Građani u prosjeku štede 20 kuna manje nego lani

Gotovo 80% građana Hrvatske svjesno je važnosti štednje te mjesečno u prosjeku izdvaja 432 kune, što predstavlja 20 kuna manji iznos nego lani, pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj, koje je u rujnu 2016. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe. Nešto više od 20% ispitanika izjasnilo se da su općenito u posljednje dvije, tri godine uštedjeli manje, a uzroci su različiti. Ponajprije navode povećane troškove života uz nepromijenjene prihode (27%), zatim nezaposlenost odnosno gubitak posla (20%), a potom i smanjene prihode kućanstva (15%).

No kad se usporedimo sa zemljama srednje i istočne Europe, u Hrvatskoj se najmanji broj građana izjasnio da štedi manje nego prije. Naime, gotovo svaki drugi štediša u Rumunjskoj, odnosno svaki treći u Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj i Srbiji štedi manje nego prije dvije, tri godine. Među razlozima za takvu situaciju naviše se ističu povećani troškovi života uz nepromijenjene prihode i to posebno u Mađarskoj (60%), Rumunjskoj (44%) i Srbiji (44%).

Na pitanje jesu li nešto promijenili u navikama štednje s obzirom na trenutačno niske kamatne stope na depozite, 30% građana izjasnilo se negativno, dok 29% građana zbog niskih kamatnih stopa na štednju višak novca daje djeci i obitelji, a 24% novac ulaže u nekretnine. Po 15% građana izjasnilo se da novac čuva na tekućem računu ili da jednostavno troši više.

Sve manje građana ušteđeni novac drži u kući

Klasičnu štednju, na štednim računima i knjižicama,  koristi  45%  građana, što predstavlja lagani porast u odnosu na prethodnu godinu. Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, životna osiguranja te dobrovoljno mirovinsko osiguranje. U usporedbi s prošlom godinom, postotak ispitanika koji štede u gotovini, držeći novac kod kuće ili u sefu, smanjio se sa 17% na 12% i u stalnom je padu tijekom posljednje tri godine.

Slično kao u Hrvatskoj, i u drugim zemljama srednje i istočne Europe klasična štednja ima visoku zastupljenost;  gotovo 80% Austrijanaca, 60% Slovaka i 25% Mađara koristi taj oblik štednje. Česi najviše koriste mirovinska osiguranja koja subvencionira država (48%), dok Rumunji (23%) i Srbi (9%) preferiraju životno osiguranje.

Kome po savjet gdje štedjeti ili investirati novac?

Na pitanje što misle jesu li dovoljno upućeni u financijske teme i bankarske proizvode, 34% žena odgovorilo je da nije zadovoljno razinom svog znanja, dok je isti odgovor dalo 25% muškaraca. Za savjet gdje štedjeti ili uložiti novac, 34% građana pitalo bi obitelj i prijatelje, 30% bi konzultiralo svog osobnog bankara/savjetnika ili potražilo savjet u poslovnici banke, a 35% građana nema  potrebu za dodatnim konzultacijama.