Hrvati štede više nego lani

Većina hrvatskih građana, njih gotovo 70 %, redovito štedi te prosječno svakog mjeseca izdvajaju 457 kuna, odnosno 15 kuna više nego prošle godine. Većinom se odlučuju za klasičnu štednju, a potom za životna osiguranja i stambene štedionice. Žene su štedljivije te prosječno izdvajaju 50 kuna više od muškaraca. Ovo pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je u rujnu 2014. Provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe.

stednja222

Prema rezultatima istraživanja, najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, u prosjeku 561 kunu mjesečno, dok građani u dobi od 15 do 29 godina prosječno štede 383 kune. Od njih više štede stariji od 50 godina, i to 402 kune mjesečno.

Najveći broj ljudi, gotovo svaki drugi građanin Hrvatske, odlučuje se za klasičnu štednju, a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice, dobrovoljna mirovinska štednja i investicijski fondovi. Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češće od muškaraca odlučuju za dobrovoljnu mirovinsku štednju i životna osiguranja.

Istraživanje je provedeno i u zemljama srednje i istočne Europe. Tako Austrijanci prosječno najviše izdvajaju, i to 188 eura, odnosno 7 eura više nego prošle godine. Nakon njih slijede Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 96 eura te Česi sa 75 eura. Hrvati prosječno uštede oko 60 eura, dok manje od njih štede Mađari (49 eura), Rumunji (41 eur) te Srbi (35 eura). Kao i u Hrvatskoj, klasična štednja i u ovim je zemljama najzastupljenija. Za nju se, primjerice, odlučuje gotovo 80 % Austrijanaca te više od 50 % Slovaka. Oko 55 % Čeha uplaćuje pak mirovinska osiguranja, koja podupire država, dok 34 % Mađara i 9 % Srba preferira životno osiguranje. Više od četvrtine Rumunja odlučuje se za zlato i druge plemenite metale.

Dostupnost i nizak rizik najvažniji aspekti štednje

Štednju važnom smatra 76 % građana, neovisno o dobi, dok samo 4 % uopće ne vidi njezinu važnost. Za 55 % ispitanika najvažniji aspekt štednje je mogućnost jednostavnog pristupanja svom novcu u svakom trenutku, dok je nizak rizik drugi po važnosti, odnosno navodi ga 28 % ispitanika. Kao primarni motiv štednje građani Hrvatske navode potrebu stvaranja adekvatnog financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija. Nakon toga slijede stvaranje zaliha za „stare dane“ te potreba manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja. Dio građana motiviran je za štednju kako bi si „poslije mogao nešto priuštiti“, a nakon toga se kao motiv za štednju ističe želja za putovanjima. Manji dio ispitanika jednostavno je izjavio da štedi „bez posebnog razloga“.