Arhiva članaka s odabranim Tagom: Modni ormar

Erste banka sponzor Modnog ormara

S ciljem poticanja kreativnog rada mladih dizajnera, Erste banka se kao sponzor uključila u projekt Modni ormar. Riječ je o projektu neprofitnog karaktera koji kroz različita umjetnička događanja, poput natjecanja studenata, modnih revija, izložbi, radionica i stručnih predavanja, predstavlja talentirane mlade kadrove, studente i diplomante nekoliko fakulteta: Tekstilno-tehnološkog fakulteta, Studija dizajna na Arhitektonskom fakultetu, Grafičkog fakulteta, Akademije likovnih umjetnosti i Akademije dramskih umjetnosti.

U sklopu Modnog ormara održane su i Etno revije, u okviru čega su dodijeljene i nagrade najboljima. Pobjednike je izabrao međunarodni žiri sačinjen od stručnjaka s najprestižnijih škola za umjetnost i dizajn. Erste banka je Vanji Veselić dodijelila nagradu za drugo mjesto te Maji Sabljić za treće mjesto. Prvu nagradu stručnog žirija osvojio je mladi dizajner Anđelko Kaser.

VANJA VESELIĆ: „TRADICIJSKA ODJEĆA JE NEPRESUŠNA INSPIRACIJA ZA SUVREMENU MODU”

Vanja.VeselićO talentiranim modnim dizajnerima, čijih je kvalitetnih proizvoda više nego ikad te o drugim temama vezanima za modu razgovarali smo s mladom dizajnericom Vanjom Veselić. Njezin je rad predstavljen na Etno reviji, održanoj u sklopu Modnog ormara. Međunarodni žiri sačinjen od stručnjaka s prestižnih škola za tekstil i dizajn proglasio je njezin rad drugim najboljim.

1.       Kao dio Modnog ormara održana je i Etno revija u sklopu kojeg ste nagrađeni od strane stručnog međunarodnog žirija. Koliko je etno dizajn važan danas, kad je moda postala globalna i kad njome vladaju brandovi tipa Zara, H&M i drugih?

Etno dizajn odnosno tradicijska odjeća odolijeva svim trendovima i stilovima, i nije zahvaćena mehanizmom neprestane promjene poput globalne mode. Upravo su ta trajnost, nepromjenjivost i prepoznatljivost nepresušna inspiracija za suvremenu modu gdje često susrećemo etno elemente u bogatstvu uzoraka, vezova, pletenja itd. S jedne strane imamo globalnu, brzu i nestalnu modu, a s druge strane tradicijsku, koja je simbol kulturnog identiteta i kontinuuma i kao takva će uvijek biti prisutna i imati utjecaja na globalnu modu.

2.       Hrvatska ima mnogo talentiranih modnih dizajnera i lošu tekstilnu industriju. Kako u tom svjetlu vidite svoju budućnost? Kroz povezivanje s drugim dizajnerima, industrijom …?

Iako nam je tekstilna industrija nažalost trenutno u najlošijem stanju, u isto vrijeme, više nego ikad, primjećujem pojavu talentiranih dizajnera i kvalitetnih proizvoda! I to mi se sviđa jer sve češće nalazim željenu odjeću kod domaćih dizajnera i u isto vrijeme upoznajem dizajnere koji razmišljaju slično kao i ja. Mislim da je budućnost u međusobnoj suradnji, povezivanju, pokretanju brandova, klastera, udruga… Trenutno radim s prijateljem, pokrenuli smo brandme and the machine“, međusobno se nadopunjujemo i tako je sve lakše.
 
3.       Što po vama čini prepoznatljivost hrvatskog modnog dizajna u odnosu na svjetske trendove. Odnosno,  možemo li u nedostatku potpore privrede uopće govoriti o hrvatskom modnom dizajnu?

Ne možemo se natjecati s masovnom proizvodnjom, (pre)jeftinim cijenama i brzim izmjenama kolekcija s divovima poput Zare i H&M-a, ali zato se treba usredotočiti na kvalitetan proizvod, koji je inovativan i poseban. Upravo su takvi proizvodi izloženi na sajmovima poput Dana D, Zone45 i sl. tako da pričamo o hrvatskom modnom dizajnu.

4.       Kad kreirate određeni predmet, što vam je osnovna linija vodilja?

Volim prethodno razmišljati, istraživati i “kopati”, razviti neku priču i koncept. Odjeći zapravo pristupam kao skulpturi, zanima me tijelo, 3D forma, prostor u kojem se nalazi… U tom trenutku nisam opterećena niti vođena trendovima.

5.       Koliko je znanje šivanja i krojenja važno za posao kojim se bavite?

Šivanje i krojenje su sastavni dio modnog dizajna – uz razvoj ideje, ilustraciju, konstrukciju, izbacivanje na tržište, marketing itd… Kad se baviš modnim dizajnom, potrebno je poznavati sve navedeno. U slučaju da u nečemu nisi dovoljno dobar, okružiš se ljudima koji znaju više od tebe i tako se međusobno nadopunjujete.

6.       Radite li radije ženske ili muške linije i zašto?

Do sada sam radila ženske kolekcije, u zadnjoj sam nastojala postići androginu figuru dok bih ubuduće najradije radila unisex kolekcije. Trenutno sam zaokupljena odjećom koja funkcionira na svakom tijelu.

7.       Poznato je da veliki brandovi prate tzv. uličnu modu te je kroz svoje linije kopiraju. Je li u tom svjetlu moguće biti originalan i dati neki svoj osobni doprinos?

Naravno, dapače smatram da je dosta lako biti originalan, pogotovo kada police trgovina preplave dosta slične “trendi” kolekcije… A svatko nosi odjeću drugačije, doda svoju osobnost, dozu kreativnosti…

8.       Osim stvari koje sami dizajnirate, volite li tzv. klasiku ili želite ostati svoji, prepoznatljivi?

Stvari koje dizajniram bliske su stvarima koje inače volim i nosim. Uvijek težim minimalizmu i jednostavnosti, bez previše detalja. Po tome sam već i prepoznatljiva, ne samo u kreiranju kolekcija već i u načinu odijevanja, uređenja prostora i td.

9.      Na čemu se bazira vaša kolekcija prikazana na Modnom ormaru?

Kolekcija IIIII bazira se na uzimanju jednog osnovnog elementa (linija, ploha/sloj), te njegovog serijskog ponavljanja kao principa kompozicije. Minimalistička i monokromatska, kolekcija inspiraciju pronalazi u skulpturama Donald Judda*, starim kronofotografijama, i audio-vizualnim instalacijama Alva Nota** koji uzima jedan ton ili šum te njegovim kopiranjem i varijacijom stvara glazbu. Kao što Donald Judd u svojim skulpturama betonske i metalne elemente aranžira u matematičke sekvence čiji oblik i volumen čine cjelinu odnosno 3D objekt, u ovoj kolekciji oblici su također reducirani na nakupine i nizove te se postiže cjelina koja se neprestano mijenja u pokretu – što se može protumačiti kao suvremeno društvo i današnji životni stil – živimo u fluidnom i dinamičnom gradu – okruženi pulsirajućom energijom, svjetlima i zvukovima, brzinom… Naše suvremeno doba, vrijeme u kojem ništa nije stalno – osim promjene i neprekidno rastuće brzine.

Možda će vas zanimati…

 … da američkog umjetnika Donalda Clarence Judd (1928.–1994) smatraju vodećim predstavnikom minimalizma i njegovim najvažnijim teoretičarem. U svojem je radu tražio autonomiju i jasnoću za izgrađeni objekt te prostor osmišljen za njega.

… da je Alva Noto umjetničko ime njemačkog umjetnika Carstena Nicolaia, poznatog po stvaranju glazbenik i likovnih instalacija u prestižnim svjetskim muzejima i galerijama, poput muzeja Guggenheim u New Yorku, galeriji Tate Modern, Venecijanskom bijenalu itd.

Vanja Veselić 2