Nenad Šegvić: “Naš je jedini kriterij kvaliteta predstave!”

Od 2. do 10. svibnja u Rijeci će se održati 24. Međunarodni festival malih scena, koji i ove godine donosi visoko kvalitetne predstave. O odabiru predstava te samom festivalu razgovarali smo s umjetničkim direktorom Nenadom Šegvićem, hrvatskim glumcem i dobitnikom nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo.

Festival ove godine bilježi 24. izdanje. Postoji li neka linija vodilja koje ste se držali prilikom odabira ovogodišnjih predstava?

Linija vodilja je zapravo koncept festivala od samoga početka. Činjenica je da smo krenuli s predstavljanjem malih i nezavisnih scena koje su 1994. bujale u Hrvatskoj – tako smo pokrenuli Hrvatski festival malih scena. Od samoga početka imali smo u programu inozemne produkcije, ali izvan festivalske konkurencije: od 2001. imenom i funkcijom postali smo Međunarodni festival malih scena.

Koga ste sve bili u mogućnosti do sada predstaviti?

Dosad smo na festivalu imali 260 predstava iz gotovo svih europskih zemalja te u jednom navratu i iz SAD-a. U Rijeci smo predstavili najznačajnije kazališne redatelje 20. i 21. st., od ruskih Jurija Ljubimova i njegova Teatra na Taganke do Teatra mladoga gledatelja osnivača Kama Ginkasa. Također imali smo najznačajnije talijanske redatelje: Emmu Dante, Pippa Delbona i Romea Castelluccija. Riječka publika upoznala je i najjače poljske redatelje Jana Klatu i Gregorza Jarzynu u produkcijama iz Wroclawa, bečkoga Burgtheatera i berlinskog Volkstheatera, da ne nabrajam dalje. Činjenica je da smo mnogo prilike davali mladim, talentiranim autorima i glumcima jer ovo je pokrenuto kako bi se pažnja poklonila – glumcu!

U festivalu sudjeluje i publika…

Danas se mnogo govori o publici. Od prvih koraka festivala riječka je publika sazrijevala s njim. Ovo je jedinstvena manifestacija gdje publika, od samih početaka, na ulaznicama glasa za svoju festivalsku nagradu, a nakon predstava ostaje na razgovorima kako bi upoznala aktere.

Ima li nekih promjena u konceptu izbora predstava od osnutka festivala do danas?

Od samoga početka mnogo su diktirale financijske mogućnosti, koje su u određenom razdoblju bile vrlo pristojne, primjerice 2008., te smo mogli šire otvoriti prozor prema suvremenoj europskoj dramskoj produkciji. Mogli smo si dozvoliti dolazak značajnih zapadnoeuropskih predstava, što je danas, nažalost, opet nemoguće.

Uz domaće predstave, festival donosi predstave iz Litve, Rusije i Srbije. Koliko trenutačni kazališni izričaj korelira sa stvarnim situacijama zemalja iz kojih dolaze?

Kazališni izričaj gotovo je uvijek obrnuto proporcionalan standardu zemlje iz koje dolaze, ali opet je glavni kriterij kvaliteta, odnosno razina kazališne produkcije. Za sve predstave, bile one iz Rusije, Srbije ili Hrvatske, jedini je kriterij kvaliteta predstave.

Uz nove drame, na programu je čak nekoliko klasika: Shakespeareov Hamlet, Čehovljevi Ivanov i Galeb… Jesu li uvršteni zbog aktualnosti ili je klasični teatar naprosto uvijek svjež i nov?

Bez obzira na to što su posrijedi klasični tekstovi, odabrane su zbog svoga izuzetnog suvremenog čitanja, odnosno načina adaptacije, režije i interpretacije.

Dvije predstave dolaze iz Moskve i Vilniusa. Koje su njihove teme te na kojem će se jeziku izvoditi?

Predstave se uvijek izvode na matičnom jeziku zemlje iz koje dolaze, a mi osiguravamo titlovan prijevod na hrvatski jezik.

Zbog svoje prebogate kazališne karijere dobitnik ste nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo. Kako vidite kazalište danas u Hrvatskoj te kakvo kazalište osobno preferirate?

Osobno preferiram kazalište koje govori jezikom vremena u kojem živimo, bez obzira na to radi li se o klasičnim tekstovima ili onima koji su napisani upravo u ovom trenutku. Misija kazališta trebala bi biti važna, ali, nažalost, u vremenu u kojem živimo kazalište je na margini društvenih zbivanja i fokusa financiranja, a posljedice toga uvidjet će se kad bude kasno.

Želite li s nama još nešto podijeliti za kraj?

Bez obzira na to koliko je festival u svojih gotovo četvrt stoljeća djelovanja dobio priznanja zbog svoje kvalitete, imali bismo problema s provedbom da nema i značajne financijske potpore Erste banke. Ovaj 24. festival je zaokružen, a mi već pripremamo program 25. festivala i nadamo se da potpora Erste banke neće izostati.

Više o predstavama 24. Međunarodnog festivala malih scena potražite ovdje.