnije, dobru volju. No, biti dijelom Fiumanke ne znači da se nužno mora jedriti. Zanimljive tematske konferencije, prekrasna vizura zaljeva ispunjenog jedrima i nikad bogatija sajamska ponuda, uz obilje dobre zabave, sasvim su dovoljan razlog za posjet Rijeci.

 Jedna od možda najvažnijih regata je ona na koju se može prijaviti svatko tko ima brodicu s jarbolom i jedrom. Kad krećete, gdje se plovi i koliko sudionika očekujete? Devetnaest godina uzastopce, u subotu točno u podne, ispred Riječkog lukobrana starta najveća riječka regata, od milja nazvana Velika Fiumanka na kojoj sudjeluje oko 200 jedrilica. 

Za sudjelovanje na vašim regatama nije potrebno platiti kotizaciju. Je li to uobičajena praksa? Nije jedina među regatama koja je besplatna, ali jedina među velikim regatama koja je besplatna i koja svim sudionicima osigurava besplatan vez, obrok i čašu pića nakon regate te majice za sve članove posade. Uzmemo li u obzir da u regati sudjeluje preko 1500 jedriličara, tada organizacija svih ovih aktivnosti nije samo financijski, nego i tehnički iznimno zahtjevna.

Jedrenje na Fiumanki već nekoliko godina otvaraju mediji…  Medijska regata je vikend tijekom kojeg novinari odlože tipkovnice, mikrofone i kamere kako bi jedrili na Fiumanki. I tako već punih dvanaest godina! Pokrenuta je sa željom i namjerom da promoviramo Fiumanku izvan lokalnih okvira i približimo jedrenje medijima jer će ga kroz osobno iskustvo moći kvalitetnije pratiti. Danas, nakon toliko godina, među novinarima imamo iskusne, prokušane jedriličare. Ovo je čak i u svjetskim razmjerima jedinstvena regata. Ne iz činjenice da se mediji nigdje drugdje nisu okupljali na jedrenju, nego radi svojeg kontinuiteta i broja medijskih kuća koje na regati sudjeluju. Regata je pozivna i broj medija koji će sudjelovati na žalost je limitiran našim financijskim mogućnostima jer je i ova regata besplatna. Medijskim posadama osiguravamo jedrilicu s istaknutim obilježjima njihove medijske kuće i gostoprimstvo na regati, a oni svoje sudjelovanje uvjetno rečeno „plaćaju“, u reklamiranju Fiumanke, Rijeke i Hrvatske. Prva medijska regata održana je 2007. pod nazivom Press Fiumanka, da bi povodom obilježavanja ulaska Hrvatske u EU 2013. godine prerasla u europsku jedriličarsku manifestaciju čiji su organizatori agencija 2.mjesto, Grad Rijeka i HRT i od tada se organizira kao European Media Sailing Race. Ove godine zaplovit će njezino šesto europsko izdanje na kojem će se ponovno okupiti jedriličarske posade iz različitih medija i država, a dio njih već tradicionalno dolazi u Rijeku.

Osim što Fiumankom popularizirate jedrenje, nautičare potičete na skupljanje morskih naplavina… Jedrima Fiumanke uvijek nastojimo dati neku dodatnu zadaću. Naše more naša je najveća vrijednost i turistički potencijal zato je zadatak svih nas koji njime plovimo da ga sačuvamo i za buduće generacije. Važnost očuvanja morskog okoliša jedno je od glavnih opredjeljenja svih nas koji jedrimo.

U sklopu regate organizirate i sajam Kupujmo hrvatsko, te koncerte. O čemu je riječ i što možemo očekivati ove godine? Tijekom godina uspjeli smo doći do toga da mi organiziramo regatu koja je povod svemu, a naši partneri organiziraju ostala prateća događanja jer se time oživotvoruje i naša vizija Fiumanke. Iako je Fiumanka u privatnom vlasništvu, oduvijek postoji namjera da to bude zajednički projekt našeg grada u kojem će sudjelovati što više partnera, a naša uloga je da u svemu tome održimo red i zaštitimo interese onih koji su u Fiumanku uložili svoja sredstva i omogućili njezino održavanje u ovakvom obliku. Ove godine dio Fiumanke bit će akcija Hrvatske gospodarske komore Kupujmo hrvatsko s preko 130 izlagača. Zabavni program Fiumanke odvija se također na nekoliko lokacija u organizaciji naših partnera. Ove godine imamo i dvije zanimljive tematske konferencije – jedna govori o nautičkom turizmu i održivom razvoju i u organizaciji je Novog lista, dok druga donosi zanimljivu temu o financiranju u kulturi u okviru projekta Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020. Sva ova događanja također su besplatna.

Znamo da je nautički turizam važan za cijelo gospodarstvo. Što mislite da se još može unaprijediti, da ne prodajemo samo čisto more i vjetar u kosi? Kao i plovidba, tako i turistički razvoj zahtijeva stručno upravljanje mnogim varijablama i nepredvidivim okolnostima. Zakonitosti i taktike jedrenja lako se mogu primijeniti na strategiju, planiranje i provođenje aktivnosti u turizmu. U jedrenju, upravo kao i na mnogim drugim područjima rada i razvoja, jedino upornim, zajedničkim radom i uravnoteženim pristupom možemo postići cilj i zadržati pravi smjer- kurs.

Sve se može i treba unaprijediti ukoliko želimo imati održiv turizam i ponuditi onakav proizvod kakav današnji turist traži i očekuje, a to je iskustvo – sportsko, gastronomsko, kulturno… Želi osjetiti, okusiti i doživjeti na različite načine destinaciju u koju je došao. Projekti poput Fiumanke upravo su idealan medij jer svojim jedrima mogu obuhvatiti različite sadržaje i ponuditi zanimljiv turistički proizvod, no on ne može nastati, ni opstati na entuzijazmu nekolicine ljudi, nego mora postati zajednički projekt grada, županije, države. A što može postati i kako se može razviti, imamo prilike svjedočiti svake godine početkom listopada kada odemo u Trst na njihovu Barcolanu, čiji su počeci vrlo slični Fiumankinim, a prekretnicu i zaokret u konceptu doživjela je upravo negdje u svojem dvadesetom izdanju da bi se u proteklih četvrt stoljeća prometnula u najmasovniju regatu na svijetu.

I za kraj… Rijeka možda nema iste uvjete poput Trsta, niti približno sličnu količinu jedrilica na svojem području, ali nije niti potrebno slijediti tuđi smjer razvoja nego osmisliti i ponuditi svoj, autentičan, koji će biti spoj svega najboljeg što jesmo i nudimo. More i jedrenje u našem su slučaju puno više od sporta. Plovidba na jedra dio je nas, našeg identiteta, samim time trebali bi joj dati veći značaj i u promišljanju turističkog razvoja.

Vanja Babić: „Žiri je imao težak posao zbog velike i ujednačene konkurencije na visokoj razini“

Otvorenjem izložbe otkupljenih djela novih fragmentaša Marije Matić, Emanuele Lekić, Glorije Lizde, Grgura Akrapa, Nikice Jurkovića, Martine Fabijanović, Mihaela Klanjčića, Laure Martinović i Antonele Ševo, završilo je 14. Izdanje Erste Fragmenata. Izložba se mogla razgledati u Galeriji Kranjčar, a i ove je godine djela odabralo stručno povjerenstvo na čelu s Vanjom Babićem.

Član ste žirija Erste fragmenata od samih početaka. Može li se među izabranim i nagrađenim radovima proteklih godina sagledati određeni tijek, promjenu ili smjenu ideja i pristupa u umjetnosti? Koje pojave smatrate ključnim faktorima? Teško je govoriti o nekoj značajnijoj, kako kažete, promjeni ideja i pristupa među otkupljenim i nagrađenim radovima. Zapravo, to bi se onda više odnosilo na eventualne promjene u sklonostima nas kao žirija koji smo te radove i odabrali. U svakom slučaju ne podržavamo podilaženje trendovima pod svaku cijenu, a svaki konkretan rad nastojimo vrednovati posve individualno, bez obzira na medij u kojemu je izveden.

Što ste očekivali ove godine i jesu li radovi ispunili vaša očekivanja? Očekivao sam mnogo prijava i jednako toliko zanimljivih radova. Žiri je imao težak posao zbog velike i ujednačene konkurencije na visokoj razini.

Kakvo je općenito iskustvo stručnog ravnanja ovim projektom? Koji su njegovi izazovi, zašto mu se vraćate? Kako su se mijenjali vaši ciljevi? To je jedno nesumnjivo lijepo iskustvo. Žiriranje podrazumijeva razmjenu misli i argumenata među članovima žirija, a to može biti itekako zanimljivo i poticajno. U tom smislu to je i korisno iskustvo jer smo u prilici u relativno kratkome vremenu dobiti stanoviti uvid u mnoštvo uradaka mladih umjetnika čiji rad do tada nismo dovoljno ili uopće poznavali. Osobno, nakon obavljena žiriranja uvijek bih osjetio potrebu navratiti na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu te malo zaviriti u klase pojedinih profesora. Što se tiče ciljeva, uvijek se nadam zanimljivoj i vizualno svježoj izložbi otkupljenih radova, a u budućnosti bih volio da kolekcija nastala dosadašnjim otkupljivanjem radova posredstvom natječaja Erste fragmenti bude i sustavno prezentirana, što bi podrazumijevalo povremene izložbe s izborom radova iz njezina fundusa. Takve izložbe mogle bi se raditi po tematskom, medijskom ili naprosto best of ključu.

Koliko se umjetnika odazove na natječaj? Bude li to reprezentativni pregled jedne generacije? U početku smo imali kontinuirani rast broja prijava iz godine u godinu jer su Erste fragmenti sve više dobivali na vidljivosti i popularnosti. U posljednjih nekoliko izdanja možemo govoriti, ako me  pamćenje dobro služi, o doista respektabilnih 180 – 200 prijava.

Što vam najteže pada u procesu selekcije? Kako član žirija u humanistici kroti svoju subjektivnost i pristranost određenim idejama i estetici kako bi donio objektivnu odluku? U selektiranju mi najteže pada kad mi se neki rad istodobno čini zanimljivim i površno „bleferskim“. A takvih situacija ima, osobito ako mi je autor posve nepoznat. Također, s obzirom da radove otkupljujemo posredstvom reprodukcija, moguća su i stanovita razočaranja kad napokon vidite original. Naime, u umjetnosti vrijedi pravilo po kojemu što je neki rad bolji to na reprodukciji gubi više svoje snage i uvjerljivosti. Ali vrijedi, dakako, i obratno. Pa se nešto slabija ostvarenja zahvaljujući lukavo načinjenim reprodukcijama katkada znaju „prošvercati“. Zbog toga o glavnoj nagradi uvijek odlučujemo na zasebnom sastanku uz već otkupljene originale.

 Objektivnost u umjetnosti? U apsolutnom smislu ona ne postoji. Srećom, rekao bih. Kao što je nemoguće dati konačnu definiciju što je to umjetnost, tako je nemoguće biti i posve objektivan. Posve sam siguran da se ishod našega žiriranja nipošto ne bi posve poklopio s rezultatima nekog drugog žirija. Bitno je da razgovaramo i uzajamno nadopunjujemo zapažanja. A na kraju i glasujemo. Zbog toga broj članova žirija uvijek mora biti neparan.

 Žiri čine umjetnici i stručnjaci različitih usmjerenja. Na koji ste način komplementarni? Da, žiri čine umjetnici, kustosi i likovni kritičari. Među nama sigurno postoje neke razlike, ali one su manje nego što biste možda mogli pomisliti. Mislim da ostvarujemo dobru sinergiju različitih zapažanja.

Koji su opći kriteriji kojima se žiri vodi prilikom odabira radova, a koji vaši osobni? Na koji su se način i zbog čega vaš osobni kriteriji (preferencije, prioriteti) mijenjali kroz godine? Mogu govoriti samo o svojim vlastitim kriterijima. Ponajprije, važno mi je osjetiti da mladi umjetnik točno zna što želi iskazati određenim djelom te da iza njega u cijelosti stoji. Nadalje, volim autore koji su skloni neprestanom propitivanju i problematiziranju medija u kojem rade. Na kraju, moram osjetiti usklađenost odnosno povezanost s autorove ideje i njezine realizacije.

Je li kod mladog umjetnika važnija zrelost u umjetničkom radu ili iznimno obećavajuća, ali još neformirana iskra koja čeka neki poticaj, možda upravo u vidu priznanja poput Fragmenata, da se posve rasplamsa? Može li se očekivati takva izvjesna zrelost od umjetnika u dvadesetima? Djelomično ste već u pitanju ponudili i odgovor. Određeni stupanj zrelosti uvijek je neophodan, ali bilo bi vjerojatno opasno kad bi netko već sa trideset ili manje godina posve „zaokružio“ svoju umjetničku priču. Nad njime bi se u tom slučaju nadvila sjenka manire i stagnacije.

Sudjelujete i u izboru kandidata za stipendiju. Koji vas kriteriji vode u toj kategoriji? Pri odabiru stipendista tri su osnovna kriterija. Iskazao bih ih u postocima: zanimljivost i kvaliteta rada sudjeluje s 50 %, a ocjene na studiju te socijalna situacija kandidata s po 25 %. Ovo, dakako, može zvučati jednostavno, ali je vrlo daleko od toga. Uvijek razgovaramo s kandidatima i to je izuzetno važno. Odabir stipendista spada mi u najteže zadatke vezane uz Erste fragmente. Bio bih najsretniji kad bi svi mogli dobiti stipendiju.

Zašto su mladim umjetnicima potrebni upravo natječaji i nagrade poput Erste fragmenata? Što njima osobno, a što za njihovu karijeru znači takva vrsta priznanja? Ovakvi natječaji iznimno su potrebni. Mladi umjetnici dobivaju priliku pokazati svoj rad, a pritom i popraviti osobnu financijsku situaciju. A to im onda i podiže samopouzdanje te stimulira na daljnji rad.

Koja je uloga Erste fragmenata na suvremenoj umjetničkoj sceni u kontekstu promicanja otkupa i financiranja umjetnosti? Uloga nipošto nije zanemariva, pogotovo jer smo vrlo deficitarni sa sličnim inicijativama. Erste banka na najboljem je putu formiranja jedne bogate, zanimljive i specifične kolekcije čiji bi fundus činili rani radovi afirmiranih hrvatskih autora i autorica. Jer, da podsjetim, riječ je o imenima poput Davida Maljkovića, Ivane Franke, Alema Korkuta, Tanje Deman, Ivana Fijolića, grupe ABS, Matka Vekića, Pauline Jazvić, Roberta Šimraka, Gordane Bakić, Lale Raščić… da ne nabrajam dalje.