Krunoslav Štriga:“Planiramo podizanje novih nasada jabuke“

Put od ideje kako oživiti zapušteno područje na području Moslavine do suvremenog voćnjaka jabuka, čiji urod izvoze, otkriva Krunoslav Štriga, vlasnik poduzeća Vrtovi voća d.o.o. Tvrtka je osnovana 2011., a danas redovito zapošljava troje djelatnika, uz potrebu za sezonskim zapošljavanjem u pojedinim fazama proizvodnje. Zahvaljujući vrhunskoj kvaliteti proizvodnje nositelj su certifikata GLOBALGAP.

IMG_0110

1. Otkad su Vrtovi voća d.o.o. prisutni u poljoprivrednoj branši u Velikoj Ludini i možete li reći nešto više o osnutku tvrtke i njezinoj djelatnosti?
Tvrtka je osnovana 2011., kad se rodila ideja o podizanju trajnih nasada jabuke i pokretanju proizvodnje. Istodobno smo htjeli na taj način oživiti područje zapuštenih parcela, na kojima su se nekad nalazili voćnjaci u okviru PPK Zagreb na području Moslavine. Od tada pa do danas podignuto je 14,5 ha suvremenog voćnjaka jabuka, a radimo i na daljnjem proširenju. Cilj nam je postići prosječnu proizvodnju ploda jabuke od 50 do 60 t po hektaru, korištenjem najnovije tehnologije u proizvodnji jabuka i provođenjem najviših standarda kvalitete u proizvodnji uz kontinuirano unapređenje.

3. Nositelji ste GLOBALGAP certifikata. O kakvom se zapravo certifikatu radi?
GLOBALGAP jedan je od najraširenijih svjetskih standarda koji se odnosi na primarnu proizvodnju svježeg voća i povrća. Norma GLOBALGAPa odnosi se na sve aktivnosti na farmi, a to je primjena dobre poljoprivredne prakse, programa integrirane kontrole pesticida, sustava upravljanja kvalitetom i HACCP načela. Cilj primjene GLOBALGAPa jačanje je povjerenja kupaca u kvalitetu i zdravstvenu ispravnost poljoprivrednih proizvoda, smanjenje negativnog utjecaja konvencionalne poljoprivredne proizvodnje na okoliš te stalna briga o zdravlju i sigurnosti zaposlenika u poljoprivrednoj proizvodnji.

4. Na koji način plasirate svoje proizvode? Imate li ugovore s nekim otkupljivačima?
Sklopili smo ugovor o dugoročnoj suradnji s Evrosad d.o.o. Krško iz Slovenije, i to u pogledu tehnologije u proizvodnji jabuka, kao i plasmana kompletnog uroda jabuka kroz njihovu prodajnu mrežu. Jabuka iz prošlogodišnjeg uzgoja plasirana je izvan granica Hrvatske, i to u Ujedinjene Arapske Emirate (Dubai) i Egipat. Jedan od preduvjeta za to svakako je vrhunska kvaliteta jabuke, suvremeni sortiment koji je tražen na svjetskom tržištu te posjedovanje svjetski priznatih certifikata u proizvodnji hrane poput GLOBALGAP-a.

IMG_0035

5. Koje vrste jabuka uzgajate, na kojoj površini i uz koju tehnologiju?
Krajem 2011. krenuli smo sa sadnjom 2,5 ha sorte Idared, što nam je zapravo bio preduvjet da se prijavimo na natječaj za mjeru 101 iz IPARD programa. Kroz projekt, koji je prijavljen i proveden kroz IPARD natječaj, završili smo investiciju te proširili voćnjak do ukupne površine od 14,5 ha. U okviru te površine još uzgajamo suvremene klonove sorte Jonagold na 5,5 ha i Zlatni Delišes na površini 6,5 ha. Posebnu pažnju posvetili smo suvremenoj tehnologiji proizvodnje. Ovo uključuje gust sklop sadnje, sustav zaštite od tuče i sustav navodnjavanja s prihranjivanjem. Također, u cilju zaštite do divljači, uključuje i ogradu podignutu oko cijelog nasada, meteorološku stanicu u voćnjaku te, što je možda i najvažnije, bezvirusne, certificirane, KNIP sadnice koje omogućavaju brzi ulazak u rod.

6. Bavite li se i preradom jabuka? Ako da, na koji način?
Jedan dio uroda jabuka koji ne spada u konzumnu prvu i drugu klasu prerađuje se u sok. Prošle godine sklopili smo ugovor sa SPAR Hrvatska, tako da se naši sokovi mogu naći u trgovinama Interspara.

7. U 2012. godini isplaćeno vam je 2,43 mil. kn potpore iz IPARD-a za podizanje novog nasada jabuke s protugradnom mrežom i sustavom za navodnjavanje. Imate li u planu još koji projekt?
Trenutačno pripremamo oko 30 ha zemljišta za podizanje novih nasada voćnjaka jabuke, što u našem vlasništvu, što u suradnji s partnerima. Ovime ćemo u skoroj budućnosti prijavljivati nove projekte na mjere ruralnog razvoja. U srednjoročnom razdoblju planiramo i izgradnju suvremene hladnjače za skladištenje voća.

IMG_2173

8. Koliko ste zadovoljni rezultatima poslovanja u 2014.?
Prošla godina bila je posebno teška za uzgajivače voća, a s obzirom na enormne količine oborina koje su kontinuirano padale posljednjih 6 godišnjih doba. Ne pamti se da se tako nešto dogodilo. Zbog toga je bilo jako teško sačuvati urod jabuke zdravim te postići kvalitetu. Zadovoljni smo da smo uspjeli. To pokazuje i činjenica da je naša jabuka bila plasirana na strana tržišta te da su kupci bili izuzetno zadovoljni. Trenutačno je situacija na tržištu dodatno otežana zabranom izvoza jabuke u Rusiju, čime je došlo do poremećaja između ponude i potražnje u odnosu na prethodne godine. Time je pritisak na cijenu jabuke jako velik, i pitanje je uspijevaju li proizvođači jabuka pokriti troškove proizvodnje iz prošle sezone. Još nismo podvukli crtu pod proteklu sezonu, ali imajući u vidu sve navedeno, zadovoljni smo.

9. Dugogodišnji ste klijent Erste banke. Opišite kako ste zadovoljni suradnjom s Erste bankom?
Zadovoljni smo što je Erste banka prepoznala potencijal našeg projekta na početku i što nas je pratila u njegovu financiranju. Napomenuo bih da je realizacija kredita i puštanja sredstava išla brzo i podrška koju smo dobili od naših zastupnika bila je izuzetna, tako da će i u budućim planiranim investicijama Erste banka biti naš prvi izbor.

10. Prema Vašem mišljenju, postoji li u Hrvatskoj dovoljno stručnjaka s visokom razinom znanja i vještina iz voćarske industrije? Kako vidite razvoj voćarstva u Hrvatskoj u narednih pet godina?
Iz naše perspektive možda je nepravedno suditi o kvaliteti stručnjaka iz voćarske industrije u Hrvatskoj s obzirom na to koliko se nalazimo u voćarskoj industriji. Svakako bih spomenuo da pokazatelji količine i kvalitete uroda iz godine u godinu pokazuju da zaostajemo za suvremenom voćarskom proizvodnjom Europe i svijeta te da imamo prostora za napredak.

U Hrvatskoj je malo suvremenih voćnjaka jabuka. Uglavnom prevladavaju voćnjaci bez sustava zaštite od tuče, bez navodnjavanja te postoji malo novijih, tržišno atraktivnijih sorti. Činjenica je također da se unatrag dvije godine, događa svojevrsna konsolidacija na tržištu jabuka u Hrvatskoj, i da je nužno udruživanje proizvođača kako bi se moglo parirati proizvođačima iz drugih zemalja na zajedničkom europskom tržištu. Hrvatska uglavnom nije samodostatna u proizvodnji voća. Imate situaciju da u hrvatskim trgovinama još od ožujka možete naći uvoznu jabuku jer domaće nema dovoljno.

Prilike koje se sad pružaju kroz financiranje projekata za podizanja novih nasada korištenjem fondova EU-a svakako treba iskoristiti. Pitanje je samo može li se naći dovoljno investitora koji su sposobni s organizacijskog i financijskog stajališta provesti sve te projekte. No to je tek dio priče. Ono što je čak puno važnije jest pitanje prodaje vlastitog uroda po realnoj i fer cijeni u onom trenutku kad se i podigne kvaliteta i količina uroda. Tu se ponovno vraćamo na priču o nužnosti udruživanja proizvođača i konsolidacije tržišta.

11. Jeste li osjetili kakvu promjenu u poslovanju ulaskom Hrvatske u EU?
Ulaskom Hrvatske u EU definitivno je olakšano poslovanje prema zemljama EU. Kvalitetna jabuka iz Hrvatske lakše nalazi put prema stranim tržištima. Za nju je moguće postići cijenu koju nije moguće postići u Hrvatskoj, a koja realno ni ne pokriva troškove proizvodnje. Nažalost, priča ima i drugu stranu, a to je da je lakše uvesti jabuke izvana, koje su u pravilu lošije kvalitete.