Investicijski fondovi

Investicijski fondovi dijele se u četiri velike kategorije – novčani, obveznički, mješoviti i dionički fondovi. Razlike u strukturi ulaganja oslikavaju se i na rizičnost fondova. Novčani fondovi su najmanje rizični, potom slijede obveznički pa mješoviti, a dionički fondovi se smatraju najrizičnijima.

Društveno poduzetništvo želi ostvariti pozitivan utjecaj na društvo

Društveno poduzetništvo je poduzetništvo koje, za razliku od „klasičnih poduzeća“, osim ostvarenja profita, želi ostvariti pozitivan utjecaj na društvo kroz brigu za okoliš, brigu za ljude, zaposlenike i ljude u zajednici. Posebno je osjetljivo i usmjereno na stvaranje boljih opcija za marginalizirane skupine građana u zajednici u kojoj djeluje.

Misija društvenog poduzeća se temelji na prepoznatoj potrebi ili problemu koji postoje u društvu i koji se kroz poduzetničku djelatnost žele na inovativan, solidaran, društveno i okolišno odgovoran način riješiti. Društvena poduzeća karakterizira lokalno djelovanje u obavljanju poduzetničke djelatnosti. Naglasak se stavlja na zapošljavanje  lokalnog stanovništva, sva proizvodnja i prodaja se u načelu odvijaju na lokalnoj razini, a sve s ciljem korištenja lokalnih resursa – ljudi i prirode. Na taj način se smanjuju troškovi prijevoza i dostave (smanjuje se ekološki otisak), zadovoljavaju se potrebe za proizvodima i uslugama u lokalnoj zajednici (jer se jako dobro poznaju područje u kojem se djeluje i potrebe kupaca), zapošljava se lokalno stanovništvo, a ostvareni profit se reinvestira u zajednicu – ili kroz ulaganje u razvoj ili kroz nova zapošljavanja.

Poslovanje društveno odgovornih poduzeća karakteriziraju četiri osnovna načela:

  1. Društveno odgovorno poslovanje – skup mjera ili politika koje neko poduzeće provodi u cilju javnog interesa zajednice u kojoj djeluje
  2. Ekonomska demokracija – pravo zaposlenika, kupaca i/ili članova lokalnih zajednica da njime upravljaju te da sudjeluju u dobiti koju svojim radom stvaraju u tom poduzeću – “kapital u službi rada”
  3. Sudionička (izravna) demokracija – pravo zaposlenika da sudjeluju u donošenju odluka

Održivi razvoj – društveno poduzetništvo izravno doprinosi održivom razvoju (pravedna raspodjela dobiti, ekonomsko i socijalno osnaživanje lokalnih zajednica, odgovorno korištenje prirodnih resursa)

20 godina Erste Asset Managementa – društvo koje upravlja najvećim fondom u Republici Hrvatskoj

Erste Asset Management d.o.o. ove godine slavi 20 godina postojanja, a ujedno nam je zadovoljstvo istaknuti podatak da Erste Asset Management upravlja s najvećim fondom u Republici Hrvatskoj.

Kompanija je osnovana 1998. godine pod imenom Erste – Invest d.o.o. i najstarije je i najveće društvo za upravljanje investicijskim fondovima u Hrvatskoj.

Godine 2013. mijenja ime u Erste Asset Management d.o.o. te se promjenom još više naglašava međunarodni karakter kompanije, koja koordinira i odgovorna je za upravljanje imovinom klijenata unutar austrijske Erste Group Bank AG.

Ukupna imovina pod upravljanjem Erste Asset Managementa u Republici Hrvatskoj, uključujući uslugu upravljanja privatnim portfeljima, na dan 17. siječnja 2018. iznosila je više od 5,16 milijardi kuna, od čega je 4,30 milijarde kuna u UCITS fondovima, 244 milijuna kuna u alternativnim fondovima te 619 milijuna kuna u individualnim portfeljima.

Krovna kompanija Erste Asset Management GmbH iz Beča posluje u sedam država, ima preko 300 zaposlenika te je vodeće društvo za upravljanje investicijskim fondovima i privatnim portfeljima u srednjoj i jugoistočnoj Europi, s imovinom većom od 63 milijarde eura.

Erste Asset Management razvija i nudi različita investicijska rješenja za sve vrste investitora – od individualnih malih klijenata, preko poslovnih korisnika do institucionalnih investitora. U ponudi se nalazi preko 400 investicijskih fondova, posebnih investicijskih rješenja i za najzahtjevnije klijente kojima se pokrivaju sve investicijske klase na svjetskim tržištima, od razvijenih tržišta i tržišta u nastajanju do rubnih tržišta. U kontinuirano izazovnim vremenima koja su ispred nas,  stručni tim Erste Asset Managementa donosi investicijske odluke na temelju globalne strateške i taktičke alokacije imovine, a specijalizirani su u nuđenju investicijskih mandata institucionalnim klijentima pokrivajući specifične tržišne niše.

Pored klasičnih UCITS fondova, Erste Asset Management nudi i alternativne investicijske fondove, individualno upravljanje portfeljem i investicijsko savjetovanje.

Temeljne kompetencije Erste Asset Managementa su upravljanje obvezničkim fondovima, koji su dominantna investicijska klasa na svim tržištima.

Erste Adriatic Bond, obveznički fond, 17. siječnja 2018. godine premašio je iznos od dvije milijarde kuna imovine, čime je dodatno učvrstio poziciju najvećeg fonda u Republici Hrvatskoj. Imovina fonda na dan 17. siječnja 2018. iznosila je 2.010.286.986,62 kuna, dok je ostvareni prinos od početka 2018. godine do 17. siječnja 2018. iznosio 0,65%.
Erste Adriatic Bond namijenjen je konzervativnijim ulagačima, fizičkim i pravnim osobama kojima je cilj ostvariti odgovarajući prinos ulaganjem sredstava na preporučeno razdoblje od barem dvije godine, uz umjerenu razinu rizika.

Fond pretežno ulaže u dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca na području Republike Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Rumunjske, Mađarske i Bugarske.

„Od svog osnutka Erste Adriatic Bond privukao je velik broj klijenata, ponajprije fizičkih osoba, ali i domaće i inozemne institucionalne ulagače. Iznimno smo zadovoljni ostvarenim rezultatima, kako zbog rasta imovine, tako i zbog ostvarenih prinosa. Na ovaj način dodatno smo potvrdili poziciju Erste Asset Managementa kao jednog od vodećih društava za upravljanje investicijskim fondovima u našoj zemlji, ali i cijeloj jugoistočnoj Europi“, naglasio je ovom prigodom Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste Asset Managementa.

Novi propisi procjene kreditne sposobnosti

Novim propisima, donesenim tijekom 2017. godine, precizira se način procjene kreditne sposobnosti kod odobravanja stambenih kredita, odnosno svih kredita kojima se financira kupnja nekretnine ili imaju za instrument osiguranja nekretninu. Ponajprije, umanjen je iznos koji se smatra kreditnom sposobnošću potrošača, a samim time i maksimalni iznos kredita.

Tako se od siječnja 2018. godine prilikom odobravanja stambenog kredita, kod izračuna kreditne sposobnosti potrošača, minimalnim životnim troškovima (minimalni iznos koji klijentu mora ostati za život i koji se ne može opteretiti kreditom) smatra najmanje iznos jednak dijelu plaće zaštićenom od ovrhe, koji je preciziran Ovršnim zakonom. Ovakav izračun je stroži od dosadašnjeg pa klijent s prosječnim primanjima može ugovoriti manji kredit u odnosu na prošlu godinu.

Naime, ako je plaća manja od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, koja je u rujnu 2017. iznosila 5.958 kuna, od ovrhe je zaštićen iznos u visini od 3/4 plaće, a ne više od 2/3 prosječne plaće. Jasnije je na nekoliko primjera:

  • ako je plaća 5.950 kuna, a zaštićeni dio plaće 2/3 prosječne plaće (3.972 kuna), iznos koji se smatra slobodnim za mjesečnu obvezu po kreditu iznosi 1.978 kuna
  • ako je plaća 5.200 kuna, a zaštićeni dio plaće je 3/4 plaće (3.900 kuna), iznos koji se smatra slobodnim iznosi 1.300 kuna
  • ako je plaća 3.200 kuna, a zaštićeni dio plaće je 3/4 plaće (2.400 kuna), iznos koji se smatra slobodnim iznosi 800 kuna

Ako je plaća veća od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je zaštićen iznos u visini od 2/3 prosječne plaće:

  • ako je plaća 6.700 kuna, a zaštićeni dio plaće je 2/3 prosječne plaće (3.932 kuna), iznos koji se smatra slobodnim iznosi 2.768 kuna
  • ako je plaća 8.000 kuna, a zaštićeni dio plaće je 2/3 prosječne plaće (3.932 kuna), iznos koji se smatra slobodnim iznosi 4.068 kuna
  • ako je plaća 10.000 kuna, a zaštićeni dio plaće je 2/3 prosječne plaće (3.932 kuna), iznos koji se smatra slobodnim iznos i 6.068 kuna

Dodatno, ako bi potrošač zatražio stambeni kredit u iznosu 600.000 kuna, s kamatnom stopom od 4,1% i na rok otplate od 30 godina, iznos mjesečnog anuiteta iznosio bi 2.900 kuna. Za takav kredit, uz pretpostavku da nema drugih kredita ili drugih zaduženja koji opterećuju kreditnu sposobnost (primjerice, minus po tekućem računu ili zaduženja po kreditnim karticama) mjesečna primanja potrošača moraju iznositi najmanje 6900 kuna.

Potrošač s primanjima od 6.000 kuna, bez drugih zaduženja, mogao bi imati stambeni kredit čiji anuitet ne prelazi 2.000 kuna mjesečno, a to je – uz rok otplate od 30 godina – kredit od maksimalno 410.000 kuna.

“Budi što želiš” na Riječkom karnevalu!

Fotografija: St. Valter

Nakon što je tradicionalno odabrana Kraljica Riječkog karnevala i odrađena primopredaja  ključa Grada, ovogodišnje riječko ‘peto godišnje doba’ može početi! Iako nešto kraći (ove godine traje 29 dana), Karneval je ispunjen s više od sedamdeset programa. Tradicionalno je tu velika dječja povorka sa 67 grupa i više od pet tisuća djece, zatim Oktanski bal, Maškarani autorally Pariz-Bakar, Carnival SnowBoard Session te tradicionalni karnevalski koncert Gradske glazbe Trsat, ali i brojna druga događanja i manifestacije. Treba spomenuti i ovogodišnju novost Riječkog karnevala – prvu studentsku povorku.

Tu su, naravno, i hvalevrijedne humanitarne akcije – dobrovoljno darivanje krvi, humanitarni karnevalski bal te pidžama party pod nazivom „Čep po čep – kolica“, a ne smiju se zaboraviti ni humanitarna gastro događanja – karnevalska maneštra i maškarana jota. Erste banka ponosna je što je i redoviti pokrovitelj Riječkog karnevala i to po 15. put zaredom kao generalni pokrovitelj Međunarodne karnevalske povorke, a banka je i po četvrti put generalni pokrovitelj Dječjoj karnevalskoj povorci te Izboru kraljice Riječkog karnevala i primopredaji ključa grada.

Fotografija: St. Valter

Prošle je godine Rijeka izabrana za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, a upravo će se Karnevalom za dvije godine otvoriti program tog iznimno važnog događanja, koji je Rijeku uvrstio na elitni popis gradova. Tri osnovne teme koje će se u sklopu ovog velikog projekta obrađivati su rad, voda i migracija i to pod sloganom „Luka različitosti“. Slogan se svojim značenjem uvelike slaže sa sloganom Riječkog karnevala „Budi što želiš!“. Tako će se dugogodišnja tradicija Karnevala uklopiti u neke nove koncepte, a stoljetni domaći pokladni običaji poslužit će kao kulisa za nove projekte.

Kako je sve počelo?

Da je Riječki karneval vremešna tradicija dokazuje i činjenica da se još davne 1449. godine u odredbi Gradskog vijeća zabranjuje prekrivanje lica maskama uz stroge kazne. Tako se pokušavalo spriječiti kritiziranje vlasti i održati javni red. Za Karneval je posebna bila 1982. kad su prvi put u organizaciji tadašnjeg Turističkog saveza općine Rijeke tri karnevalske grupe prošle po Korzu i tako označile početak nečega što će prerasti u najveće karnevalsko događanje na ovim prostorima.

Fotografija: St. Valter

Riječki je karneval prepoznat ne samo u Hrvatskoj i regiji, već i znatno šire pa je tako Rijeka 1995. godine primljena u punopravo članstvo Europske udruge karnevalskih gradova (FECC). Osim toga, Karneval se našao na listi najvažnijih zbivanja u Europi, a Sunday Times ga je proglasio jednim od najegzotičnijih događaja u svijetu.

Više o karnevalu pogledajte na sljedećem videu., odnosno na stranici www.rijecki-karneval.hr.