Arhiva članaka s odabranim Tagom: fondovi

JESTE LI ZNALI DA HRVATI PROSJEČNO MJESEČNO ŠTEDE 432 KUNE?

stednja222Izreka kaže da je štednja mudrost trošenja, a koliko su naši građani mudri pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje agencije IMAS. Naime, Hrvati prosječno svakog mjeseca za štednju izdvajaju 432 kune, pri čemu redovito štedi 65 posto građana. S prosječnim iznosom od 534 kune, najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina. Ovu dobru naviku prepoznali su i mladi u dobi između 15 i 29 godina, koji pak za štednju prosječno izdvajaju 384 kune, kao i stariji od 50 godina, koji mjesečno uštede 363 kune. Ipak, usporede li se ovogodišnji rezultati s rezultatima od prošle godine, prosječno su građani ove godine stavljali sa strane 11 kuna manje. Sve ovo su rezultati istraživanja o navikama štednje koje je u rujnu ove godine, na uzorku od 500 ispitanika, provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe.

Većina građana odlučuje se za klasičnu štednju

Štednju važnom smatra 78% građana, i to neovisno o njihovoj dobi, dok samo njih 3% uopće ne vidi njezinu važnost. Najveći broj ljudi odlučuje se na klasičnu štednju, njih gotovo 40%, a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja. Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češće od muškaraca odlučuju za stambenu štednju i životna osiguranja.

Kao primarni motiv štednje građani Hrvatske navode potrebu stvaranja adekvatnog financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija. Nakon toga slijede stvaranje zaliha za „stare dane“ te potreba manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja. Dio građana motiviran je za štednju kako bi si „kasnije mogao nešto priuštiti“, a nakon toga kao motiv za štednju ističe se želja za putovanjima. Manji dio ispitanika jednostavno je izjavio da štedi „bez posebnog razloga“.

Na pitanje koliko će novca, u usporedbi sa sadašnjim stanjem, uštedjeti u sljedećih pet godina, 30% ispitanika odgovorilo je da će štedjeti više, 43% otprilike isto, dok je 27% ispitanika izjavilo da će u tom razdoblju uštedjeti manje. Pritom je važno naglasiti da je najoptimističnija skupina građana u dobi od 15 do 29 godina, od kojih čak 50% smatra da će u budućnosti štedjeti više. Kod istog pitanja ispitanici su prošle godine bili manje optimistični te ih je samo 20% odgovorilo da će u sljedećih pet godina uštedjeti više. Također, zanimljivo je istaknuti da, neovisno o dobi i spolu, čak 42% ispitanika ne zna koliko trenutačno iznosi kamatna stopa na njihovu štednju, a još više njih, 68% nikada ne uspoređuje pasivnu kamatnu stopu banke u kojoj štede s pasivnim kamatnim stopama drugih banaka.

Investicijski fondovi

Investicijski fondovi – prikupljaju sredstva od svojih ulagača te ih plasiraju u kratkoročne i dugoročne instrumente tržišta novca.

Novčani fondovi – investiraju u  instrumente tržišta novca, kratkoročne vrijednosne papire najboljih izdavatelja te depozite banaka. Vrijednost imovine raste polako, ali stalno s iznimno malim oscilacijama vrijednosti udjela.

Obveznički fondovi – ulažu u obveznice koje karakterizira manje osciliranje vrijednosti udjela, odnosno rizičnosti.

Volatilnost – pokazuje veličinu promjena cijene financijskog instrumenta u nekom proteklom razdoblju. Što je veća, veća je i rizičnost instrumenta plaćanja.

Josip Glavaš: „Od početka godine ostvarili smo rast imovine pod upravljanjem od 655 milijuna kuna“

Erste invest, Josip GlavasInvesticijski fondovi Erste Money i Erste Bond, kojima upravlja Društvo za upravljanje investicijskim fondovima Erste-invest, obilježavaju deset godina postojanja. Bio je to povod da o značajkama poslovanja u fondovskoj industriji, trendovima i očekivanjima u budućem razdoblju razgovaramo s Josipom Glavašem, predsjednikom Uprave Erste-investa.

Erste Money, kunski novčani fond, u prvih je deset godina postojanja ostvario prinos od osnivanja od 47,34%. Istovremeno je obveznički fond Erste Bond ostvario prinos od 25,53%. Kada pogledate unatrag, jeste li zadovoljni njihovim rezultatima?

Općenito smo zadovoljni postignutim. Možemo konstatirati kako su novčani u fondovi u potpunosti ispunili svoju svrhu upravljanja novčanim viškovima i zaštite vrijednosti, uz visoku likvidnost, stabilnost i sigurnost uloženog. Stavimo li vrlo stabilan prinos u kontekst duboke gospodarske krize, koja i dalje traje, i posljedično snažnih turbulencija na financijskim tržištima, rezultat se čini i više nego prihvatljivim.

Kod obvezničkih fondova rezultat je dobar, ali ne i sjajan. Treba ga također promotriti u svjetlu krize koja je dovela do propadanja i praktički gašenja jednog značajnog segmenta domaćeg tržišta  – segmenta korporativnog duga (obveznice i komercijalni zapisi) te visoke volatilnosti na domaćim državnim obveznicama. Međutim, danas je portfelj Erste Bonda očišćen od nelikvidnih i „problematičnih“ ulaganja te ponovno krećemo u novi ciklus.

Gospodarska kriza proteklih je godina neminovno utjecala i na tržišta kapitala, uključujući i fondovsku industriju. U svjetlu takvih okolnosti, kakvi su općenito rezultati Erste-investa u dosadašnjem dijelu godine i što očekujete do kraja 2013.?

Naše poslovanje u 2012. bilo je stabilno, u skladu s planiranim parametrima i kretanjima u industriji. U zahtjevnim tržišnim okolnostima nastavili smo ulagati značajne napore kako bismo održavali konkurentan prinos i kvalitetno upravljali povjerenim nam sredstvima.

Od početka godine ostvarili smo rast imovine pod upravljanjem od 655 milijuna kuna te povećali tržišni udjel sa 14,79% na 17,45%. U isto vrijeme tržište je raslo 1,76 milijardi kuna, što znači da je naš udio u rastu 37%. Do kraja godine očekujemo lagani rast imovine pod upravljanjem i pripremamo se za pokretanje nekih novih fondova.

Za razliku od godina euforije i agresivnog rasta dioničkog segmenta, u aktualnom okruženju primarni pokretač rasta je nerizični segment, što donosi sporiji, ali stabilniji rast.

Svjedoci smo da štednja u bankama i dalje bilježi stabilne rastuće trendove te da građani i dalje preferiraju manje rizične oblike ulaganja. Kakva je, po vama, perspektiva za investicijske fondove u budućem razdoblju? Je li moguće i realno očekivati značajnije prelijevanje likvidnih sredstava u takve oblike imovine i što bi to moglo potaknuti?

Očekivanja većine tržišnih sudionika govore o nastavku recesije u prvom polugodištu 2013., uz blag oporavak u drugoj polovici godine, te i dalje negativan GDP na godišnjoj razini.

Takva kretanja s jedne strane ne pogoduju industriji, koja upravlja novčanim viškovima, jer se smanjuje realni dohodak svih nas. S druge strane, smanjenje gospodarske aktivnosti, uz visoku likvidnost dovodi do pada aktivnih kamatnih stopa, a posljedično tome i pada pasivnih.  Već sada vidimo da dosadašnje smanjenje kamatnih stopa, dovodi do rasta potražnje za konzervativnim proizvodima, što mi prvenstveno vidimo kroz značajan rast imovine pod upravljanjem u portfeljima. Imovina je u ovom segmentu poslovanja u proteklih godinu dana narasla s 20 na 170 milijuna kuna.

Zbog svega ovoga, očekujemo da će i drugim segmentima retail poslovanja, doći do potražnje za proizvodima s konzervativnom politikom ulaganja. Da bismo zadovoljili tu buduću potražnju, Erste invest je u proceduri osnivanja novog obvezičkog fonda, kojemu je cilj privući upravo takvu vrstu klijenata.  Rast unatoč krizi, pesimizmu  i skromnim očekivanjima, pokazuje postojanje potencijala za investicijske fondove, te očekujemo da će se isti izlaskom iz krize još povećati.

Pred nama je ulazak Hrvatske u EU. Što će se promijeniti na domaćem fondovskom tržištu?

Ne smatramo da će doći do drastičnih promjena. Najveće promjene tiču se zahtjevne prilagodbe društava novom regulatornom okviru (UCITS) koja će uslijediti ulaskom u EU. U trenutačnoj gospodarskoj situaciji teško da kratkoročno postoji snažniji poticaj stranim društvima za ulazak na domaće tržište. Domaća društva za upravljanje fondovima fokusirana su uglavnom na domaće tržište i tržište zemalja u okruženju. Zbog toga smatramo da će novi fondovi doći, ali da će biti fokusirani na segmente koja domaća društva trenutno nedovoljno pokrivaju, primjerice strana tržišta. Time će biti komplementarni proizvod koji će dopuniti i proširiti aktualnu ponudu, a ne konkurirati postojećim domaćim fondovima.

Svako ulaganje općenito ima svoje prednosti, ali i rizike. I same investicijske fondove karakteriziraju različiti stupnjevi rizičnosti, ovisno o tome radi li se o novčanim, obvezničkim ili, primjerice, dioničkim fondovima. Generalno gledajući, koje biste osnovne prednosti ulaganja u investicijske fondove izdvojili u odnosu na alternativne oblike ulaganja, primjerice štednju ili kupnju dionica?

Kao osnovne prednosti možemo izdvojiti jednostavnost, likvidnost, dostupnost, niže troškove te profesionalno upravljanje. Naravno da svaki individualni ulagač može kupovati vrijednosne papire i samostalno, ali treba razumjeti i rizike povezane s takvim ulaganjem, te često i značajne troškove.

I za kraj, s koliko investicijskih fondova upravlja Erste-invest i kolika je ukupna imovina pod upravljanjem?

Erste-invest upravlja s četiri otvorena investicijska fonda: novčanim fondom – Erste Money, obvezničkim fondom – Erste Bond, novčanim fondom Erste Euro Money te dioničkim fondom Erste Adriatic Equity. Osim toga, pod upravljanjem Erste-investa nalazi se i Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji – Fond HB. Ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova pod našim upravljanjem na 31.5.2013. iznosila je više od 2,57 milijardi kuna, a tome treba dodati Fond HB čija imovina iznosi 1.083.845.017,94 kn.