Arhiva kategorije: Glavna tema

Otvorena vrata prvih poslovnica Erste banke uređenih po uslužnom modelu

Erste banka otvorila je vrata svojih prvih poslovnica preuređenih u skladu s uslužnim modelom poslovanja, koji u  središte stavlja savjetodavni odnos banke prema klijentu. Ideja je da se klijentu pruži upravo ona usluga koja mu je doista potrebna, a kako bi mu se moglo posvetiti dovoljno vremena i saznati njegove potrebe, banka je započela projekt transformacije poslovnica.

Nove poslovnice podijeljene su u nekoliko zona. Središnje mjesto zauzima zona dobrodošlice, u kojoj se klijent dočekuje te potom upućuje u jednu od zona u kojoj mu se, ovisno o razlogu posjeta, posvećuje posebna pažnja. U novim poslovnicama nalazi se i samouslužna zona opremljena modernim uređajima, čime se dio transakcija preusmjerava s blagajničkih pultova. Važnu ulogu u novom konceptu ima i tehnologija, koja je prilagođena fleksibilnom radnom mjestu zaposlenika te omogućuje njihovo povezivanje s partnerima banke korištenjem video-chat tehnologije.

Naime, Erste banka je započela s projektom transformacije poslovnica kao odgovor na okruženje u kojem posluje i kojem se želi prilagoditi. Naime, ponašanje i navike klijenata su se promijenile, tehnološke promjene okružuju nas i privatno i poslovno, klijenti imaju nove, drugačije zahtjeve, pa se i uloga poslovnica banke promijenila. Stoga je Erste banci primarni cilj poslovati na način da postane savjetnik svojim klijentima, a posljedično i maksimalno povećati korisničko iskustvo klijenta.

Zasad su po novom modelu otvorene dvije poslovnice, u Puli i Makarskoj, dok će do konca godine banka otvoriti još dvije ovakve poslovnice u Hrvatskoj. Dugoročno će projekt transformacije prodajne mreže obuhvatiti sve 132 poslovnice Erste banke, a osim banke u Hrvatskoj, u projektu sudjeluje i svih sedam zemalja međunarodne Erste Grupe s više od 2500 poslovnica. Cilj projekta je proaktivno pružanje personalizirane usluge te bolje korisničko iskustvo klijenata.

U Galeriji Kranjčar predstavljeni ovogodišnji Fragmentaši

„Istina je da ne možemo jedni bez drugih“ kratko je opisala pobjednički rad „Dvije glave“ Marija Matić, mlada akademska slikarica i ovogodišnja pobjednica 14. izdanja Erste Fragmenti. Najbolji rad po izboru publike je slika „Svađa“ slikarice Emanuele Lekić, dok je godišnja stipendija dodijeljena Liciji Žuti, studentici Akademije likovnih umjetnosti iz Zagreba. Erste Fragmenti su i ove godine okupili aktivnu likovnu produkciju mlađe generacije, pa se u Galeriji Kranjčar još mogu razgledati i djela Glorije Lizde, Grgura Akrapa, Nikice Jurkovića, Martine Fabijanović, Mihaela Klanjčića, Laure Martinović i Antonele Ševo.

U povjerenstvu za otkup djela sudjelovali su i dekan Akademije likovnih umjetnosti Aleksandar Batista Ilić, voditelj Galerije Galženica Klaudio Štefančić, novinarka i likovna kritičarka Patricija Kiš i akademski slikar čiji je rad banka otkupila u okviru prošlih izdanja Erste fragmenata Sebastijan Dračić.

O Erste fragmentima

Erste banka i urbanokulturna platforma Urbanka.hr projektom Erste Fragmenti potiču neki od oblika umjetničkog stvaralaštva jer, osim što je malo ovakvih samostalnih inicijativa, riječ je i o jedinstvenom projektu u Hrvatskoj, u kojem banka otkupljuje radove studenata likovnih akademija i mladih i još uvijek nepoznatih umjetnika, s ciljem njihove daljnje afirmacije te podrške na početku njihovog umjetničkog djelovanja.  Autoru najboljeg likovnog djela Erste banka dodjeljuje novčanu nagradu u iznosu od 10.000 kuna te osigurava postavljanje samostalne izložbe.  Ujedno dodjeljuje i posebnu nagradu po odabiru publike u iznosu od 3000 kuna te jednu godišnju stipendiju u iznosu od 12.000 kuna, za koju su se mogli kandidirati studenti likovnih akademija u Zagrebu, Rijeci, Osijeku ili Splitu.

O novim Fragmentašima

Marija Matić (1994.) od 2014. do 2017. studirala je likovnu kulturu na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagala je na više skupnih i tri samostalne izložbe.

Emanuela Lekić (1996.) trenutačno pohađa preddiplomski studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Duje Jurića. Sudjelovala je na četiri skupne izložbe u Hrvatskoj i inozemstvu.

Grgur Akrap (1988.) diplomirao je 2013. na nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Damira Sokića. Izlagao je na nizu skupnih i desetak samostalnih izložbi. Član je HDLU-a od 2012. Dobitnik je više nagrada, uključujući priznanje ALU za uspjeh u cjelogodišnjem studiranju i najbolji diplomski rad.

Martina Fabijanović (1991.) diplomirala je 2016. slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Zoltana Novaka. Od 2016. je na stručnom osposobljavanju u Restauratorskom zavodu, odjel Osijek. Članica je HDLU-a od 2016.

Nikica Jurković (1989.) trenutačno pohađa diplomski sveučilišni studij grafike na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Član je HDLU-a od 2017. Sudjeluje i izlaže unutar i van Hrvatske.

Mihael Klanjčić (1994.) trenutačno je na diplomskom studiju na nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Damira Sokića. Dosad je izlagao na pet skupnih izložbi.

Glorija Lizde (1991.) završila je preddiplomski studij filma i videa pri Umjetničkoj akademiji u Splitu te diplomski studij fotografije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Ostvarila je dvije samostalne izložbe te sudjelovala na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Laura Martinović (1993.) završila je 2017. diplomski studij grafike na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Sudjelovala je na nizu skupnih izložbi unutar i izvan Hrvatske, a prvu samostalnu izložbu Rotacija izlagala je u Galeriji ORIS 2017. Trenutačno živi i studira u Barceloni.

Antonela Ševo (1994.) trenutačno pohađa preddiplomski studij likovne kulture i likovne umjetnosti na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Dosad je imala jednu samostalnu, a sudjelovala u dvjema grupnim izložbama.

Briga o okolišu kao zalog za budućnost

Još 1970. godine pojedinci su shvatili da planet koji ljudima osigurava sve uvjete za život dolazi u veliku opasnost od uništavanja. Te su godine, pod vodstvom američkog senatora, Gaylorda Nelsona, u SAD-u održane prve masovne demonstracije za zaštitu okoliša. Na njima je sudjelovalo više od 20 milijuna ljudi, a gotovo 40 godina kasnije, 2009. godine, 22. travnja ustanovljen je kao međunarodni Dan planeta Zemlje.

Svake se godine na taj datum održavaju brojne akcije podržane diljem svijeta, kojima se želi postići svjesnost o važnosti zaštite okoliša i očuvanja planeta ne samo za sadašanje stanovnike Zemlje, već i za buduće generacije. Unatoč brojnim informacijama, resursima i zakonima koji se donose kako bi se problem zagađenja držao pod kontrolom, okolišne i klimatske promjene uzrokovane upravo ljudskim djelovanjem nikad nisu bile izraženije.

Kad se male ruke slože…

Baš iz tog razloga u segmentu ekologije i okoliša Erste banka stremi što kvalitetnijim poslovnim procesima i ekološki održivom poslovanju te po tim pitanjima pokušavamo doći do vidljive promjene. Primjerice, zbog ekološkog aspekta uštede papira, ali i jednostavnije upotrebe, potičemo klijente da što više rade i posluju online, a i što više klasičnih obavijesti pokušavamo slati elektroničkom poštom. Za printanje i fotokopiranje koristi se reciklirani papir, a prošle je godine, s obzirom na povećanje zaposlenika, potrošnja čak i smanjena, za 3,62% u odnosu na 2016. godinu. Također, plakati  u poslovnicama polako zamjenjuju digitalni ekranim, a ovaj projekt još je uvijek u tijeku.

Što se tiče opreme poslovnica, posebna se pažnja obraća na to da se nabavlja i ugrađuje oprema višeg razreda energetske učinkovitosti što štedi energiju, ali i čuva okoliš. Pozitivan primjer je otvaranje nove poslovnice u Krapini s troslojnim prozorskim izo-staklom, pri čemu je ta poslovnica među pet poslovnih prostora s najmanjom specifičnom potrošnjom isporučene energije od 100,5 kWh/(m2˙a). U prošloj su godini u nekoliko poslovnica ugrađene zaštitne folije protiv sunca koje, osim puno boljih uvjeta za rad zaposlenika u ljetnim mjesecima, smanjuju potrošnju energije za klimatizaciju te rasvjetu.

Već duži niz godina Erste banka u svom poslovanju koristi štedne žarulje, redovito održava opremu kako bi se povećala njezina trajnost i smanjila količina otpada te se zgrade hlade ili griju na ekološki učinkovit način – koristeći programska i tehnička rješenja za optimiranje potrošnje energenata. Treba istaknuti i Projekt za PET pokrenut na inicijativu zaposlenika. Riječ je o projektu organiziranog prikupljanja plastične ambalaža u Erste poslovnim centrima u Zagrebu i Bjelovaru, koji se provodi u suradnji s Udrugom za promicanje inkluzije. Također, na razini cijele mreže kontinuirano se provode online edukacije zaspolenika koje za cilj imaju povećanje ekološke osviještenosti.

Što je to norma ISO 14401:2015?

Jedan od ključnih ciljeva za 2017. godinu što se tiče zaštite okoliša i uštede energenata u Erste banci bilo je uvođenje sustava upravljanja okolišem na temelju međunarodne norme ISO 14001:2015 i to na razini cijele banke. Riječ je o najpoznatijoj i najšire korištenoj normi za upravljanje okolišom koja tvrtkama diljem svijeta pomaže da uspostave svoje obveze prema očuvanju okoliša na sistemičan i dostatan način.

Ova je norma uvedena u sve poslovnice u Erste banci u prosincu prošle godine, a inicirano je da to isto uspješno naprave i naša povezana društva (ECC, Leasing, Factoring i Erste Podgorica). Projekt je trajao gotovo osam mjeseci. Prema ISO standardu objavljena je Politika zaštite okoliša, a dugoročni je cilj smanjenje negativnog utjecaja na okoliš kroz povećanje energetske učinkovitosti, smanjenje potrošnje resursa te kontinuirano poboljšavanje Sustava upravljanja okolišem.

Unutar ISO 14001 norme, a u skladu s ciljevima Erste Grupe, postavljeni su i strateški ciljevi uštede energenata i fotokopirnog papira (referentna godina je 2016.). Do 2020. godine banka bi trebala:

  • smanjiti potrošnju električne energije za 5%
  • smanjiti potrošnju toplinske energije za 5%
  • smanjiti potrošnju fotokopirnog papira za 5%

Također, u 2018. godini plan je uvesti odvojeno prikupljanje otpada te u toaletima i čajnim kuhinjama uvesti ekološko rješenje platnenih ručnika.

Treba spomenuti i da je banka nedavno ostvarila suradnju s Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, neprofitnom udrugom koja za cilj ima predvođenje transformacije hrvatskog tržišta graditeljstva i nekretnina prema održivosti promovirajući programe zelene gradnje.

Aktivno sudjelovanje zaposlenika ključno je za postizanje ovih ciljeva. U tom smislu planiraju se provesti edukacije svih zaposlenika kako racionalno štedjeti energiju i potrošnju papira, kako ispravno odvajati otpad te napraviti sustavnu edukaciju o standardu ISO 14001 te svim njegovim elementima i ciljevima.

Novi NetBanking za poslovne korisnike Erste banke

U cilju poboljšanja cjelokupnog korisničkog iskustva, Erste banka je unaprijedila Erste NetBanking. Dizajn i funkcionalnosti prilagođeni su u željama i prijedlozima poslovnih korisnika, a u skladu s najsuvremenijim tehnološkim trendovima.

Prednost je jednostavniji i brži način plaćanja računa. Korisniku se omogućuje da račune podmiri korištenjem novog naloga za nacionalno plaćanje tako da iz izbornika odabere već ranije kreiran predložak, pri čemu mora upisivati jedino poziv na broj primatelja i iznos plaćanja, dok se ostali podaci automatski kopiraju, pri čemu aplikacija automatski provjerava podatke kao što su IBAN i poziv na broj. Dodatna je prednost što korisnik za novi nalog za plaćanje može koristiti i neki od 50 već ranije realiziranih naloga.

Ovo su samo neke od prednosti novog Erste NetBankinga za poslovne korisnike, a ostale otkrijte ovdje.

Više na www.erstebank.hr

Europski kviz o novcu

Da je financijska pismenost podjednako važna kao i znanja iz, primjerice, matematike, jezika, biologije ili povijesti, potvrđuje i projekt Europske bankovne federacije – Europski kviz o novcu, kojim se želi poboljšati financijska pismenost mladih širom Europe. Kviz spaja online učenje o osobnim financijama i natjecanje svih prijavljenih timova, iz različitih učionica u isto vrijeme. Natjecanje je namijenjeno učenicima 7. i 8. razreda osnovne te 1. razreda srednje škole, od 13 do 15 godina.

U natjecanju hrvatski školarci sudjeluju prvi put. U Hrvatskoj će se Nacionalni kviz održati 16. ožujka, pri čemu će se istodobno natjecati svi prijavljeni razredi ili timovi učenika. Dvoje natjecatelja iz pobjedničkog razreda s nacionalnog natjecanja sudjelovat će na Europskom finalnom natjecanju 8. svibnja 2018., koje će se održati u Bruxellesu. U finalu će sudjelovati po dvoje natjecatelja iz trideset zemalja, koji će u Belgiju putovati u pratnji svojih nastavnika. Kviz će se na nacionalnoj i europskoj razini održati pomoću internetske veze i YouTube kanala na platformi Kahoot!, a pobjednike očekuje i vrijedna novčana nagrada.

Kviz u Hrvatskoj organizira Hrvatska udruga banaka, u suradnji s Institutom za financijsku pismenost Štedopis te uz podršku Agencije za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske, a uoči Europskog tjedna novca.

Podršku projektu je dala i Erste banka, koja već godinama redovito organizira edukacije iz financijske pismenosti. U sklopu projekta održat će predavanja učenicima srednjih škola.