Arhiva članaka s odabranim Tagom: investicije

Krediti za obrtna sredstva i investicijska ulaganja iz HBOR okvira

svinja

U suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), Erste banka je u svoju ponudu uvrstila kunske kredite uz fiksnu kamatnu stopu, namijenjene mikro,malim i srednjim poduzetnicima prema kriterijima Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva, OPG-ima te ostalim pravnim i fizičkim osobama koje samostalno obavljaju djelatnost. Krediti služe za financiranje obrtnih i trajnih obrtnih sredstava te investicijskih ulaganja.

Navedenim kunskim kreditima uz fiksnu kamatnu stopu omogućit će se lakši pristup izvorima za financiranje obrtnih sredstava za nabavu sirovine, repromaterijala, poluproizvoda i sitnog inventara. Također služe za financiranje troškova radne snage, režijskih troškova, otplatu kredita ročnosti do godine dana iskorištenih za financiranje tekućeg poslovanja te ostale troškove tekućeg poslovanja i financiranje investicijskih ulaganja.

Bitno je naglasiti…

Ovi krediti odobravaju se po bržoj i kraćoj proceduri u odnosu na ostale HBOR-ove linije. Krediti iz ovog programa odobravat će se do 31. prosinca 2015., odnosno do iskorištenja sredstava koje je banka namijenila za ovu svrhu.

Tablica

Odluku o odobrenju kredita donosi poslovna banka, a sukladno kriterijima prihvatljivosti definiranima od strane HBOR-a te aktima i pravilima banke koji se primjenjuju u kreditnom poslovanju.

ERSTE PONUDA

BAVITE LI SE TURIZMOM?

UČINITE SVOJE ODREDIŠTE NEZABORAVNIM!

sea - Erste ponuda

Hrvatska godinama gradi imidž odličnog turističkog odredišta, a osim za obalu, turisti pokazuju i sve veće zanimanje za kontinentalni seoski te planinski turizam. Gosti su sve zahtjevniji, što je dovelo do povećanja potrebe za kvalitetnijim smještajem, dodatnim sadržajima i popratnim turističkim uslugama. Budući da male i obiteljske hotele odlikuje visoka kvaliteta usluge, njegovanje autentičnosti i posebnosti, upravo oni najbrže i najkvalitetnije mogu udovoljiti sve raznovrsnijim zahtjevima.

Male i obiteljske hotele odlikuje i stalna tendencija rasta prometa i potrošnje, zbog čega i ne čudi da upravo ulaganje u njih predstavlja jedan od temeljnih pravaca hrvatskog turizma. Ipak, unatoč čvrstim temeljima, jedinstvenim prirodnim bogatstvima i tradiciji, prisutan je problem kratkog trajanja sezone. To je razlog za stalno unapređivanje ponude u smislu specijalizacije prema uskim segmentima potražnje i modernizaciji domaćih proizvoda.

Ulaganje u turizam u suradnji s Erste bankom

Erste banka prepoznala je turističku industriju kao jednu od fokus industrija. Stoga svojim proizvodima i uslugama banka nastoji pomoći u podizanju turističke konkurentnosti i pozicioniranju Hrvatske kao jedne od vodećih europskih, pa i svjetskih, destinacija s brojnim geografskim raznolikostima i dodatnim sadržajima.

Prateći financijske želje i potrebe svojih klijenata, i to neovisno o grani turističke industrije kojom se bave, banka je razvila Erste kredit za investicije u turizmu.

Kredit je namijenjen proširenju kapaciteta, podizanju kvalitete usluga te uvođenju novih sadržaja, čime se ujedno produljuje trajanje sezone. Isto tako, njime se mogu refinancirati i manje povoljni krediti.

Prilikom ulaska u investiciju banka klijentima nastoji pomoći da prevladaju prepreke na koje naiđu te izaći im ususret, razumijevajući specifičnosti industrije i poduzeća. Stručnim savjetima specijalista Banka pomaže u odabiru najboljeg proizvoda ili usluge iz svoje ponude, kojim će klijenti unaprijediti svoje postojeće turističko poslovanje, ojačati i učvrstiti tržišnu poziciju te postati željeno povratno odredište.

Važnost poslovnog plana i ročne usklađenosti!

Neophodno je imati kvalitetan srednjoročni i dugoročni poslovni plan kako bi se imao stvaran uvid u sve prednosti, nedostatke i potencijalne poslovne ishode. Isto tako, ročna usklađenost izvora i predmeta financiranja jedini je ispravan put ka zdravom i uspješnom poslovanju.

Iznos kredita maksimalno 80 % ukupne vrijednosti investicije
Maksimalni rok dospijeća do 10 godina
Poček do 2 godine
Povrat kredita polugodišnji, kvartalni, mjesečni anuiteti ili jednaki obroci
Obračun kamata u slučaju korištenja grace perioda ili povrata kredita u ratama – mjesečni ili kvartalni

 

KOHEZIJSKA POLITIKA EU-a

ErsteSvijet_EU

U sklopu kohezijske politike EU, Hrvatskoj ukupno dodijeljena sredstva iz europskih fondova iznose 8,61 milijardi eura. Analitičari Erste Grupe smatraju da je prometna infrastruktura, posebice željeznica i luke, ključno područje koje u Hrvatskoj treba poboljšati. Ovo je dio nedavno objavljene analize Erste Grupe, koja pokazuje da bi sredstva Europske unije dodijeljena srednjoj i istočnoj Europi putem kohezijske politike EU u razdoblju od 2014. do 2020. za regiju mogla imati značaj „Marshallova plana“. Analizu je izradio Ured za EU banke Česká spořitelna u suradnji s Erste Group Researchom.

Još jedno važno područje koje bi Hrvatskoj također trebalo povući više sredstava jest energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije. Korištenje fondova moglo bi pomoći i razvoju informatičke infrastrukture, proširenjem pokrivenosti širokopojasnim internetom ili projektima kao što su e-zdravstvo ili e-škola, to jest unapređenjem javnih usluga radi povećanja učinkovitosti.

Analitičari Erste Grupe smatraju kako bi kroz program Connecting Europe Facility (CEF),  željeznički projekt od Rijeke preko Zagreba do granice s Mađarskom, predstavljao logičnu nadogradnju postojeće infrastrukture, a s ciljem povezivanja sjevernog Jadrana, posebice luke Rijeka, sa Zagrebom (potencijalnim logističkim čvorištem) te dalje s Mađarskom i Srednjom i Istočnom Europom. Osim toga, to bi omogućilo znatno proširenje kapaciteta luke Rijeka, s obzirom na geografsku konkurentnost i uklanjanje uskog prometnog grla u blizini Rijeke. Projekt bi dugoročno koristio logističkoj i prijevoznoj industriji. Riječ  je o programu za pribavljanje sredstava EU-a za infrastrukturne projekte od zajedničkog interesa za transeuropske prometne, energetske i telekomunikacijske mreže, a  trebao bi ubrzati završetak transeuropskih mreža i pomoći da se iskoriste sredstva i iz javnog i privatnog sektora. CEF programu ukupno su odobrene 33,3 milijarde eura.

Odobrena sredstva strukturnim i investicijskim fondovima za razdoblje 2014.-2020. ra razini EU

Europska unija je ukupno strukturnim i investicijskim fondovima za razdoblje od 2014. do 2020. godine dodijelila 351,9 milijardi eura, što je 1,3% više nego u razdoblju od 2007. do 2013. Zemljama SIE-6 regije dodijeljeno je 167,1 milijardi eura, što predstavlja skoro polovicu ukupnih sredstava iz EU fondova. Ujedno je regiji odobreno 11% više sredstava nego u razdoblju od 2007. do 2013. Hrvatska prvi put sudjeluje u potraživanju sredstava.

„Uz pretpostavku da zemlje SIE-6 uspiju povući 90% novoodobrenih sredstava, to bi podiglo njihov godišnji rast BDP-a za 0,3-0,8%. Osim toga, kada bi zemlje uspješno iskoristile sredstva EU fondova, razlika/nesrazmjer? među njima, kada govorimo o stupnju razvoja, jasno bi se smanjio. Međutim, pred zemljama regije SIE dug je put do poboljšanja sposobnosti iskorištavanja fondova, koja je i dalje na niskoj razini. Da to postignu, trebaju znatno srezati birokraciju, uvesti transparentne postupke odabira projekata te uspostaviti čvršću regionalnu suradnju“, naglašava autor izvješća Jan Jedlička, voditelj ureda za EU u banci Česká spořitelna.

Od zemalja SIE-6 regije, Poljska, kao najveće gospodarstvo SIE regije,  trebala bi dobiti 77,6 milijardi eura, odnosno približno polovicu ukupnog iznosa namijenjenog regiji, te najveći ukupan iznos od svih zemalja članica EU. Uz to, jedna je od rijetkih zemalja koja je uspjela dobiti veći iznos iz Kohezijske politike EU-a za 2014.-2020. nego u prethodnom razdoblju od 2007. do 2013. godine.

Gledajući godišnje odobrena sredstva po glavi stanovnika kao reprezentativniji pokazatelj, Estonija je na prvom mjestu s približno 387 eura po stanovniku godišnje, a slijedi Slovačka s 369 eura. Promatrajući odnos prosječne godišnje dodjele sredstava i BDP-a, najveći iznos iz fondova EU-a trebao bi se dodijeliti Mađarskoj (3,2% BDP-a godišnje), koja je po ovom pokazatelju ispred baltičkih zemalja (2,9 – 3,0% BDP-a).

 „Horizont 2020“ – proračun EU-a za istraživanje i razvoj

Osim strukturnih i investicijskih fondova, EU je odobrio i sedmogodišnji proračun u iznosu od gotovo 80 milijardi eura za „Horizont 2020“ – najveći istraživački i inovacijski program EU-a. Ne postoje unaprijed definirani iznosi za pojedine države članice, što znači da se projekti iz svih zemalja moraju natjecati za potporu iz programa „Horizont“. Program podrške istraživanju i razvoju u razdoblju od 2014. do 2020. godine temelji se na tri stupa: potpora znanstvenoj izvrsnosti (uključujući potporu Europskog istraživačkog vijeća vrhunskim znanstvenicima, stipendije Marie Curie itd.), potpora za liderstvo u industriji za mala i srednja poduzeća te potpora istraživanju društvenih izazova na području zdravstva, energetske učinkovitosti, održive poljoprivrede, prometa itd.