Arhiva članaka s odabranim Tagom: ulaganja

Krediti za obrtna sredstva i investicijska ulaganja iz HBOR okvira

svinja

U suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), Erste banka je u svoju ponudu uvrstila kunske kredite uz fiksnu kamatnu stopu, namijenjene mikro,malim i srednjim poduzetnicima prema kriterijima Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva, OPG-ima te ostalim pravnim i fizičkim osobama koje samostalno obavljaju djelatnost. Krediti služe za financiranje obrtnih i trajnih obrtnih sredstava te investicijskih ulaganja.

Navedenim kunskim kreditima uz fiksnu kamatnu stopu omogućit će se lakši pristup izvorima za financiranje obrtnih sredstava za nabavu sirovine, repromaterijala, poluproizvoda i sitnog inventara. Također služe za financiranje troškova radne snage, režijskih troškova, otplatu kredita ročnosti do godine dana iskorištenih za financiranje tekućeg poslovanja te ostale troškove tekućeg poslovanja i financiranje investicijskih ulaganja.

Bitno je naglasiti…

Ovi krediti odobravaju se po bržoj i kraćoj proceduri u odnosu na ostale HBOR-ove linije. Krediti iz ovog programa odobravat će se do 31. prosinca 2015., odnosno do iskorištenja sredstava koje je banka namijenila za ovu svrhu.

Tablica

Odluku o odobrenju kredita donosi poslovna banka, a sukladno kriterijima prihvatljivosti definiranima od strane HBOR-a te aktima i pravilima banke koji se primjenjuju u kreditnom poslovanju.

JESTE LI ZNALI DA HRVATI PROSJEČNO MJESEČNO ŠTEDE 432 KUNE?

stednja222Izreka kaže da je štednja mudrost trošenja, a koliko su naši građani mudri pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje agencije IMAS. Naime, Hrvati prosječno svakog mjeseca za štednju izdvajaju 432 kune, pri čemu redovito štedi 65 posto građana. S prosječnim iznosom od 534 kune, najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina. Ovu dobru naviku prepoznali su i mladi u dobi između 15 i 29 godina, koji pak za štednju prosječno izdvajaju 384 kune, kao i stariji od 50 godina, koji mjesečno uštede 363 kune. Ipak, usporede li se ovogodišnji rezultati s rezultatima od prošle godine, prosječno su građani ove godine stavljali sa strane 11 kuna manje. Sve ovo su rezultati istraživanja o navikama štednje koje je u rujnu ove godine, na uzorku od 500 ispitanika, provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe.

Većina građana odlučuje se za klasičnu štednju

Štednju važnom smatra 78% građana, i to neovisno o njihovoj dobi, dok samo njih 3% uopće ne vidi njezinu važnost. Najveći broj ljudi odlučuje se na klasičnu štednju, njih gotovo 40%, a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja. Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češće od muškaraca odlučuju za stambenu štednju i životna osiguranja.

Kao primarni motiv štednje građani Hrvatske navode potrebu stvaranja adekvatnog financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija. Nakon toga slijede stvaranje zaliha za „stare dane“ te potreba manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja. Dio građana motiviran je za štednju kako bi si „kasnije mogao nešto priuštiti“, a nakon toga kao motiv za štednju ističe se želja za putovanjima. Manji dio ispitanika jednostavno je izjavio da štedi „bez posebnog razloga“.

Na pitanje koliko će novca, u usporedbi sa sadašnjim stanjem, uštedjeti u sljedećih pet godina, 30% ispitanika odgovorilo je da će štedjeti više, 43% otprilike isto, dok je 27% ispitanika izjavilo da će u tom razdoblju uštedjeti manje. Pritom je važno naglasiti da je najoptimističnija skupina građana u dobi od 15 do 29 godina, od kojih čak 50% smatra da će u budućnosti štedjeti više. Kod istog pitanja ispitanici su prošle godine bili manje optimistični te ih je samo 20% odgovorilo da će u sljedećih pet godina uštedjeti više. Također, zanimljivo je istaknuti da, neovisno o dobi i spolu, čak 42% ispitanika ne zna koliko trenutačno iznosi kamatna stopa na njihovu štednju, a još više njih, 68% nikada ne uspoređuje pasivnu kamatnu stopu banke u kojoj štede s pasivnim kamatnim stopama drugih banaka.