Sjećate li se čekova?

Kao i mnogočemu što se dugo činilo nezamjenjivim, kraj je došao i čekovima. Dugo su bili omiljeno sredstvo plaćanja, no posljednjih su godina sve više izlazili iz upotrebe i to usporedno s razvojem elektroničkih oblika plaćanja te njihovim prihvaćanjem od strane klijenata. Naime, klijenti Erste banke posljednjih su se godina njima koristili samo za obročna plaćanja, a uvođenjem usluge Erste Maestro Plus njihova upotreba znatno je smanjena. Primjera radi, 2010. kad je usluga uvedena, Erste banka izdala je oko 37.000 čekova, dok ih je tijekom prošle godine izdala manje od tri tisuće. Erste banka prestala je čekove izdavati početkom ožujka ove godine, dok će do sada izdani čekovi vrijediti do 31.12.2016.

cekovi

Pogledamo li povijest bezgotovinskog novca, prvi oblici čekova bili su rukom pisani dokument, korišten još u Rimskom Carstvu. Budući da su bili praktičniji od kovanog novca, njima su se redovito koristili venecijanski i nizozemski, a potom i engleski trgovci. Prve tiskane čekove počela je izdavati Bank of England u 18. st., s namjerom sprečavanja zlouporabe. Kao pouzdano sredstvo plaćanja čekovi su preživjeli do današnjih dana, kada su ih polako, ali sigurno zamijenile kartice. Prvu charge Diners Club karticu osmislio je Frank McNamara 1950., dok su debitne kartice ušle u upotrebu u drugoj polovici šezdesetih godina.

Na razvoj bezgotovinskog novca, kao što ga danas poznajemo, utjecalo je uvođenje elektroničkog sustava plaćanja. Prvo su na prodajnim mjestima bila omogućena kartična plaćanja na POS uređajima te podizanje gotovine na bankomatima, a potom i plaćanja na internetu.

Zahvaljujući širokoj dostupnosti interneta te popularnosti pametnih telefona otvorile su se i nove mogućnosti razvoja proizvoda i usluga mobilnog bankarstva. U ovome aktivno sudjeluje i Erste banka, koja svojim inovativnim pristupom kontinuirano stvara tehnološke trendove. Primjer je uvođenje besplatne aplikacije Erste Smart Wallet, odnosno usluge digitalnog novčanika, koja klijentima omogućuje plaćanja na prodajnim mjestima uporabom pametnog telefona. Prilikom plaćanja korisnik na blagajni fotoaparatom na telefonu skenira QR kod koji trgovac prethodno kreira te odabire račun s kojeg želi izvršiti plaćanje. Erste je bila i prva banka koja je klijentima omogućila plaćanje mjesečnih računa jednostavnim fotografiranjem uplatnice. Riječ je o usluzi „Slikaj i plati“, koja je klijentima dostupna unutar aplikacije mBanking. Treba reći kako je Erste bila prva banka u Hrvatskoj koja je ponudila cjelovitu uslugu mobilnog bankarstva. Tako je pored usluga namijenjenih plaćanju korisnicima pametnih telefona ponudila i uslugu Redomat, koja im omogućuje uzimanje rednog broja u željenoj poslovnici, obavijest o mjestu u redu, kao i ugovaranje sastanka sa savjetnikom u Banci.

Možda će vas zanimati…

Prvi oblici kovanog novca nastali su u maloazijskoj državi Lidija u 7. st. p.n.e. Ubrzo su ga počeli izgrađivati grčki gradovi-polisi, a preko Aleksandra Makedonskog i Rima tehnika izrade nije se mijenjala do 16 st. I početka strojnog kovanja. Kinezi su osmislili prvu novčanicu oslikavanjem jelenje kože, a potom su osmislili i papirnati novac. U Europi je tijekom srednjeg vijeka metalni novac povjeravan na čuvanje bankama, koje su izdavale potvrde – banknote, koje su postupno ušle u uporabu kao sredstvo plaćanja.

U Hrvatskoj također postoji duga tradicija kovanja novca, a prvi je tiskani novac paški asignat, tiskan na Pagu od 1778. Novac iznimne numizmatičke vrijednosti onaj je koji je od 13. do 19. st. izdavala Dubrovačka Republika. Najnoviji hrvatski novac datira iz 1994. godine, kada je na Dan državnosti povijesno uvedena hrvatska kuna. Ime kuna za hrvatsku je valutu odabrano zbog važnosti kunina krzna u monetarnoj i fiskalnoj povijesti. Naime, ono je služilo kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i Dalmaciji, a lik kune nalazio se od 13. do 14. stoljeća na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovica.