Nedavno je čakovečka ACT Grupa predstavila Akcelerator za društvene poduzetnike, koji društvenim poduzetnicima sa stabilnim poslovanjem osigurava poslovnu podršku za razvoj i realizaciju novih projekata te ih priprema za daljnji rast i buduća ulaganja. Posrijedi je prvi strukturirani program ove vrste u Hrvatskoj, koji poduzetnicima osigurava besplatnu edukaciju, mentorsku podršku, povezivanje i umrežavanje te, na kraju, financiranje projekata. Dugoročno se programom želi ubrzati razvoj snažnog i održivog sektora društvenih poduzetnika u Hrvatskoj te pokazati da su društvena poduzeća konkurentan sektor i povećati njihov utjecaj u Hrvatskoj i regiji. Akcelerator je pokrenut u suradnji s jednim od vodećih svjetskih mikrofinancijskih fondova, Europskim fondom za jugoistočnu Europu (EFSE), odnosno njihovim Odjelom za tehničku podršku (EFSE DF), koji potiče razvojni utjecaj njegovih investicija, Erste Bankom, koja već nekoliko godina provodi jedinstveni program društvenog bankarstva i Erste zakladom. O Akceleratoru razgovaramo s Teom Petričevićem, direktorom ACT Grupe.
Koja područja djelovanja prati ACT grupa i postoji li više ovakvih udruga u Hrvatskoj?
ACT Grupa zajednica je društvenih poduzetnika koja osnažuje ekosustave društvene ekonomije u Hrvatskoj i regiji Zapadnog Balkana. Posljednjih desetak godina usredotočeni smo na razvoj i implementaciju lokalnih razvojnih projekata. Primjerice, projekata usmjerenih na razvoj lokalnih zajednica, društvenog poduzetništva, društvenog kapitala, volonterstva. Danas u suradnji s brojnim domaćim i međunarodnim partnerima razvijamo i testiramo nove programe podrške poduzetnicima.
Kako je sve započelo?
Krenuli smo 2010. s inkubacijskim programom za društvene poduzetnike, koji je prošlo više stotina društvenih poduzetnika početnika. Prošle godine u partnerstvu s Philip Morris Zagreb pokrenuli smo program potpore poduzetničkim projektima “Pokreni nešto svoje”, ponajprije namijenjen poduzetnicima početnicima i mikro-poduzećima. Razvoj smo nastavili programom Akcelerator za društvene poduzetnike, koji popunjava prazninu između inkubacijske i investicijske faze društvenih poduzetnika. Iduće godine radit ćemo na razvoju prvog fizičkog inkubatora za društvene poduzetnike u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, razvoju novih edukacijskih programa i financijskih instrumenata za društvene poduzetnike.
Koliko je razvijen ekosustav podrške društvenoj ekonomiji?
Ekosustav podrške društvenoj ekonomiji i društvenom poduzetništvu je slab, no nismo sami – u Hrvatskoj djeluje nekoliko organizacija koje provode razne programe podrške društvenim poduzetnicima: CEDRA Split, Cluster za eko-društveni razvoj i inovacije – CEDRA.HR, Laboratorij za društvene inovacije, Pokreni ideju – udruga za promicanje socijalnih inovacija, Udruga za kreativni razvoj Slap, Zadruga za etično financiranje – ZEF. Sa svima njima njegujemo određeni oblik suradnje – bilo provedbom zajedničkih projekata, projektima povezivanja i umrežavanja, npr. Platformom za dobru ekonomiju ili zagovaračkim projektima.
Koliko vam ovakav način zajedničkog djelovanja pomaže u poslovanju?
ACT Grupa kontinuirano radi na četiri razine: s državnim institucijama radimo na razvoju poticajnog okruženja za razvoj društvene ekonomije, prije svega na razvoju politika, strateškog i zakonskog okvira, s poslovnim, odnosno korporativnim sektorom radimo na maksimizaciji utjecaja njihovih resursa s ciljem održivog razvoja društva programima potpore poduzetnicima, odnosno korporativnim volontiranjem, s organizacijama civilnog društva radimo na razvoju suradničkih programa podrške akterima društvene ekonomije dok društvenim poduzetnicima (članicama ACT Grupe, portfelju programa podrške i ostalim društvenim poduzetnicima) kontinuirano pružamo poslovnu i financijsku potporu. Bez sinergijskog rada na sve četiri razine i konsolidiranog djelovanja navedenih ključnih dionika, teško ćemo vidjeti konkretne sustavne promjene u budućnosti. A bez sustavnih promjena nećemo uspjeti postići stanje ravnoteže kako bismo osigurali održivi razvoj društva.
Što je društveno poduzetništvo?
Društveno poduzetništvo praksa je poduzetnika koji svojim poslovnim pothvatima proizvode održive pozitivne društvene promjene, odgovarajući direktno na ekonomske, društvene ili okolišne probleme u zajednicama u kojima djeluju. To su poduzeća koja su u vlasništvu radnika i članova lokalne zajednice, poduzeća koja imaju autonomiju, otvorene su organizacije, upravljane su zajednički na demokratskim načelima te veći dio ili svu dobit reinvestiraju za dobrobit zajednice. Društvena poduzeća pokretač su inkluzivnog rasta. Imaju važnu ulogu u rješavanju aktualnih ekonomskih/gospodarskih, društvenih i okolišnih izazova. U Hrvatskoj je sektor u ranoj fazi razvoja, no postoji veliki potencijal razvoja i rasta, a svi relevantni dionici trebali bi koordinirano raditi kako bi stvorili poticajni institucionalni okvir.
Koliko je društveno poduzetništvo, u odnosu na Europsku uniju, razvijeno u Hrvatskoj?
U Europskoj uniji više od 10 % svih gospodarskih organizacija posluje kao društveno-poduzetnička organizacija i zapošljavaju oko 7 % radne snage. Danas u Hrvatskoj djeluje svega stotinjak društvenih poduzetnika. Od tog broja, 40-ak društvenih poduzetnika posluje kontinuirano i stabilno te kontinuirano ulaže u razvoj svojih organizacija, poslovanja, ali i sektora u cjelini. No općenito u Hrvatskoj možemo više govoriti o potencijalima nego o praksama.
S kojim se izazovima susreću društveni poduzetnici?
Brojnima. U Hrvatskoj ne postoji ni institucionalna ni javna podrška društvenom poduzetništvu, nisu razvijeni financijski instrumenti podrške ni tržište društvenih investicija. Nema strukturno savjetodavne i poslovne podrške, inkubacijskih i akceleracijskih programa. Također, nedostaje fizička infrastruktura za inkubaciju i poslovanje društvenih poduzetnika.
Postoje li kakvi obrazovni programi?
Postoje, ali su malobrojni. Na prste jedne ruke možemo nabrojiti istraživačke organizacije koje se bave tim područjem, ne vode se službene statistike o radu društvenih poduzetnika. Općenito je niska razina suradnje s poslovnim sektorom, povremene su i kratkoročne inicijative za umrežavanjem, razmjenom znanja i iskustva. Prije dvije godine Vlada RH usvojila je „Strategiju razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine“, koja donosi mjere i aktivnosti za rješavanje skoro svih navedenih izazova, no usprkos alociranih 270 milijuna kuna, državne institucije, koje su nositelji svih mjera, nisu provele nijednu aktivnost. Razvoju društvenog poduzetništva u Hrvatskoj ponajprije su doprinijele malobrojne potporne organizacije i društveni poduzetnici pioniri – ACT Printlab, Zlatna greda, Rodin let, itd.
Čime se društveni poduzetnici najčešće bave?
Društveni poduzetnici posluju u različitim pravnim oblicima i različitim gospodarskim područjima. U Europi je mapirano više od 30 različitih pravnih oblika u okviru kojih društveni poduzetnici djeluju: zadruge, kreditne unije, razvojne zaklade, humanitarne organizacije, stambena udruženja/zadruge, uzajamne organizacije, poduzeća usmjerena interesima zajednice, udruge, dionička društva, društva s ograničenom odgovornošću i drugi. U Hrvatskoj društveni poduzetnici najčešće posluju kao udruge, zadruge i trgovačka društva, ponajprijena području zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, turizma, kulture, ekološke proizvodnje hrane, obnovljivih izvora energije, sporta, proizvodnje tekstila, ugostiteljstva, građevinarstva, socijalne skrbi, zdravstvene zaštite i obrazovanja.
Možete li navesti neke?
Kao tržišno najrazvijenije društvene poduzetnike u Hrvatskoj prepoznajemo zadružnu pivaru Brlog, zadrugu Okus doma, čokolateriju Hedonu, restoran i catering PUNKT, knjigovodstvene servise za neprofitne organizacije ACT Konto i GRIF, Socijalnu zadrugu Humana Nova (Čakovec, Zagreb, Istra), Zelenu energetsku zadrugu, poduzeće za društveno-tehnološke inovacije E-glas, Centar za pomoć u kući Međimurske županije, marketinšku agenciju Brodoto, inženjersku zadrugu Praksa, zadrugu za otvoreni kod i dizajn Slobodna domena i nedavno otvoreni Silent Caffe u Zagrebu.
I za kraj…
Pozvao bih na suradnju sve progresivne, društveno odgovorne poduzetnike i pojedince/ke koji s nama žele razvijati modele poslovne i financijske podrške za poduzetnike s pozitivnim društvenim utjecajem.