Energetika i obnovljivi izvori

Nakon negativnih stopa rasta u posljednje dvije godine hrvatski energetski sektor je u prvih deset mjeseci 2016. godine zabilježio rast. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Industrijska proizvodnja u području „Energija“ je u prvih deset mjeseci 2016. godine rasla 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te 17,4 posto u odnosu na rujan 2016. U 2016. godini je rastu proizvodnje u segmentu energetike najviše pridonio rast proizvodnje električne energije. Ukupna neto proizvodnja električne energije je  iznosila 9.019 GWH u prvih devet mjeseci 2016., što predstavlja rast od 10,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Rastu proizvodnje električne energije ponajprije je pridonio rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, dok je proizvodnja električne energije u hidroelektranama i termoelektranama na fosilna goriva zabilježila pad od 17,1 posto te 6,7 posto. Razlog pada su ponajprije ovogodišnji nepovoljni hidrometeorološki uvjeti. U segmentu obnovljivih izvora energije najveći rast ostvaren je u proizvodnji električne energije u termoelektranama na obnovljiva goriva, i to od 81,8 posto. No najviše se električne energije u segmentu obnovljivih izvora dobiva iz vjetroelektrana (69 posto), u kojima je proizvedeno 22,9 posto više električne energije u prvih devet mjeseci 2016. u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, dok sunčane elektrane bilježe rast od 13,3 posto. Udio proizvodnje električne energije u  vjetroelektranama u prvih je devet mjeseci 2016. godine iznosio 8,3 posto ukupne proizvodnje električne energije.

Snažnom rastu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u prvom je redu pridonijela izmjena zakonskog okvira tijekom 2015. godine na hrvatskom tržištu električne energije te rast priključenja novih postrojenja koja se grade uz potporu sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije. U rujnu 2015. godine na snagu je stupila Izmjena tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, koja je definirala nove kvote za ulazak postrojenja u sustav poticaja. Kvota za vjetroelektrane postavljena je na iznos trenutačno sklopljenih ugovora o otkupu, odnosno 744 MW, zanemarujući time HOPS-ovu granicu mogućnosti priključenja vjetroelektrana na elektroenergetski sustav od oko 400 MW. Izmjenom tarifnog sustava definirane su i kvote od 120 MW za elektrane na biomasu te 70 MW za elektrane na bioplin, koje su do kraja 2015. godine bile gotovo popunjene. Navedene kvote značajno povećavaju financijske obveze Republike Hrvatske prema povlaštenim proizvođačima u sustavu poticanja, što bi trebalo utjecati na povećanje ukupne prodajne cijene električne energije krajnjim kupcima, iako sadašnji ministar energetike demantira da će od početka 2017. godine doći do povećanja cijena električne energije za krajnje potrošače. Također, od početka 2017. najavljen je i smanjeni PDV od 13 posto na električnu energiju za kućanstva. Nadalje, Zakon o obnovljivim izvorima i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koji je na snazi od 1. siječnja 2016. godine, uvodi sustav poticanja tržišnom premijom te zajamčenom otkupnom cijenom, definiranje statusa krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom te uvodi EKO bilančne grupe za uravnoteženje proizvođača u sustavu poticanja, čime je tarifni sustav stavljen izvan snage.

U skladu s novim Zakonom o obnovljivim izvorima energije, od 1. siječnja 2017. godine promijenit će se sadašnji model prema kojem Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) otkupljuje električnu energiju od povlaštenih proizvođača koji su u sustavu poticanja te će HROTE od početka 2017. godine električnu energiju prodavati na bilateralnom tržištu, kao i na burzi električne energije. Od uspješnosti prodaje i postignute cijene ovisit će i iznos sredstava koji će HROTE prikupiti za otkup električne energije od povlaštenih proizvođača iz sustava poticanja. HROTE će morati nadoknaditi razliku između prosječne otkupne cijene energije proizvedene od strane proizvođača iz sustava poticanja i prodajne cijene na tržištu. Trenutačno je predviđeno kako će se navedena razlika nadoknađivati iz naknade za poticanje obnovljivih izvora energije i kogeneracije, koja će se morati povećati, što utječe i na krajnju cijenu koju snose potrošači. Prema tome, s porastom količine električne energije koju je HROTE obvezan otkupiti od povlaštenih proizvođača iz sustava poticanja, rast će i naknada za poticanje obnovljivih izvora, a time i ukupna cijena električne energije za krajnje kupce.

Ovu godinu hrvatski su sektor električne energije obilježila i dva velika događaja, imenovanje Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) kao neovisnog operatora prijenosnog sustava, čime je usklađeno poslovanje HOPS-a sa zahtjevima izabranog modela razdvajanja operatora prijenosnog sustava prema odredbama 3. paketa energetskih propisa EU, te pokretanje organiziranog hrvatskog tržišta električne energije (CROPEX) u veljači 2016. Time su stvoreni uvjeti za integriranje hrvatskog elektroenergetskog tržišta u jedinstveno unutrašnje tržište EU-a.