Arhiva članaka s odabranim Tagom: urbanka

Reli po galerijama

Inherentno svačija, kultura nerijetko dobiva upravo suprotan predznak. Misli se da pripada onim nekim nerazumljivim i nepristupačnim Drugima i često vezuje uz monotonost, otuđenost od života i elitizam. Galerije i kulturni prostori stoga često zjape prazni ili imaju ustaljen krug posjetitelja. Za promjenu percepcije i ‘spas kulture’ angažirala se Nela Simić, voditeljica Pikto galerije u zagrebačkom Branimir centru. Prošle godine pokrenula je inicijativu ‘Reli po galerijama’ (RPG) te u svibnju i listopadu okupila niz zagrebačkih galerija u jednodnevnom događanju koje posjetitelje navodi da ‘kroz igru’ posjete što veći broj galerija između 17 i 22 sata. Oni koji u zadanom vremenu posjete sve galerije s popisa osvajaju tzv. Povelju časti za spas kulture.

Naravno, Urbanka je morala podržati ovako hvalevrijedan i ambiciozan projekt, u sklopu čega se i riječkom Reliju pridružuje i Erste Club Rijeka (Supilova 6), u kojem će posjetitelji moći razgledati izložbu mlade riječke umjetnice Sare Bačić. Tko slučajno ne stigne na otvorenje, izložba će biti otvorena do 3. lipnja.

sara bačić

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Prvi ovogodišnji Reli održan je 20. svibnja 2016., a koje nam novosti donosi upitali smo voditeljicu projekta:

Novost u proljetnom, trećem Reliju po galerijama, ta je da nam se pridružuje i Rijeka sa svojih 12 galerija. Imamo želju proširiti događanje na sve veće hrvatske gradove i nadamo se da će to biti logistički moguće već u jesenskom izdanju ako se zvijezde poslože. U Zagrebu ovoga puta sudjeluje 15 galerija, a priključile su nam se i neke nove pa vjerujem da će to biti izazov posjetiteljima koji se trude posjetiti sve.  Naravno, neizostavne Povelje časti će se i ovoga puta dodjeljivati na završnoj lokaciji u pubu The Beertija koji postoji u Zagrebu i Rijeci, što je slučajno ispalo kao zanimljiva poveznica u oba grada kada smo tražili prostor za tu prigodu. Novostima nema kraja pa smo za treće izdanje Relija pripremili i novi vizualni identitet koji se već treći puta mijenja jer se volimo igrati dizajnerskim rješenjima i kreativnim mogućnostima. Osmislili smo i jednu inovaciju u procjeni kandidata za Povelju pa sada više ne treba fotkati prostore nego skupljati naljepnice u galerijama koje se zatim lijepe na lokacije na mapi. Popunjene mape posjetitelji će donijeti na završnu lokaciju, gdje organiziramo i prigodni glazbeni program.

Što se tiče truda ljudi ‘izvan sistema’, čini mi se da je neinstitucionalna scena jača nego ikad, da su ljudi u kreativnoj industriji maštoviti i brojni.  Neću kvariti ovu lijepu priču dodacima o nezadovoljstvu financijskim mogućnostima i nekim manje funkcionalnim dijelovima sistema, ali unatoč tome kreativci i kulturnjaci rade divne stvari i tako treba nastaviti, treba razvijati ideje, projekte, festivale i događanja. Teško je nabrojati ili izdvojiti neke inicijative i projekte jer ih ima zaista mnogo, a Zagreb je življi nego ikada, osobito u proljeće.

 Popis galerija pronađite ovdje. Ulaz u sve galerije je besplatan.

13130959_10209540864898321_2695133157721156345_o (1)

Capture

Sara Bačić rođena je u Rijeci 1984. godine. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2007. na Odsjeku za animirani film i nove medije, a trenutačno studira povijest umjetnosti i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Izlagala je na tri samostalne izložbe (Bez naslova, Art Metamedia, Nano galerija u Zagrebu, 2010.; Maskirani papir, Zavičajni muzej Buzet, 2013.; Maskirani papir, Knjižara Ribook, Rijeka, 2013.) i 26 skupnih izložbi.

 

Erste banka raspisala natječaj za Erste fragmente 12

Erste banka i urbanokulturna platforma Urbanka i ove su godine pokrenule natječaj za projekt pod nazivom “Erste fragmenti 12”, koji pruža potporu mladim i neafirmiranim likovnim umjetnicima do 30 godina i studentima akademija likovnih umjetnosti otkupom njihovih umjetničkih djela (skulptura, slika, grafika i instalacija) te dodjelom dodatne novčane nagrade za najbolji rad te omogućavanjem samostalne izložbe autoru pobjedničkog rada. Osim odabira najboljeg rada po izboru stručnog žirija, i ove se godine dodjeljuje posebna nagrada po odabiru publike. Također, dodjeljuje se jedna godišnja stipendija za koju se mogu kandidirati studenti likovnih akademija u Zagrebu, Rijeci, Osijeku ili Splitu.

Fragmenti1200x628-px-1024x535

Za autora najboljeg rada predviđena je i dodatna novčana nagrada u iznosu od 10.000 kuna, a dobiva i priliku za samostalno izlaganje tijekom 2017. Osim odabira najboljeg rada po izboru stručnog žirija, dodjeljuje se i posebna nagrada publike u iznosu od 3.000 kuna. Svi otkupljeni i nagrađeni radovi bit će prikazani na izložbi u „Galeriji Kranjčar“ u Zagrebu

Natječaj „Erste fragmenti“ organizira se od 2002. godine, a u dosadašnjim izdanjima otkupljeno je 155 djela mladih hrvatskih likovnih umjetnika, koja se danas nalaze na više od 130 lokacija (poslovnica i uredskih prostora) Erste banke u Hrvatskoj. Autori mnogih otkupljenih radova, poput Tanje Deman, Sebastijana Dračića, Ivana Fijolića, Alema Korkuta, Ines Matijević Cakić, Lale Raščić, Zlatana Vehabovića, Matka Vekića i mnogih drugih, u međuvremenu su postali afirmirana i cijenjena imena hrvatske umjetničke scene.

Prijave za natječaj za otkup radova, kao i prijave za stipendiju treba poslati do 25.ožujka 2016. na adresu:

Erste&Steiermärkische Bank d.d.
“Erste fragmenti – otkup djela”
Sektor marketinga
Ulica Ivana Lučića 2
10000 Zagreb

Više detalja o natječaju možete pronaći na www.erstebank.hr i na www.urbanka.hr

 

18. Crtani Romani Šou

CRŠ

Ljubitelji devete umjetnosti i ovog su svibnja mogli uživati u bogatom programu 18. izdanja Međunarodnog festivala stripa Crtani romani šou. U HDLU-u se mogla razgledati izložba o detektivu Dylanu Dogu te izložba posvećena hrvatskom stripu „Made in Cro vol. 2“, kao i sudjelovati na Erste školi crtanja…

Tijekom festivala održane su brojne tribine, a posjetitelji su mogli sudjelovati i na raznim predavanjima i promocijama. Tako su se fanovi mogli družiti i sa slavnim crtačima poput Alfonsa Fonta, kultnog autora koji je utjecao na brojne generacije crtača u Hrvatskoj i svijetu. Uz izložbu njegovih originalnih crteža, mogli su se vidjeti i originali Franscisa Vallesa, Milorad Vicanovića Maze i Maura Laurentija (Zagor).

Publika je mogla pogledati i originalnu talijansku interpretaciju stripa o Dylanu Dogu talijanskih autora Daniela Bigliardija, Lola Airaghija i Fabio Celonija. Pored njih, publici su se predstavila i zvučna imena poput Perrea Alaryja, Didiera Pasamonika i Gorana Parlova (Tex, Punisher, Starlight).

Program je bio namijenjen i najmlađima koji su, uz Medu Štedu, mogli svladati crtanje stripa na održanoj Erste školi crtanja stripa, pri čemu je svako dijete tim vizažistica pretvarao u omiljenog super junaka. Održan je i natječaj za buduće crtače do 15 godina „Mladi lav“ na temu „Dvorac“, a prvi put održana je izložba skulptura i figurica poznatih likova iz pop kulture poput Terminatora, Batmana, Wolverinea, Indiane Jonesa i drugih.

Paralelno s programom u HDLU, u kinu Grič održavala se Revija Super Filmova, tijekom koje su prikazivani filmovi nastali temeljem stripa.

Lana Stojićević pobjednica rekordnih Erste fragmenata 11

Fragmenti

„U projektu Crno Brdo istražujem suvremeni tretman sela, konkretnije, utjecaj umjetnog i opasnog postindustrijskog krajolika na jedno ravnokotarsko selo i njegovo lokalno stanovništvo“, kaže Lana Stojićević, dobitnica Grand Prixa upravo završenih Erste fragmenata. Njezine fotografije “Crno Brdo (1)” i “Crno Brdo (2)“ stručno je povjerenstvo odabralo između petstotinjak pristiglih radova. Osim što je autorica od banke dobila novčanu nagradu u visini od 10.000 kuna, banka će joj osigurati i postavljanje samostalne izložbe u Galeriji Kranjčar. Posebna nagrada publike u visini od 3000 kuna pripala je Borni Banu, dok je jednogodišnja stipendija u visini od 1.000 kuna mjesečno dodijeljena Maji Orlovčić, studentici Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.Crno brdo

Ukupno je odabrano 16 djela 14 autora, od preko 200 autora koji su prijavili oko 500 djela, što je do sada rekordan broj prijavljenih. Djela za otkup odabralo je stručno povjerenstvo: Vanja Babić, voditelj Galerije Matice hrvatske, Aleksandar Battista Ilić, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, likovna kritičarka Jutarnjeg lista Patricia Kiš, akademski slikar Sebastijan Dračić, čije je djelo kao mladom umjetniku Erste banka otkupila 2008. godine, kustosica i umjetnička menadžerica Vanja Žanko te Antonia Jurić, voditeljica urbanokulturne platforme Erste banke – Urbanka. Sva otkupljena djela mogla su se razgledati od 23. do 26. svibnja u Galeriji Kranjčar na zagrebačkom Kaptolu. Inače, Erste fragmenti su tradicionalan projekt Erste banke, kojim ona, kroz otkup i dodjelu stipendije, pruža financijsku potporu mladim umjetnicima te nastoji njihova djela približiti široj javnosti.

Sebastijan Dračić, nekadašnji fragmentaš, a sada član stručnog povjerenstva, o važnosti sudjelovanja na Erste fragmentima kaže: “Nakon više od desetljeća postojanja, projekt se dokazao kao važan događaj koji redovito prati i predstavlja mladu umjetničku scenu u Hrvatskoj. Za mnoge, danas etablirane autore, to je često bila prva prava prezentacija rada široj javnosti.Orijentacija prema mlađim umjetnicima može biti rizična, no dosadašnji Fragmenti pokazali su visoki stupanj kvalitetne selekcije, ali i instinkt za prepoznavanje sadašnjih i budućih kvalitetnih umjetnika.Svakom je mladom autoru najteže napraviti one prve korake, prve izložbe, biti prepoznat od struke i od javnosti. Meni je na početku karijere bilo iznimno važno sudjelovati na Fragmentima koji omogućavaju izlaganje, otkup radova, te nagrade žirija. Osim prilike za pokazivanje radova, tu je i otkup radova, koji je svakom mladom autoru važan, te Grand Prix koji izdvaja najbolje od selekcije svake godine. Posebno mi je zadovoljstvo biti članom žirija jer sam sudjelovao na Fragmentima i imao priliku prezentirati svoj rad na ovoj važnoj izložbi”.

Vanja Babić, predsjedavajući stručnog povjerenstva, kaže: „Na Erste fragmente 11 ponude za otkup svojih radova poslalo je više od dvije stotine autora, što predstavlja do sada rekordan odaziv. Povećana zainteresiranost mladih umjetnika da im se radovi otkupe i pritom još prikažu na prigodnoj izložbi nimalo ne iznenađuje. U današnje vrijeme, naime, možda i više nego ikada ranije, mladim su umjetnicima itekako potrebne promocija i određena financijska potpora, a projekt Erste fragmenti nudi im i jedno i drugo. Njihove radove publika je u mogućnosti vidjeti na stručno organiziranoj izložbi, ali također i kasnije, u nekim od poslovnih prostora banke. S druge strane, ti prostori zadobivaju jednu humanističko-kreativnu crtu koja klijentima i osoblju banke boravak u njima zasigurno čini ugodnijim i zanimljivijim.“

O natječaju Erste fragmenti 11.

Otkupom umjetničkih djela Erste banka nastoji mladim i još širem krugu nepoznatim umjetnicima omogućiti daljnji rad i školovanje, a potom i predstavljanje široj publici. Natječaj „Erste fragmenti“ organizira se od 2002. godine, a u prethodnih 10 izdanja otkupljeno je oko 140 djela mladih hrvatskih likovnih umjetnika, koja se danas nalaze na više od 130 lokacija (poslovnica i uredskih prostora) Erste banke u Hrvatskoj. Autori mnogih otkupljenih radova,  poput Tanje Deman, Sebastijana Dračića, Ivana Fijolića, Alema Korkuta, Ines Matijević Cakić, Lale Raščić, Zlatana Vehabovića, Matka Vekića i mnogih drugih, u međuvremenu su postali afirmirana i cijenjena imena hrvatske umjetničke scene.

Branko Kostelnik o izložbi 80-te: Objektivno, s mjerom i hladne glave

Povodom izložbe Osam-de-se-te razgovarali smo s jednim od autora Brankom Kostelnikom, kojeg uz to razdoblje veže rad na Hrvatskom radiju Osijek i u omladinskom listu „TEN“. U međuvremenu se bavio preformansom, pisanjem, te je objavio nekoliko autorskih knjiga, a danas je predsjednik hrvatskog Društva za istraživanje popularne kulture. I nosi crvene starke.

kostelnik

10. travnja u HDLU se otvorila izložba posvećena osamdesetim godinama prošloga stoljeća. Otkuda ideja za izložbu? Kome je namijenjena?

Na ideju za ovu izložbu došao sam iste noći kada sam kao koautor i producent otvorio izložbu omotnica ploča u zagrebačkoj galeriji FORUM u prosincu 2006. Naime, toliko je to bilo jako, toliko je to  bilo popkulturno i izazvalo dobre reakcije i vibre i kritike i publike  da sam ohrabren time u nekom polusnu te noći odsanjao izložbu o  Osamdesetima… Pazite, otada je prošlo 9 godina! Bilo je tu svega: podmetanja i nerazumijevanja, ali nisam  htio odustati. A onda su me podržali ljudi koji su postali taj jaki autorski/ stručni ili, kako ih ja volim zvati, NBA tim, svi ti autori tekstova u katalogu, od Dežulovića, Kipkea i Pavičića preko Rogine, Vukića, Bagića  do Brleka, Buljana, Pogačnikove i Jakovine…  I onda je sve bilo lakše. Prije dvije godine predložio sam HLDU-u izložbu i oni su to objeručke prihvatili, ali se i držali svih dogovora i potrebnih uvjeta i radnji kako bi se ovako opsežan projekt završio kvalitetno i na vrijeme. U međuvremenu sam vidio  dvije izložbe u Londonu i to mi je dalo vjetar u leđa i potvrdu da sam u ideji, konceptu i istraživanju na pravom putu. Jedna je  izložba „Panic Attack! Art In The Punk  Years“ u Barbican Galllery 2007. autorskog tandema Marka Sladena i Arriele Yedgar, a druga „Postmodernism: Style And Subversive“ u Victoria & Albert Museum 2011., za koji je pogovor  napisao  popkulturni heroj  moje generacije, multimedijalni  David Byrne,  vođa  legendarnih Talking Headsa.

Tada sam bio siguran da ne samo trebamo, već i moramo, napraviti izložbu  o osamdesetima, ali ne iz neke nostalgije, već objektivno, s  mjerom i hladne glave, s ove, toliko potrebne, a sad već prisutne distance. Izložba je namijenjena doslovce svima – od aktera scena iz osamdesetih  preko  tadašnjih mainstreamovaca do današnjih klinaca.

gornji rakurs

Koji je, po Vama, razlog za fascinaciju tim desetljećem koja se osjeća i danas, tridesetak godina poslije? Što Vama najviše nedostaje iz toga razdoblja?

Prvo, to desetljeće ja osobno, a i moja ekipa, najbolje poznajemo. Drugo, ma koliko to zvučalo patetično, htio sam na neki način vratiti dug vremenu koje me formiralo, pojasniti i sebi i svojim  drugovima što se to ustvari tu događalo i dogodilo. I zašto. Po meni, posebnost tog vremena upravo je taj paradoks, ta kontradiktornost da istodobno imate  u nekim segmentima više medijskih i drugih sloboda nego prije,  a posebno u odnosu na druge socijalističke zemlje, ali da i dalje imate brojne  zabrane  te prve naznake  urušavanje sustava… Početak kraja. No mene i koautore izložbe najviše zanimaju svi ti jaki  kulturni i art proizvodi i akteri, sve te jake osobnosti koje su se tada pojavile. No mislim da jedan dio objašnjenja za interes za osamdesete leži u činjenici  da  je to jedno vrijeme bila gotovo tabu tema.  Ja sam osobno protiv svakog a priori veličanja, ali  još više protiv prešućivanja  aktera i cijele dekade. Mislim da je sazrelo vrijeme da stvari stavimo na pravo mjesto… Meni osobno najviše nedostaju ta  druženja, taj muving koji smo mi onda stvarali i živjeli on the road,  bez stresa…

Osamdesete su, poznato je, bile bogate kulturnim sadržajem. Kako ste se odlučili što i na koji način uključiti?

Bilo je jako teško  napraviti izbor jer je bilo obilje materijala, a prostora  za ovakve mulitmedijalne postave  uvijek manjka… Rukovodili smo se autorskim pristupom autora određenih područja i to je bio temeljni princip. I naravno, ono što se  objektivno uopće moglo nabaviti, jer  je dosta te građe sve teže dostupno…

Koji je dio izložbe Vama posebno drag?

Paaa, recimo, bez vrijednosne ljestvice: užasno jaki su, na svjetskoj razini, radovi suvremenih umjetnika  Mladena i Svena Stilinovića, Edite Šubert, Jermana, Marteka, Demura i Gotovca…

Pa radovi dizajnera Bućana i Ljubičića,  predstava Krst pod Triglavom NSK, pjesme i tesktovi Azre, EKV, Laibacha,Idola, Šarla, Haustora, Lačnog Franza… Pa peformansi,  filmovi Grlića,  Tadića, fotke Posavca… Pa radovi arhitekata  Mutnjakovića, Fabijanića,  Penezić-Rogine, ravo avangardne mode Hranitelja, Klarića, Vujice, Vladislavića,  stripovi Kordeja, Zimonjića, pjesme Rešickog…. Ali mene isto tako raduju i male, samo naoko obične, stvari: prvi se put prikazuje javnosti famozna Bijela knjiga, pa zlatna jabuka, pa kvisko i pokal Cibone kao prvaka Europe.  Meni je to, taj spoj i mix,  ono što je baš jako i popkulturalno.

Kako ste zadovoljni dosadašnjim odazivom i što nas još očekuje do kraja trajanja izložbe?

Jako smo zadovoljni.:Ljudi fantastično reagiraju…. Možda bi trebalo razmisliti i čak zbog ovakvog interesa produljiti izložbu… Do kraja nas čekaju još dvije tribine utorkom –o književnosti osamdesetih koju vodi  kolega Krešimir Bagić- 28.4. i tribina o fotografiji čiji je moderator Damir Fabijanić…Tada su vrata HDLU za posjetitelje otvorena do 22 sata!  Nešto smišljamo za 10.5., posljednji dan izložbe,  ali to je još..hm..poslovna tajna… Ali svakako pozivam ljude da dođu i vide izložbu jer vrijeme leti, a teško je da će u skoro vrijeme netko na jednom mjestu uspjeti sve ovo prikupiti i izložiti…