Robert Pokrovac: “Polako ulazimo u novi građevinski ciklus”

Situacija na tržištu nekretnina čini se malo optimističnija, a cijene nekretnina su se stabilizirale. O situaciji i očekivanjima na tržištu u ovoj godini te cijenama nekretnina razgovarali smo s članom uprave Erste nekretnina Robertom Pokrovcem. 

Kakva je trenutačna situacija na tržištu nekretnina?

Smatram da trenutačna situacija na tržištu nekretnina predstavlja vrlo važnu prekretnicu. Naime, proteklih je nekoliko godina tržište nekretnina u Hrvatskoj bilo obilježeno nizom faktora tipičnih za tržišta u krizi. Danas polako ulazimo u novi građevinski ciklus, u kojem imamo priliku zakoračiti strateški orijentirani na razvoj, kako bismo u svakom smislu podigli kvalitetu utjecaja rasta građevinskog sektora na društvo u cjelini.

Vrlo je važno poticati intenzivniji i konstruktivniji dijalog svih aktera na tržištu.  Ako, primjerice, govorimo o stanogradnji, osim podizanja kvalitete gradnje stanova, moramo spomenuti i podizanje kvalitete infrastrukture gdje se ona nalazi ili općenito načine korištenja prostora. Još bismo voljeli vidjeti više novih parkova, vrtića, javnog prijevoza, šetališta, biciklističkih staza i niza drugih sadržaja koji najvišim dijelom utječu na cijene nekretnine. To  se pitanje ne može riješiti jednostrano, već mora biti rezultat sinergijskog učinka više aktera na tržištu.

Kakva su očekivanja cijena nekretnina u ovoj godini? Hoće li doći do daljnjeg pada, stabilizacije ili rasta cijena?

Nakon niza godina pada cijena nekretnina njihove razine ne ostavljaju prostor za daljnji značajniji pad pa možemo reći da je ciklus pada cijena donekle zaustavljen. Cijene nekretnina su se stabilizirale i to već sredinom 2016. godine, a u ovoj godini očekujemo njihovu stagnaciju te potom i blagi rast ukupnog prosjeka. Valja naglasiti da će u okviru pojedinih vrsta nekretnina starije gradnje i dalje postojati prostor pritiska na pad cijena. Primjerice, možemo očekivati daljnji pad cijena nekretnina starije gradnje kojima je potrebna adaptacija i to uglavnom onih koji su većih površina. S druge strane, cijene novih nekretnina koje izlaze na tržište u nekim će se slučajevima pozicionirati i do 40% više od prosjeka neke mikrolokacije, što se nikako ne odnosi na svaku takvu nekretninu. Čak štoviše, smatram da će investitori koji budu ciljali više ciljnih skupina brže i lakše završavati svoje projekte te oni neće značajno cjenovno odstupati od prosjeka neke mikrolokacije.

Kakve se nekretnine traže i hoće li se takav trend nastaviti i iduće godine?

Nakon toliko godina kontinuiranog smanjenog plasiranja novih proizvoda na tržište možemo reći da se uglavnom traže nekretnine koje nedostaju na tržištu. Klijenti, bez obzira na to je li posrijedi poslovna ili rezidencijalna nekretnina, i dalje uglavnom kupuju postižući kompromis, s obzirom na to da je željena specifikacija nekretnine različita od ponude. To će se sigurno nastaviti i u sljedećoj godini i tek će novi ciklus to s vremenom ublažiti. U skladu s time, ako govorimo o trendu, on bi kratkoročno mogao ostati takav te ovisiti isključivo o gospodarskom rastu u Hrvatskoj.

Međutim, ako govorimo o mogućem potencijalu, onda se te granice mogu mijenjati brzo kako u poslovnom tako i u rezidencijalnom segmentu. Uzmimo, primjerice, mogućnosti rasta vezanog za turizam. Razmislimo li samo što za građevinski sektor znači povećanje broja noćenja u turizmu otvara nam se puno mogućnosti. Ipak, ako se kao i do sada fokusiramo samo na smještajne jedinice, razvijat ćemo samo jednu vrstu proizvoda koja se neće suštinski razlikovati, a vjerojatno neće ni značajno utjecati na daljnje povećanje broja noćenja. Budemo li se pak s druge strane usmjerili ka razvoju sadržaja u turizmu i povezivanju drugih sektora poput poljoprivrede, energetike ili, primjerice, zdravstva s turizmom, otvaraju nam se sasvim nove mogućnosti.