Arhiva članaka s odabranim Tagom: proizvodnja

Sektorski osvrt – komunalne djelatnosti

Komunalni sektor obuhvaća velik broj djelatnosti, a kao dvije najznačajnije, koje generiraju i najveći dio prihoda, mogu se izdvojiti gospodarenje otpadom te vodoopskrba i odvodnja. Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2013., komunalne djelatnosti zabilježile su rast dodane vrijednosti prema troškovima proizvodnih čimbenika i prometa.

komunalne-usluge

Rastu dodane vrijednosti prema troškovima proizvodnih čimbenika od 6,5%, najviše je doprinijela djelatnost skupljanja, obrade i zbrinjavanja otpada, koja je rasla 22,3%. Na nju se ujedno odnosi najveći dio dodane vrijednosti prema troškovima proizvodnih čimbenika u komunalnoj industriji, čak 50,3%. S druge strane, na povećanje dodane vrijednosti prema trošku faktora proizvodnje najviše doprinose subvencije lokalnih jedinica i sredstva iz EU fondova. Oni čine znatan dio prihoda komunalnih poduzeća, koja bi većinom bez njih poslovala s gubitkom. Djelatnost skupljanja otpada također generira i najveći dio prometa cjelokupne industrije, i to 62,2%, a slijedi sektor vodoopskrbe (28,6%).

Općenito gledano, komunalni sektor u posljednjih pet godina bilježi rast. Primjerice, prihod po zaposlenom u djelatnostima čistoće i vodoopskrbe nešto je viši nego u ostalim komunalnim djelatnostima, dok je rast produktivnosti posljedica smanjenja broja zaposlenih u spomenutim djelatnostima. Rast broja zaposlenih bilježi djelatnost sanacije okoliša zbog povećanja važnosti te djelatnosti nakon pristupanja Hrvatske EU i usvajanja europskih direktiva.

Kao posljedica krize i pada BDP-a nakon rasta do 2008., bilježi se znatno smanjenje domaće potrošnje resursa poput biomase, fosilnih goriva, minerala ruda i sl. Samim time dolazi i do smanjenja ukupne količine otpada, koji u 2012., u odnosu na 2008., bilježi prosječni godišnji pad od 7%. Najveći udio proizvedenog otpada odnosi se na sektor kućanstva (35%), građevinarstva (20%), uslužni sektor (17%) te sektor prerađivačke industrije (13%). Stanovnik Hrvatske u 2012. proizveo je 390 kg komunalnog otpada, što je ispod prosjeka Europske unije (492 kg). Tijekom te godine postupcima oporabe otpada oporabljeno je 30% komunalnog i proizvodnog otpada nastalog unutar granica Hrvatske, dok je postupcima zbrinjavanja podvrgnuto 70% otpada. Iako je prisutan trend smanjenja, najveći udio otpada i dalje se odlaže na odlagališta (69%). Povećanje energetske oporabe i kompostiranja, koji i dalje zajedno imaju udio od svega 3%, rezultat je donošenja novog Zakona o održivom gospodarenju otpadom, čiji je cilj sanacija odlagališta otpada, povećanje zbrinjavanja otpada alternativnim postupcima kao što su recikliranje i kompostiranje te izgradnja velikih centara za gospodarenje otpadom.

Udio odvojeno sakupljenog otpada od 2008. kontinuirano se povećava te je u 2012. iznosio 23%. U istom razdoblju primjećuje se i pad komunalnog otpada odloženog na odlagališta s 97% na 83%. Također, od 2005. do 2012. zatvoreno je ukupno 161 odlagalište otpada, od čega je sa 70 lokacija otpad uklonjen. Broj saniranih odlagališta povećao se sa 63 na 113, te se i dalje bilježi rast.

Hrvatska se trenutačno nalazi na pola puta ka uvođenju integriranog sustava gospodarenja otpadom. Sustav primarne selekcije komunalnog otpada, stvaranje efikasne infrastrukture za njegovo prikupljanje i manipulaciju te uspostava centara za gospodarenje otpadom trebali bi do 2020. godine doprinijeti ispunjenju cilja o 50% odvojeno prikupljenog papira, plastike i metala. Time uvođenje integriranog sustava gospodarenja otpadom i sve aktivnosti povezane s tom djelatnošću imaju potencijal postati generator novog ciklusa gospodarskog rasta u Hrvatskoj. Značajan udio sredstava za nužne investicije osiguravaju fondovi Europske unije te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U protekle dvije godine u gospodarenje otpadom uloženo je više od pola milijarde kuna, a u narednim godinama očekuje se višestruko povećanje tog iznosa, ponajprije zbog ulaganja u izgradnju velikih županijskih i regionalnih centara gospodarenja otpadom.

Dok dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih čimbenika djelatnosti gospodarenja otpadom bilježi rast, u sektoru vodoopskrbe tijekom 2013. pala je, i to za 8,4%, u odnosu na 2012. Sektor vodoopskrbe bilježi gubitke što se tiče i prihoda, koji su tijekom 2013. pali za 11,1%. Budući da su subvencije u ovom komunalnom segmentu najizraženije te čine značajan dio prihoda, kad bi se one izuzele, negativan trend poslovanja vodoopskrbnih poduzeća bio bi još izraženiji.

Osim pada financijskih pokazatelja, sektor vodoopskrbe bilježi pad i fizičkih pokazatelja. Tijekom 2013. bilo je ukupno zahvaćeno 564.08 mn m3 količine vode, što je 1% manje u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu se takav trend nastavlja i dalje. Ukupna eksploatacija vode u Hrvatskoj znatno je ispod razine koja bi ugrozila dostupnost vode, iako je u ljetnim mjesecima povećan pritisak na području Jadrana. Ujedno je prisutan i trend smanjenja količine isporučene vode tijekom posljednjih godina, ponajprije zbog krize i smanjenja gospodarske aktivnosti industrija te zbog sve prisutnijeg trenda prelaska industrija na opskrbu iz vlastitih vodozahvata. I nadalje su kućanstva najveći potrošači vode, to jest na njih otpada više od 50% ukupne količine isporučene vode. U industriji je najveći potrošač vode sektor opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija.

Ukupno je na sustav javne vodoopskrbe priključeno oko 90% stanovništva, uz trend povećanja, dok se procjenjuje da je na sustav javne odvodnje priključeno više od 45% stanovnika. Posljednjih je godina zabilježen pozitivan trend povećanja kvalitete pročišćavanja otpadnih voda, izražen ponajprije u povećanju udjelu prvostupanjskog i trećestupanjskog pročišćavanja.

Iako je strateški cilj vodno-komunalnog sektora smanjenje gubitaka vode na razinu od 15-20%, gubici u distribucijskom sustavu predstavljaju i dalje veliki problem. Od 2009. do 2013. primjetno je povećanje gubitka vode u vodoopskrbnom sustavu od oko 60% ukupne količine isporučene vode. Ipak se sljedećih godina može očekivati unapređenje i modernizacija vodoopskrbnog sustava, a zbog provedbe preuzetih obveza  iz europskih direktiva te priljeva značajnih financijskih sredstava u vidu subvencija vodno-komunalnom sektoru. Što se tiče pročišćavanja otpadnih komunalnih voda, Hrvatska, zbog usklađenja s europskom Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, mora izgraditi nove uređaje te povećati postojeće stupnjeve pročišćavanja do 2023. godine.