MAKROEKONOMSKI OSVRT – POLJOPRIVREDA

Slabi rezultati ostvareni u poljoprivredi prošle godine nastavljaju se i u ovoj, pa je po padu bruto dodane vrijednosti od 2,2% u prvom kvartalu poljoprivreda uz građevinarstvo bila najslabija industrija. Ipak postoje i neki pozitivni pomaci poput povećanja otkupa mlijeka ove u odnosu na prošlu godinu, kao i smanjenje ulaznih troškova proizvodnje u ratarstvu.

KRAVICEMesna industrija

U mesnoj industriji nastavljen je negativan trend stočarske proizvodnje, gdje je smanjenje fizičkog obujma od oko 9,5% prošle godine doprinio tome da je trenutačna proizvodnja čak 34% manja od one iz 2001.

Na udaru je najviše govedarstvo, a naročito mljekarstvo. Krajem prošle godine prirast goveda iznosio je oko 78 tisuća tona, što je najmanje od 2007. Ujedno je u istom razdoblju broj muznih krava bio 7% manji nego 2012., a čak 25% ispod razine iz 2007. Posrijedi je trend koji traje posljednjih nekoliko godina, a posebno je pojačan ulaskom u EU te dizanjem barijera na uvoz poljoprivrednih proizvoda. Ovo se odrazilo i na otkup mlijeka, kojeg je otkupljeno 16% manje, a što predstavlja rekordan godišnji pad i to unatoč rastu njegove cijene od oko 8%. Podaci iz prve polovine ove godine ipak ukazuju na oporavak količina prikupljenog mlijeka od oko 5%, a i cijena je u prvom kvartalu ojačala oko 20%. Cjelovit efekt ulaska u EU bit će vidljiv tek na kraju godine s obzirom na to da je Hrvatska tek od početka srpnja 2013. punopravna članica.

Svinjogojstvo također nije bilo pošteđeno te je prirast u tonama oko 8% lošiji, a ukupan se broj grla smanjio oko 6% u odnosu na godinu ranije. Peradarstvo, kao najsnažnija grana te segment u kojemu je Hrvatska samodostatna, zabilježilo je 11% manji prirast te smanjenje broja grla za 8%. Ovogodišnji podaci daljnje prerade mesa ne sugeriraju ništa bolju situaciju s obzirom na to da je u prvih pet mjeseci na primarnu obradu mesa poslano 6% manje goveda i čak 19% manje svinja.

Ratarstvo

Ovogodišnji urod pšenica ove bi godine mogao biti nešto slabiji nego prošle. Rane procjene zasijanih površina govore o tek 165 tisuća hektara pod pšenicom, što je gotovo 20% manje nego prošle godine. Prvi podaci iz Osječko-baranjske županije ukazuju na proizvodnju od oko 270 tisuća tona naspram prošlogodišnjih 300 tisuća. Žetva je ove godine počela dva tjedna prije, a kao posljedica žute hrđe kvaliteta zrna nešto je lošija. Uslijed nepovoljne situacije u vezi s otkupom u Hrvatskoj i regiji, dio proizvođača pristaje na otkupnu cijenu od 1,05 kn/kg, koja je jednaka prošlogodišnjoj, ali je 20-25% manja nego u dvije prethodne godine.

Cijene većine poljoprivrednih proizvoda oslabile su u prošloj godini, žitarice u prosjeku 24%, voće 13%, a stoka i perad oko 2%. Budući da su cijene proizvodnje ostajale jednake ili rasle, očit je bio pritisak na profitabilnost poljoprivrednika. Cijene poljoprivrednih proizvoda nastavile su padati i u prvom kvartalu ove godine, ali uz pad cijene ulaznih troškova proizvodnje. Ipak, teško je očekivati da će to blago snižavanje ulaznih troškova donijeti značajniji oporavak u ovoj godini te je izgledno da će ovo biti još jedna teška godina za poljoprivredu.

Dvije voćarske kulture u kojima je Hrvatska samodostatna, jabuke i mandarine, prolaze teško razdoblje ove godine. Iznimno visok prošlogodišnji urod jabuka od oko 130.000 tona teško pronalazi tržište ove godine. Unatoč tome što nove količine uskoro dolaze, znatne količine još se nalaze u hladnjacima. Ruska zabrana uvoza voća i povrća iz EU posebice će pogoditi proizvođače mandarina, koji ove godine očekuju rekordan urod od oko 80 tisuća tona, što je dvostruko više nego prošle godine. Budući da se na rusko tržište plasira 25 do 30 tisuća tona koje se ne mogu lako preusmjeriti na druga tržišta, zabrana uvoza pogodit će neretvanske proizvođače.

Poplave koje su pogodile istočni dio Hrvatske u svibnju mogle bi imati blagi negativan utjecaj na poljoprivredu u ovoj godini, ali i idućoj, ako se teren ne uspije adekvatno pripremiti za sjetvu. Procjenjuje se da je poplavama pogođeno oko 7800 hektara odnosno 0,8% poljoprivrednih površina Hrvatskoj, i to uglavnom pod sojom (34%), pšenicom (27%) i kukuruzom (24%). Šteta u biljnoj proizvodnji procijenjena je na 50 milijuna kuna, a u ukupnoj poljoprivredi mogla bi dosegnuti iznos  od oko 100 milijuna kuna.

Agencija za poljoprivredno zemljište i ove godine nastavlja provoditi proces zakupa i prodaje poljoprivrednog zemljišta. Od sredine travnja do sredine kolovoza zaprimljeno je oko 230 zahtjeva za raspisivanje javnih poziva za zakup oko 16,5 tisuća hektara, kojima se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje u zakup na rok od 50 godina. Od ukupnog zemljišta u Hrvatskoj, u vlasništvu države je oko 890 milijuna hektara, od kojih je samo 200-260 milijuna hektara u funkciji poljoprivrede i obrađeno. Stoga, iako je za poljoprivredu pozitivna aktivacija poljoprivrednog zemljišta, dinamika samog procesa sugerira da će povećanje kapaciteta poljoprivrede ipak ići umjerenijim tempom.