Arhiva članaka s odabranim Tagom: štedionice

JESTE LI ZNALI DA HRVATI PROSJEČNO MJESEČNO ŠTEDE 432 KUNE?

stednja222Izreka kaže da je štednja mudrost trošenja, a koliko su naši građani mudri pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje agencije IMAS. Naime, Hrvati prosječno svakog mjeseca za štednju izdvajaju 432 kune, pri čemu redovito štedi 65 posto građana. S prosječnim iznosom od 534 kune, najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina. Ovu dobru naviku prepoznali su i mladi u dobi između 15 i 29 godina, koji pak za štednju prosječno izdvajaju 384 kune, kao i stariji od 50 godina, koji mjesečno uštede 363 kune. Ipak, usporede li se ovogodišnji rezultati s rezultatima od prošle godine, prosječno su građani ove godine stavljali sa strane 11 kuna manje. Sve ovo su rezultati istraživanja o navikama štednje koje je u rujnu ove godine, na uzorku od 500 ispitanika, provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe.

Većina građana odlučuje se za klasičnu štednju

Štednju važnom smatra 78% građana, i to neovisno o njihovoj dobi, dok samo njih 3% uopće ne vidi njezinu važnost. Najveći broj ljudi odlučuje se na klasičnu štednju, njih gotovo 40%, a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja. Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češće od muškaraca odlučuju za stambenu štednju i životna osiguranja.

Kao primarni motiv štednje građani Hrvatske navode potrebu stvaranja adekvatnog financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija. Nakon toga slijede stvaranje zaliha za „stare dane“ te potreba manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja. Dio građana motiviran je za štednju kako bi si „kasnije mogao nešto priuštiti“, a nakon toga kao motiv za štednju ističe se želja za putovanjima. Manji dio ispitanika jednostavno je izjavio da štedi „bez posebnog razloga“.

Na pitanje koliko će novca, u usporedbi sa sadašnjim stanjem, uštedjeti u sljedećih pet godina, 30% ispitanika odgovorilo je da će štedjeti više, 43% otprilike isto, dok je 27% ispitanika izjavilo da će u tom razdoblju uštedjeti manje. Pritom je važno naglasiti da je najoptimističnija skupina građana u dobi od 15 do 29 godina, od kojih čak 50% smatra da će u budućnosti štedjeti više. Kod istog pitanja ispitanici su prošle godine bili manje optimistični te ih je samo 20% odgovorilo da će u sljedećih pet godina uštedjeti više. Također, zanimljivo je istaknuti da, neovisno o dobi i spolu, čak 42% ispitanika ne zna koliko trenutačno iznosi kamatna stopa na njihovu štednju, a još više njih, 68% nikada ne uspoređuje pasivnu kamatnu stopu banke u kojoj štede s pasivnim kamatnim stopama drugih banaka.