Arhiva članaka s odabranim Tagom: štednja

Koliko prosječno štedimo?

Da je štednja nužna i poželjna navika, odavno je poznata stvar. Hrvatski građani primjerice najčešće, u čak 90% slučajeva kao razloge štednje navode stvaranje financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija, veće ili manje kupnje te stvaranje zaliha za „stare dane“, pri čemu njih čak 80% u prosjeku mjesečno izdvaja 452 kune. Ovo su rezultati agencije IMAS koja je istraživanje* o navikama štednje provela u kolovozu na uzorku od 500 hrvatskih ispitanika. Isto istraživanje pokazuje da najviše uštede osobe srednje dobi između 30 i 49 godina, 548 kuna mjesečno, pri čemu je samo njih 27% zadovoljno ušteđenim iznosom.

medo_erstesvijet

Štednja se kao poželjna navika stječe još u dječjoj dobi, a najbolji motivator za to zasigurno je Medo Štedo, koji je neumorno i ove godine obišao brojne poslovnice, sajmove, festivale i druženja te podijelio pregršt zagrljaja i širio dobro raspoloženje, no i podučavao male i velike prijatelje vrijednosti štednje.

Da su mnogi Medinu poruku „Štedi dan za danom i kunu po kunu i skupit će se puno na štednome računu!“ shvatili ozbiljno, govore i brojke. Gotovo 24.000 malih štediša skuplja novčiće na dječjoj štednji, a ukupni volumen štednje neprestano raste. One koji se tek trebaju odlučiti za štednju podsjećamo: dječja štednja ugovara se na djetetovo ime, a jedna je od njezinih prednosti mogućnost višekratnih uplata s istim rokom dospijeća. Sredstva se mogu uplaćivati u skladu s financijskim mogućnostima, uz minimalan rok oročenja od šest mjeseci i jednoga dana. Svaka oročena kuna donosi i po jedan bod u nagradnom programu Mede Štede, koji se prikupljanjem mogu zamijeniti za raznolike nagrade po odabiru. A uz Erste obiteljske pogodnosti – Erste tekući račun s uključenim uslugama elektroničkog bankarstva uz 6 mjeseci bez naknade, kao i dodatnih 1.000 bodova u Medo Štedo nagradnom programu te gotovinski kredit uz nižu kamatnu stopu i naknadu – nisu zaboravljeni ni drugi članovi obitelji. Medina se štednja može i darovati u obliku poklon-bona već u iznosu od 50 kuna, a više informacija za mame i tate odnosno zabave, bojanke i pjesmica s Medom Štedom za najmlađe, pronađite na www.medostedo.hr.

Aktivno štede i odrasli klijenti Erste banke, u kojoj je trenutačno otvoreno oko 280 tisuća štednih računa građana. Klijenti se najčešće odlučuju za standardnu oročenu štednju i to na rokove duže od godine dana. Uz to, njih čak 80% štedi u stranoj valuti, od čega gotovo 90% u eurima.

Možda će vas o štednji zanimati i sljedeće…

– Prema rezultatima IMAS-ovog istraživanja u zemljama srednje i istočne Europe najviše štede Austrijanci, prosječno 201 euro, što je za 13 eura više nego lanjske godine. Slijede ih Slovaci s prosječnim iznosom od 94 eura te Česi sa 76 eura. Hrvati su na četvrtom mjestu, a slijede ih Mađari sa 47 eura, Rumunji sa 41 eurom te Srbi sa 35 eura.

– Našim sunarodnjacima je klasična štednja i nadalje najomiljeniji oblik štednje, pa se za nju odlučuje njih 41%, slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi te dobrovoljna mirovinska štednja. Muškarci su pretežno skloniji klasičnoj štednji, dok se žene radije odlučuju za stambenu štednju i životna osiguranja.

– Sve je manje građana koji novac najradije drže u kući. Tako se njihov broj ove godine smanjio na 17%, dok je prošle iznosio visokih 25%.

*Istraživanje je provedeno za potrebe Erste grupe

Aktivni štede aktivno!

Od sada sa svega 100 kuna početnog uloga, možete započeti svoju aktivnu oročenu štednju. S ciljem kako bi štednju svojim klijentima učinila dodatno pristupačno, Erste banka je smanjila početni minimalni iznos aktivne štednje uz premiju sa 700 na 100 kuna. Štedjeti možete u kunama, eurima, US dolarima ili švicarskim francima i to na rokove preko šest,12 ili 24 mjeseca, a sredstva možete uplaćivati kako vama najviše odgovara.

štednja_FB_3

Aktivna oročena štednja uz premiju pruža mogućnost štednje višekratnim uplatama, pri čemu sami određujete dinamiku i iznose uplata na štedni račun uz isti rok dospijeća. Pod uvjetom da ste klijent banke, a što znači da u banci imate otvoren tekući ili devizni račun preko kojeg primate plaću ili mirovinu, vaš se ulog može povećati i za dodatnu premiju do 15% na iznos obračunate kamate.

Kamata na štednju ovisi o štednoj valuti, roku oročenja te iznosu štednje. Kod kunske štednje kreće se od 2,25% za oročenja preko šest mjeseci do 2,70% za oročenja preko 24 mjeseca, a neovisno o iznosu oročenja. Kod štednje u eurima, kamata se kreće od 1,20% za oročenja preko šest mjeseci (iznosi do 9.999,00 EUR) do 1,85% za oročenja iznosa preko 24 mjeseca (iznosi do 50.000,00 EUR). Kamatne stope na štednu su fiksne, a kamatni prihodi se isplaćuju jednokratno, zajedno s glavnicom po isteku štednje.

Štednja se može ugovoriti u svim poslovnicama Erste banke te putem elektroničkih kanala banke (NetBankinga i mBankinga), putem kojih se mogu obavljati i naknadne uplate na štedni račun. Uplata naknadnih sredstava moguća je i ugovaranjem trajnog naloga.

 

 

Osiguranje štednih uloga

sef

Državna agencija za zaštitu štednih uloga i sanaciju banaka osigurava depozite klijenata svih financijskih institucija, pa tako i Erste Banke. Novost je da su od sada depoziti jednog deponenta u jednoj financijskoj instituciji osigurani u ukupnom iznosu do 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

Depoziti (tekući računi, žiro računi i štedni računi) privatnih i poslovnih klijenata su na ovaj način osigurani u slučaju da banka nije u mogućnosti ispuniti svoje financijske obveze, te se tada deponentima sredstva isplaćuju iz sustava osiguranja depozita.

Kod osiguranja deponiranih sredstava fizičkih osoba, ulozi se osiguravaju po svakom deponentu zasebno, pri čemu je ukupan iznos svih štednih uloga deponenta u banci ograničen na najviše 100.000 eura. Visina pokrića određuje se zbrajanjem svih depozita klijenta u banci. Primjerice, ukoliko na štednom računu imate 90.000 eura, a na tekućem 20.000 eura, banka će vam isplatiti 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, i to po tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan osiguranog slučaja.

Banka također osigurava i depozite pravnih osoba te članova poslovnog partnerstva. U situaciji kad pravo na korištenje sredstava s poslovnih računa imaju dvije ili više osoba, depoziti se zbrajaju kao sredstva jednog deponenta, pa u ovom slučaju vrijedi ograničenje u iznosu osiguranih depozita do maksimalno 100.000 eura.

Više detalja o osiguranjima depozita možete naći na stranici Erste banke te na stranici DAB-a www.dab.hr

Ugovaranje oročene štednje putem Erste mBankinga

mbanking

Sredstva koja vrijedno štedite i čuvate na računu mogu rasti i raditi za vas ako ih uložite u neku od štednji Erste banke. Aktivna štednja s fiksnom kamatnom stopom ili uz premiju, kao i Standardna ili Rentna štednja mogu se ugovoriti i izravno putem Erste mBanking i NetBanking aplikacije bez potrebe za odlaskom u poslovnicu. Ovakav način ugovaranja štednje istovjetan je onome u poslovnici, a dodatno je olakšan upotrebom kalkulatora štednji koji je dostupan na Internet stranicama Erste banke i u mBanking aplikaciji.

Jednostavno se prijavite na mBanking, odaberite oblik štednje koji vam najviše odgovara i ugovorite ga u toplini svoga doma! Potrebno je upisati iznos početnog uloga, odabrati razdoblje oročenja, račun na koji će sredstva biti isplaćena i to je to – nakon provjere podataka i potvrđivanja oročenja, vaša štednja može početi. Sve promete po tom oročenju možete također pratiti preko mBankinga.

Osim mBankinga, na vrlo sličan i jednostavan način naloge za oročenje moguće je zadati i putem Erste NetBankinga.

JESTE LI ZNALI DA HRVATI PROSJEČNO MJESEČNO ŠTEDE 432 KUNE?

stednja222Izreka kaže da je štednja mudrost trošenja, a koliko su naši građani mudri pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje agencije IMAS. Naime, Hrvati prosječno svakog mjeseca za štednju izdvajaju 432 kune, pri čemu redovito štedi 65 posto građana. S prosječnim iznosom od 534 kune, najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina. Ovu dobru naviku prepoznali su i mladi u dobi između 15 i 29 godina, koji pak za štednju prosječno izdvajaju 384 kune, kao i stariji od 50 godina, koji mjesečno uštede 363 kune. Ipak, usporede li se ovogodišnji rezultati s rezultatima od prošle godine, prosječno su građani ove godine stavljali sa strane 11 kuna manje. Sve ovo su rezultati istraživanja o navikama štednje koje je u rujnu ove godine, na uzorku od 500 ispitanika, provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe.

Većina građana odlučuje se za klasičnu štednju

Štednju važnom smatra 78% građana, i to neovisno o njihovoj dobi, dok samo njih 3% uopće ne vidi njezinu važnost. Najveći broj ljudi odlučuje se na klasičnu štednju, njih gotovo 40%, a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja. Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češće od muškaraca odlučuju za stambenu štednju i životna osiguranja.

Kao primarni motiv štednje građani Hrvatske navode potrebu stvaranja adekvatnog financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija. Nakon toga slijede stvaranje zaliha za „stare dane“ te potreba manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja. Dio građana motiviran je za štednju kako bi si „kasnije mogao nešto priuštiti“, a nakon toga kao motiv za štednju ističe se želja za putovanjima. Manji dio ispitanika jednostavno je izjavio da štedi „bez posebnog razloga“.

Na pitanje koliko će novca, u usporedbi sa sadašnjim stanjem, uštedjeti u sljedećih pet godina, 30% ispitanika odgovorilo je da će štedjeti više, 43% otprilike isto, dok je 27% ispitanika izjavilo da će u tom razdoblju uštedjeti manje. Pritom je važno naglasiti da je najoptimističnija skupina građana u dobi od 15 do 29 godina, od kojih čak 50% smatra da će u budućnosti štedjeti više. Kod istog pitanja ispitanici su prošle godine bili manje optimistični te ih je samo 20% odgovorilo da će u sljedećih pet godina uštedjeti više. Također, zanimljivo je istaknuti da, neovisno o dobi i spolu, čak 42% ispitanika ne zna koliko trenutačno iznosi kamatna stopa na njihovu štednju, a još više njih, 68% nikada ne uspoređuje pasivnu kamatnu stopu banke u kojoj štede s pasivnim kamatnim stopama drugih banaka.