Arhiva članaka s odabranim Tagom: YouInvest; Erste Adriatic Bond; Josip Glavaš;

Josip Glavaš: “Svaki bi ulagač trebao znati koliko dugo želi ulagati, u što i uz koliki rizik”

IMG_9426_web

Erste Adriatic Bond, osnovan prije šesnaest mjeseci, početkom studenog postao je najveći obveznički fond na hrvatskom tržištu s imovinom većom od 300 milijuna kuna. Njime upravlja Erste Asset Management,  koji je nedavno ponudio i jedinstven koncept ulaganja u investicijske fondove, YOU INVEST, koji upravlja i s još tri otvorena fonda, Erste Adriatic Equityjem, Erste Moneyjem te Erste Euro Moneyjem. O fondovskoj industriji te općenito o ulaganjima u fondove, odnosno kome su ta ulaganja namijenjena, razgovarali smo s Josipom Glavašem, predsjednikom Uprave.

1. Početkom studenog Erste Adriatic Bonda postao je najveći obveznički fond na hrvatskom tržištu. Koliko ste zadovoljni postignutim rezultatom?

Kad smo osnivali fond, ideja nam je bila klijentima ponuditi ulaganje koji će im donijeti prihod s konzervativnim prinosom, ali nevelikim rizikom, što je postignuto ulaganjem u državne obveznice. Nakon šesnaest mjeseci zadovoljan sam ostvarenim rezultatom jer, osim što smo s 300 milijuna kuna postali najveći obveznički fond na tržištu, ostvarenim prinosom od 8,82 % opravdali smo i povjerenje klijenata.

2.Prema nedavno objavljenom istraživanju agencije IMAS, provedenom u zemljama Istočne i Srednje Europe (SIE) za potrebe Erste Grupe, gotovo svaki drugi Hrvat štedi preko klasičnog oblika štednje.  Generalno govoreći, jesu li po vama građani dovoljno educirani o drugim oblicima ulaganja te je li moguće očekivati da će u budućnosti višak sredstava ipak više ulagati u fondove? O čemu to ovisi?

Prostor za edukaciju građana sigurno postoji, što nam, primjerice, pokazuju i iskustva iz ne tako davne prošlosti s kraja prošlog desetljeća, kad su mnogi ulagali u dionice, a zapravo nisu imali ni dovoljno znanja o takvoj vrsti ulaganja. Posljedica je bila da su zbog vlastitog neznanja i prevelikih očekivanja gubili uložena sredstva. Ujedno se na općenito povjerenje građana i ulagača u fondovsku industriju odrazila i kriza. Stoga i ne treba čuditi što se štednja do sada percipirala kao siguran način čuvanja viška sredstava, ali i tu dolazi do promjena. Naime, uvođenjem zakona o oporezivanju kamata na štednju, čija primjena kreće od početka sljedeće godine, od čega je fondovska industrija trenutačno izuzeta, te smanjivanju kamata na depozite od strane banaka, štednja više neće biti dovoljno isplativa. Sigurna da, ali ograničene isplativosti. Stoga vjerujem da će se građani  početi više informirati i o ulaganju u fondove kao načinu ulaganja viška sredstava te da će time i sama industrija u Hrvatskoj postati još konkurentnija.

3. Općenito, je li ulaganje u fondove namijenjeno samo velikim ulagačima, ili se u njih mogu ulagati i tzv. mali iznosi privatnih osoba? Primjerice, postoji li definirana donja granica ulaganja?

Ulaganje u fondove namijenjeno je i velikim i malim investitorima.  Primjerice, donja granica ulaganja u obveznički Erste Adriatic Bond za građane iznosi 400 kuna, odnosno 100 kuna mjesečno ako ulaganje predstavlja investicijski plan, dok za individualne portfelje iznosi 1,5 milijuna kuna, odnosno 200.000 eura. Ulaganje u obvezničke fondove općenito je preporučljivo osobama koje ne vole rizike, nego više preferiraju konzervativnija ulaganja, ali su i prinosi nešto niži nego kod ostalih načina investiranja.

4. Što bi svaki investitor prije ulaganja sredstava o fondovima trebao znati, to jest temeljem kojih informacija bi trebao odabrati željeni fond? Odnosno, kome je ulaganje u fondove namijenjeno?

Svaki bi ulagač trebao znati koji je njegov „horizont“ odnosno koliko dugo želi ulagati, u što i uz koliki rizik. Najbolje je prije odluke o ulaganju dogovoriti sastanak s osobnim bankarom ili savjetnikom, koji će znati preporučiti pravi oblik ulaganja. Potrebno je znati i da treba ulagati višak sredstava, a ne za to podizati kredit.

Primjerice, upravo smo predstavili novi koncept upravljanja YOU INVEST, koji je namijenjen srednjem sloju. YOU INVEST upravlja s tri nova fonda, Solid, Balanced i Active, koji uglavnom ulažu na globalna tržišta obveznica. Kako bismo im olakšali odabir fonda, na web stranici www.youinvest.hr postavljen je i tzv. konfigurator, koji im omogućuje da u svega dva koraka odabiru razlog ulaganja, primjerice dodatni redoviti godišnji prihod, obrazovanje itd. te razinu rizika ulaganja. Minimalni iznos jednokratne uplate je 20.000 kuna, a postoji i mogućnost redovnih mjesečnih uplata trajnim nalogom u visini od 2000 kuna. Prednost je da ovoj kategoriji klijenata nudimo usluge koje imaju individualni portfelji, odnosno da im se sve informacije nude na višoj tehnološkoj razini, primjerice, putem chatova, bloga, video priloga itd.

5. Spomenuli ste YOU INVEST. O čemu se radi?

Osim što smo željeli ponuditi jedinstven koncept ulaganja u investicijske fondove, uvođenjem You Investa pratimo i suvremene trendove na međunarodnim tržištima kapitala. Investitori koji se odluče svoja sredstva ulagati kroz YOU INVEST mogu odabrati jedan od tri nova fonda Solid, Balanced i Aktive. Njihov je cilj ostvarivanje rasta vrijednosti uloženih novčanih sredstava i ostvarivanje prinosa putem načela „apsolutnog povrata“, što znači da se, kada započnu s radom, neće referirati na neko pojedinačno tržište. Globalnom diverzifikacijom portfelja osigurava se njihova visoka likvidnost te adekvatna alokacija rizika. Uz to, ulagačima se omogućava interaktivna komunikacija s fond menadžerima, jednostavno izvještavanje, informiranje putem posebno kreirane stranice www.youinvest.hr, kao i potpuna transparentnost ulaganja.

6. Na koji se način gospodarska kriza odrazila na fondovsku industriju?

Pad globalnog gospodarstva utjecao je i na hrvatsku fondovsku industriju. Mogu reći da sam zadovoljan što smo krizu prebrodili i ona je iza nas. Naporno smo radili kako bismo vratili povjerenje ulagača, što je rezultiralo time da smo s pozicije od 7 milijardi kuna pod upravljanjem imovine u cjelokupnoj industriji narasli na trenutačnih 14-15 milijardi. Primjerice, ponudili smo individualna rješenja za bogate klijente, a imovina kojom samo mi EAM-u upravljamo iznosi 400 milijuna kuna, odnosno držimo udio veći od 26 %. Ovo smo uspjeli u suradnji s kolegama iz Privatnog bankarstva, koji su odradili najveći dio posla. U narednom razdoblju očekujemo da će uslijed pada kamatnih stopa na štednje u bankama te oporezivanje kamata na štednju doći do svojevrsnog prelijevanja sredstava u fondovsku industriju kao povoljnijeg oblika čuvanja sredstava.

7. Prošle godine je Hrvatska ušla u EU. Je li došlo do važnijih promjena u vašem poslovanju te je li se taj ulazak, generalno govoreći, odrazio na domaću fondovsku industriju?

Došlo je do znatnih regulatornih promjena koje se odnose na veću transparentnost prema klijentima. Očekivali smo kako bi se mogao povećati broj inozemnih fondova, čime bi se povećala konkurencija na tržištu, ali do toga nije došlo jer su do sada kamate na depozite bile visoke, što se odražavalo na konkurentnost cijele fondovske industrije.

8. Bliži se kraj godine. Koja su vaša predviđanja za poslovanje Erste Asset Managementa u sljedećih 6 mjeseci?

Očekujem da ćemo u poslovanju osjetiti pozitivne pomake poglavito kao posljedicu snižavanja kamata na depozite i oporezivanje štednje u bankama, od čega je fondovska industrija trenutačno izuzeta. Svemu ovome treba dodati i odličnu suradnju s Erste bankom koja se posebno intenzivirala u posljednjih desetak mjeseci. Zbog svega toga, prilično sam optimističan u odnosu na sljedeće razdoblje.

9. I za kraj, koliko se zadovoljni ukupnim poslovanjem Erste Asset Managementa u ovoj godini te možete li tu nešto posebno istaknuti?

Izuzetno sam zadovoljan. Erste Adriatic Bond je s 300 milijuna kuna pod upravljanjem najveći obveznički fond na tržištu. Općenito kao društvo držimo drugu ili treću poziciju na tržištu, konkurentni smo u prinosima u svim imovinskim klasama. Ukupna imovina pod upravljanjem  do konca listopada iznosila je 3,1 milijardu kuna, i to bez Fonda hrvatskih branitelja, što predstavlja porast od čak 13,55 % u odnosu na početak ove godine. Naš tržišni udio na tržištu fondova krajem listopada iznosio je gotovo 20 %, dok je kod individualnih portfelja iznosio 26 %.