Arhiva kategorije: Glavna tema

Erste fragmenti 14

Erste banka i urbanokulturna platforma Urbanka i ove su godine pokrenule natječaj za projekt pod nazivom “Erste fragmenti 14”, koji pruža potporu mladim i neafirmiranim likovnim umjetnicima do 30 godina i studentima akademija likovnih umjetnosti – otkupom njihovih umjetničkih djela (skulptura, slika, grafika i instalacija), dodjelom dodatne novčane nagrade za najbolji rad te organizacijom samostalne izložbe autoru pobjedničkog rada. Osim odabira najboljeg rada po izboru stručnog žirija i ove se godine dodjeljuje posebna nagrada po odabiru publike. Pored toga, Erste banka dodjeljuje jednu godišnju stipendiju “Erste fragmenti” u iznosu od 1000 kuna mjesečno. Kandidati za dodjelu stipendije moraju biti hrvatski državljani i imati status redovnog studenta treće ili više godine studija na likovnim akademijama u Zagrebu, Splitu, Rijeci ili Osijeku.

Natječaj “Erste fragmenti” organizira se od 2002. godine, a u dosadašnjim izdanjima otkupljeno je oko 180 djela mladih hrvatskih likovnih umjetnika, koja se danas nalaze na više od 130 lokacija (poslovnica i uredskih prostora) Erste banke u Hrvatskoj. Autori mnogih otkupljenih radova u međuvremenu su postali afirmirana i cijenjena imena hrvatske umjetničke scene.

O odabiru radova za otkup i proglašenju najboljeg rada odlučivat će stručni žiri. Za autora najboljeg rada predviđena je i dodatna novčana nagrada u iznosu od 10.000 kuna, a dobiva i priliku za samostalno izlaganje tijekom 2019. godine. Osim odabira najboljeg rada po izboru stručnog žirija, dodjeljuje se i posebna nagrada publike u iznosu od 3000 kuna.

Svi otkupljeni i nagrađeni radovi bit će prikazani na izložbi u Galeriji Kranjčar u Zagrebu.

Prijave na natječaj “Erste fragmenti 14 – za otkup radova” te na natječaj “Erste fragmenti 14 – za stipendiju” zaprimaju se do 16. ožujka 2018. Propozicije natječaja objavljene su na www.urbanka.hr te na www.erstebank.hr

Društveno odgovorno poslovanje kao put prema snažnijoj zajednici

Njegovanjem duge tradicije donatorskog i društveno odgovornog poslovanja, Erste banka podržava i potiče različite segmente društva, od humanitarnih i obrazovnih do kulturnih i sportskih institucija širom Hrvatske. Pojam društveno odgovornog poslovanja obuhvaća brojne aktivnosti, od klasičnih donacijskih projekata do humanitarnih aktivnosti i korporativnog volontiranja, a sve s ciljem kako bi se zajednici vratio barem dio onoga što nam pruža.

Posljednju u nizu donacija Erste banka uručila je Veleučilištu u Bjelovaru i Općoj bolnici Bjelovar i to u iznosu od 200.000 kuna. Donacija uručena Veleučilištu iskorištena je za opremanje i uređenje nove informatičke učionice preddiplomskog stručnog studija računarstva, a osim financijske potpore, banka je sudjelovala i u izradi ovogodišnjeg kurikuluma za studente Tehničkog veleučilišta u Bjelovaru. Uz to, banka će studentima računarstva Veleučilišta omogućiti obavljanje stručne prakse u programu IT Lab, koji studentima tehničkih fakulteta pruža stjecanje praktičnih znanja i vještina u jednom od najvećih bankarskih IT sustava u regiji.

Uzimajući u obzir porast broja kardiovaskularnih bolesti, donacija Općoj bolnici Bjelovar iskorištena je za kupnju defibrilatora te tri digitalna tlakomjera za potrebe Službe internističkih djelatnosti. Osim toga, Erste banka bolnici je donirala i dizelski agregat u vrijednosti od 70.000 kuna, koji će joj služiti kao pomoćni izvor u slučaju nestanka električne energije. Dugogodišnju suradnju s Općom bolnicom Bjelovar Erste banka potvrdila je i početkom godine, kad joj je donirala 160.000 kuna za kupnju aparata za laparoskopiju, a ukupan iznos donacija bjelovarskoj bolnici od 2010. godine premašuje milijun kuna.

Erste banka kontinuirano pomaže i brojne kulturne institucije i projekte. U javnosti je dobro prepoznat natječaj „Erste fragmenti“, koji je ove godine doživio svoje 13. izdanje. Radi se o natječaju kojim Erste banka otkupom likovnih djela (slike, skulpture, grafike, instalacije) pruža potporu mladim i široj javnosti još nepoznatim umjetnicima na počecima njihova umjetničkog djelovanja. Pobjednica ovogodišnjeg natječaja bila je Vinkovčanka Josipa Vranjković, a njezina skulptura pod nazivom „Vunenjak 1“ donijela joj je Erste Grand Prix i novčanu nagradu u visini od 10.000 kuna te osigurala samostalnu izložbu. Nagrada od 3000 kuna ide dobitniku posebne nagrade publike – ove je godine to bio Ivica Purgar s poliptihom „Odrazi“.

Jedan od projekata u koji se banka uključila s pridruženim društvima jest i akcija Rotary Cluba Zagreb pod nazivom „Korak u život“. Radi se o stipendijama kojima je djeci bez adekvatne roditeljske skrbi omogućeno studiranje, a neke od stipendija osigurava i Erste banka.

Erste banka se kroz donacije i sponzorstva uključuje i u razne manifestacije i događanja te tako sudjeluje u pomaganju raznim humanitarnim udrugama i ciljevima. Samo neke od njih su „Homo si teć“ ili Erste Plava liga koja se održava u sklopu Hanžekovićeva memorijala. Kroz projekt urbane kulture Urbanka Erste banka sudjeluje te podržava i šarolike urbanokulturne inicijative.

Zaposljenici Erste banke mogu iskoristiti i mogućnost korporativnog volontiranja, čiji je cilj isključivo humanitaran i usmjeren na pružanje pomoći onima kojima je pomoć potrebna. Zaposlenicima banke i pridruženih društava odluka za volontiranje dodatno je olakšana činjenicom da za tu svrhu dobiju jedan slobodan dan.  Time na dobitku nisu samo oni koji dobivaju pomoć, već i sami zaposlenici-volonteri kojima takvo iskustvo omogućava sagledavanje različitosti te priliku za samoispunjenje i osobni rast.

Povećani prihodi kućanstva te pronalazak novog posla glavni razlozi povećane štednje

U današnje vrijeme, kad neke od osnovnih ljudskih potreba zahtijevaju izdašnije financiranje, odvajanje novca sa strane, odnosno štednja, nije nimalo lak zadatak. Usprkos tome, IMAS-ovo istraživanje pokazalo je da građani u prosjeku mjesečno izdvajaju 473 kune, što je 10% više nego lani. Pritom muškarci izdvoje 519 kuna, odnosno 20% više od žena. Četvrtina ispitanika se izjasnila da više štedi nego u odnosu na prethodne dvije, tri godine, pri čemu njih skoro 60 % kao razlog navodi povećanje prihoda kućanstva, dok njih 10% pronalazak novog posla.

Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznose koje štediše u tim zemljama mjesečno izdvajaju za potrebe štednje, s prosječnih 239 eura prednjače Austrijanci. Slijede ih Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 106 eura te Česi s 88 eura. Hrvati se s mjesečno ušteđenih 63 eura nalaze po sredini ljestvice, dok se iza njih nalaze još Mađari (53 eura), Rumunji (53 eura) i Srbi (37 eura). Prosječni ušteđeni iznosi povećali su se u odnosu na prošlu godinu u svim zemljama, ali ovog puta prednjače Rumunji s 15% većim prosječnim iznosom štednje, a slijede ih Česi s 14% većim izdvojenim iznosom.

Sve manje građana ušteđeni novac drži u kući…

Unatoč tome što su trenutačno niske kamate na štednju, nešto manje od trećine hrvatskih građana nije promijenilo svoje štedne navike te i nadalje štedi u bankama. Četvrtina građana, zbog niskih kamatnih stopa, višak daje obitelji i djeci, dok njih 24% novac čuva na tekućem računu. Onih koji ulažu u nekretnine nešto je manje od 20%. Po načinu štednje, u Hrvatskoj se klasičnom štednjom na štednom računu  koristi gotovo polovica građana, dok ih jednako toliko novac drži na tekućem računu. Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, ulaganje u vrijednosne papire, dionice i fondove te kupnja zlata i ostalih plemenitih metara. U usporedbi s prošlom godinom, postotak ispitanika koji štede u gotovini, čuvanjem novca kod kuće ili u sefu, smanjio se na samo 5% i u stalnom je padu tijekom posljednje četiri godine.

Unatoč vrlo niskim kamatnim stopama, klasična štednja i štedne knjižice i dalje predstavljaju najpopularniji način izdvajanja sredstava sa strane u većini zemalja srednje i istočne Europe, a u nekim su zemljama ovi oblici štednje čak i dobili na popularnosti, primjerice, u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj.

Kome po savjet gdje štedjeti ili ulagati novac?

Na pitanje misle li da su dovoljno upućeni u financijske teme i bankarske proizvode, skoro trećina žena odgovorila je da nije zadovoljna razinom svog znanja, dok je isti odgovor dala skoro polovica muškaraca. Za savjet gdje štedjeti ili ulagati novac, 32% građana pitalo bi obitelj i prijatelje, 20% konzultiralo bi svog osobnog bankara/savjetnika ili potražilo savjet u poslovnici banke, a 15% građana samostalno bi provelo istraživanje na internetu, novinama i sl.

Podsjetimo se zašto obilježavamo Dan štednje…

Davne 1924. godine u Milanu je održan sastanak predstavnika svjetskih štednih institucija s ciljem pronalaska adekvatnog načina izlaska iz financijske krize, nastale kao posljedica Prvog svjetskog rata. Na tom je sastanku ustanovljeno kako je štednja potrebna i iznimno važna za razvoj, a borba protiv rasipništva istaknuta je kao dokaz zrelosti gospodarstva i stanovnika. Stoga je 31. listopada, dan kad je održan taj sastanak, poslije nazvan Prvim međunarodnim kongresom štedioničara, proglašen Svjetskim danom štednje.

Svake se godine upravo povodom ovoga dana tijekom cijelog listopada organiziraju radionice i edukacije te pokreću inicijative vezane za štednju. Tako je i agencija IMAS za potrebe Erste grupe na uzorku od nešto više od 500 ispitanika provela istraživanje o navikama štednje u Hrvatskoj, ali i državama u kojima je Erste grupa prisutna – Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Srbiji i Rumunjskoj.

Naša zemlja treba ljude koji vjeruju u sebe. I banku koja vjeruje u njih.

Ovih dana na televiziji ili plakatima u svom okruženju nesumnjivo ste primijetili poruku ‘Naša zemlja treba ljude koji vjeruju u sebe’. U tjednima prije otkrivanja kako upravo naša banka stoji iza navedene poruke mnogi su se upustili u otvoren diskurz s njom, bilo mijenjanjem ili nadopisivanjem plakata, razlaganjem vlastitog tumačenja u javnom prostoru ili razgovorom među prijateljima i obitelji. Upravo nam je to bio i cilj. Započinjanje otvorenog i inkluzivnog razgovora o onome gdje mi kao društvo i zemlja vidimo prostor za napredak kako bi svima bilo bolje. I što svi mi – polazeći od nas samih – kao pojedinci, poduzeća, kolektiv možemo učiniti kako bi se to ostvarilo.

Od 27. listopada započela je i potpuna medijska kampanja, koja nadopunjuje i proširuje temeljnu ideju koju želimo prenijeti: Naša zemlja treba ljude koji vjeruju u sebe. Ali i druge. I u drugačije ljude.

A za tu se priliku naš Andrija, prepoznatljivo lice Erste bankarenja, prvi put i izravno obratio javnosti.

Kampanja počiva na dvjestogodišnjoj povijesti naše institucije, izgrađenoj na ideji da zajedništvom – suradnjom s pojedincima i podržavanjem različitih ideja – možemo pomoći društvu da napreduje, a promišljenim radom na općem dobru stvaramo vrijednost za zajednicu u cjelini, ali i za same sebe.

Pod motom “Vjeruj u sebe” ističemo vrijednosti koje zagovaramo i koje živimo kao poduzeće – već gotovo 200 godina unutar grupacije, a i gotovo 20 godina u našoj zemlji – a temelje se na važnosti toga da svatko ima priliku ostvariti se kao pojedinac. Bez obzira na dob, spol ili etničku pripadnost. Bez obzira na vjeru, političku opredijeljenost i bračni status.

Vjeruj u sebe obećanje je i odgovornost. Obećanje da ćemo nastaviti neumorno raditi na sebi i svojim procesima, proizvodima i uslugama kako bismo u sklopu svojeg poslovanja na najbolji mogući način odgovorili na želje i potrebe svojih klijenata. Ali i odgovornost prema zajednici i društvu u kojem radimo, da svaki naš postupak ujedno bude i onaj koji doprinosi općem dobru i potiče napredak i razvoj.

Pritom ne govorimo da imamo sva ili čak mnoga rješenja. Da će biti brzo ili lako. Ili da ćemo biti nepogrešivi. Ali preuzimamo odgovornost da učimo, popravljamo se i radimo neprestano preispitujući što je važno, korisno i potrebno u našem poslovanju s vama, ali istodobno i svima nama u zajednici u kojoj živimo i stvaramo.

#vjerujusebe

Izložbom Tomislava Gotovca otvorena zgrada Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci

Osmijesi ljetne noći u podne, 1994. , foto:  Aleksandar Battista Ilić

Otvorenjem izložbe Tome Gotovca u Rijeci se otvara i Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU), koji će se od sada nalaziti na novoj adresi, u H zgradi nekadašnje tvornice Rikard Benčić. Preseljenje Muzeja jedan je od projekata Rijeke koja je proglašena Europskom prijestolnicom kulture za 2020., a samim preseljenjem grad i Hrvatska dobivaju još jedno nezaobilazno kulturno središte. Ideja je da se Muzej razvija u fazama, u skladu s potrebama, pri čemu bi se prostor i programi zajedno organski razvijali. Naime, budući će se programi razvijati u više smjerova i pokrivati više razina djelovanja. Također, cilj je programima približiti široj javnosti suvremenu umjetnost i uklanjati predrasude i nelagode u percepciji koje ona donosi.

Stoga i ne čudi da upravo otvorenjem izložbe Tome Gotovca Anticipator kriza – kuda idemo dalje ne pitajte Muzej otvara svoja nova vrata široj javnosti. Riječ je o retrospektivi najvećeg hrvatskog performance umjetnika, čija su djela izlagana na brojnim izložbama u svijetu, primjerice Centru Georges Pompidou u Parizu ili Venecijanskom bijenalu. Osim što će u samoj zgradi MMSU-a biti izloženo stotinjak Gotovčevih radova, retrospektiva će biti izložena i izvan galerijskih zidova. Primjerice, unutar filmskog programa u Art-kinu Croatia i u izlozima u središtu grada. Prva Gotovčeva retrospektiva, sedam godina nakon njegove smrti, donosi cjelovit presjek umjetnikovog opusa, koji poput dugometražnog filma različitih žanrova traje dulje od 1000 minuta.

Treba reći kako je Tomislav Gotovac jedan od deset europskih umjetnika čije je djelo izloženo kao dio stalnog postava „Kunst am Bau“ u sjedištu Erste banke u Beču, tzv. Erste Campusu. Njegova fotografija na kojoj stoji gol pred zagrebačkom džamijom (zgrada HDLU-a) izložena je pri samom vrhu zgrade, na ulazu u ured direktora banke, a na njoj Gotovac, umjesto da gleda na Zagreb, gleda na Beč i tjera posjetitelje i djelatnike banke da izađu iz svojih okvira. Uz Gotovca, Hrvatsku u zgradi Erste banke u Beču predstavljaju još dva umjetnika, Sanja Iveković i Slaven Tolj, koji je ujedno ravnatelj riječkog MMSU-a te direktor Rijeka Europska prijestolnica kulture.