Arhiva kategorije: Intervju

Nenad Šegvić: “Naš je jedini kriterij kvaliteta predstave!”

Od 2. do 10. svibnja u Rijeci će se održati 24. Međunarodni festival malih scena, koji i ove godine donosi visoko kvalitetne predstave. O odabiru predstava te samom festivalu razgovarali smo s umjetničkim direktorom Nenadom Šegvićem, hrvatskim glumcem i dobitnikom nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo.

Festival ove godine bilježi 24. izdanje. Postoji li neka linija vodilja koje ste se držali prilikom odabira ovogodišnjih predstava?

Linija vodilja je zapravo koncept festivala od samoga početka. Činjenica je da smo krenuli s predstavljanjem malih i nezavisnih scena koje su 1994. bujale u Hrvatskoj – tako smo pokrenuli Hrvatski festival malih scena. Od samoga početka imali smo u programu inozemne produkcije, ali izvan festivalske konkurencije: od 2001. imenom i funkcijom postali smo Međunarodni festival malih scena.

Koga ste sve bili u mogućnosti do sada predstaviti?

Dosad smo na festivalu imali 260 predstava iz gotovo svih europskih zemalja te u jednom navratu i iz SAD-a. U Rijeci smo predstavili najznačajnije kazališne redatelje 20. i 21. st., od ruskih Jurija Ljubimova i njegova Teatra na Taganke do Teatra mladoga gledatelja osnivača Kama Ginkasa. Također imali smo najznačajnije talijanske redatelje: Emmu Dante, Pippa Delbona i Romea Castelluccija. Riječka publika upoznala je i najjače poljske redatelje Jana Klatu i Gregorza Jarzynu u produkcijama iz Wroclawa, bečkoga Burgtheatera i berlinskog Volkstheatera, da ne nabrajam dalje. Činjenica je da smo mnogo prilike davali mladim, talentiranim autorima i glumcima jer ovo je pokrenuto kako bi se pažnja poklonila – glumcu!

U festivalu sudjeluje i publika…

Danas se mnogo govori o publici. Od prvih koraka festivala riječka je publika sazrijevala s njim. Ovo je jedinstvena manifestacija gdje publika, od samih početaka, na ulaznicama glasa za svoju festivalsku nagradu, a nakon predstava ostaje na razgovorima kako bi upoznala aktere.

Ima li nekih promjena u konceptu izbora predstava od osnutka festivala do danas?

Od samoga početka mnogo su diktirale financijske mogućnosti, koje su u određenom razdoblju bile vrlo pristojne, primjerice 2008., te smo mogli šire otvoriti prozor prema suvremenoj europskoj dramskoj produkciji. Mogli smo si dozvoliti dolazak značajnih zapadnoeuropskih predstava, što je danas, nažalost, opet nemoguće.

Uz domaće predstave, festival donosi predstave iz Litve, Rusije i Srbije. Koliko trenutačni kazališni izričaj korelira sa stvarnim situacijama zemalja iz kojih dolaze?

Kazališni izričaj gotovo je uvijek obrnuto proporcionalan standardu zemlje iz koje dolaze, ali opet je glavni kriterij kvaliteta, odnosno razina kazališne produkcije. Za sve predstave, bile one iz Rusije, Srbije ili Hrvatske, jedini je kriterij kvaliteta predstave.

Uz nove drame, na programu je čak nekoliko klasika: Shakespeareov Hamlet, Čehovljevi Ivanov i Galeb… Jesu li uvršteni zbog aktualnosti ili je klasični teatar naprosto uvijek svjež i nov?

Bez obzira na to što su posrijedi klasični tekstovi, odabrane su zbog svoga izuzetnog suvremenog čitanja, odnosno načina adaptacije, režije i interpretacije.

Dvije predstave dolaze iz Moskve i Vilniusa. Koje su njihove teme te na kojem će se jeziku izvoditi?

Predstave se uvijek izvode na matičnom jeziku zemlje iz koje dolaze, a mi osiguravamo titlovan prijevod na hrvatski jezik.

Zbog svoje prebogate kazališne karijere dobitnik ste nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo. Kako vidite kazalište danas u Hrvatskoj te kakvo kazalište osobno preferirate?

Osobno preferiram kazalište koje govori jezikom vremena u kojem živimo, bez obzira na to radi li se o klasičnim tekstovima ili onima koji su napisani upravo u ovom trenutku. Misija kazališta trebala bi biti važna, ali, nažalost, u vremenu u kojem živimo kazalište je na margini društvenih zbivanja i fokusa financiranja, a posljedice toga uvidjet će se kad bude kasno.

Želite li s nama još nešto podijeliti za kraj?

Bez obzira na to koliko je festival u svojih gotovo četvrt stoljeća djelovanja dobio priznanja zbog svoje kvalitete, imali bismo problema s provedbom da nema i značajne financijske potpore Erste banke. Ovaj 24. festival je zaokružen, a mi već pripremamo program 25. festivala i nadamo se da potpora Erste banke neće izostati.

Više o predstavama 24. Međunarodnog festivala malih scena potražite ovdje.

Franko Andrijašević: – U ovom trenutku ne razmišljam o prodaji u inozemstvo…

Krajem godine nogometaš HNK Rijeke Franko Andrijašević proglašen je najboljim igračem HNL-a prema izboru Kapetani biraju. Franko se trenutačno s Rijekom bori za osvajanje naslova prvaka, na što je u cijelosti fokusiran. Iznikao je u Hajdukovoj školi nogometa, ali nakon tri velika hrvatska kluba svoje mjesto je pronašao na travnjaku Rujevice, pa i ne čudi da mu je nedavno upućen i predpoziv za igranje u reprezentaciji.

Krajem prošle godine proglašeni ste najboljim igračem HNL-a prema izboru Kapetani biraju. Kako ste se osjećali i koje trenutke svoje igre možete posebno istaknuti?

U Rijeci se najbolje osjećam, zasluga za ovu nagradu ide cijeloj ekipi koja me odlično prihvatila. Naravno da pamtim neke važne pogotke, ali prije svega pamtim važne pobjede koje je Rijeka ostvarila ove sezone, jer na kraju svega, svi smo na travnjaku zaslužni za uspjehe, kao što smo i svi odgovorni za poraze. Kad sam došao u Rijeku, vidio sam da je atmosfera odlična i da su suigrači sjajni. Rijeka mi je pružila priliku, a nagrada Kapetani biraju dokaz je da je cijela momčad igrala izvrsno, a kao što se kaže – ekipa na kraju izbaci pojedinca.

Istodobno s dodjelom nagrade i izbornik Čačić Vas je pozvao da se pridružite reprezentaciji u Kini…

Uvijek mi je bila čast zaigrati u kockastom dresu, od mlađih selekcija pa sve do nastupa za prvu selekciju. Presretan sam, poziv u reprezentaciju najveća mi je čast i najveće priznanje u dosadašnjoj karijeri! Zahvaljujem svima, posebno HNK Rijeka i suigračima. Na meni je da nastavim raditi i pružati maksimum u dresu Rijeke i vjerujem da će biti još prilike igrati u dresu reprezentacije.

Svoj ste nogometni put gradili preko Hajduka, Dinama, Lokomotive i, sada, Rijeke. Što je presudilo da ste baš u Rijeci pronašli dobitničku kombinaciju i postali najbolji igrač HNL-a?

Moja je jedina želja bila igrati nogomet. U srpnju prošle godine potpisao sam za Rijeku kad sam stvarno bio u teškoj životnoj i profesionalnoj situaciji. Stigao sam u Rijeku, gdje sam prekrasno dočekan i pogledajte gdje smo sada! Najbolji dokaz da se rad uvijek isplati.

Prvi smo na tablici i borimo se da postanemo prvaci. U finalu smo Kupa, a ja sam dio te ekipe. Jasno vam je da me ništa drugo ne zanima osim toga. Svi smo okrenuti uspjehu kluba, a što će biti, vidjet ćemo…

Karijerni put nogometaša iz HNL-a vrlo se često nastavlja odlaskom u neku inozemnu ligu. Imate li i Vi takve ambicije i vidite li se u nekoj od liga petice?

Kad sam bio mlađi, mislio sam da se treba prodati u inozemstvo, ali s vremenom sam shvatio kako je važno biti tamo gdje se dobro osjećaš. U ovome trenutku ne razmišljam o tome. Ne zamaram se transferom, želim što više napraviti s Rijekom i na to sam fokusiran. Moram ići korak po korak. Ne treba preskakati faze u razvoju nogometaša, treba biti strpljiv i vjerujem da će onda sve doći na svoje.

Erste banka financijski podupire rad Nogometne škole HNK Rijeka. I Vi ste odrastali u jednoj takvoj školi, ali onoj Hajduka u Splitu. Kako gledate na kvalitetu hrvatskih nogometnih škola i na njihovu važnost?

Svakako najvažnija su ulaganja u školu nogometa. Tu se djeci osim nogometnog znanja usađuju i neke druge vrijednosti, vrline – kao što su prijateljstvo, sportsko nadmetanje s uvažavanjem protivnika, timski rad, odgovornost… Bavljenje sportom donosi puno prednosti za djecu. Naravno, nije moguće da svi igrači postanu profesionalci, ali sva djeca kroz školu nogometa i bavljenje sportom mogu naučiti mnoge važne stvari i steći važne za život važne navike.

HNK Rijeka je vrlo ozbiljan kandidat za naslov prvaka u ovoj sezoni. Kakvo je općenito ozračje u svlačionici i što vidite kao ključ osvajanja titule?

Atmosfera u svlačionici je izvrsna. Ali mi moramo stajati čvrsto na zemlji i igrati utakmicu po utakmicu. Nema opuštanja! Za nas je svaka utakmica “derbi” i moramo ući maksimalno koncentrirani u svaki susret. Ima još puno utakmica do kraja sezone i, kao što uvijek naglašavamo, nakon 36. kola ćemo podvući crtu.

Antonia Jurić: “Otkupom rada djelić umjetnikova razvojnog puta zauvijek ostaje u Banci.”

I ove godine Erste banka pokreće natječaj Erste fragmenti. U dosadašnjih 12 izdanja otkupljeno je 170 djela mladih hrvatskih likovnih umjetnika, čija se djela mogu razgledati u više od 130 poslovnica i javnih prostora banke.  Djela se, unazad dvije godine, mogu razgledati i kroz ciklus jednodnevnih izložbi pod nazivom Fragmentologija, koje banka organizira tri-četiri puta godišnje. O samom projektu te daljnjem odnosu prema umjetnicima razgovaramo s Antonijom Jurić, zaduženoj za likovni fundus banke.

Ove godine Erste banka pokreće 13. izdanje projekta Erste fragmenti. Koja je bila osnovna linija vodilja pokretanja samog projekta?

Natječaj Erste fragmenti pokrenut je još 2002. s ciljem poticanja mladih hrvatskih likovnih umjetnika (do 30 godina starosti) otkupom njihovih radova i dodjelom posebnih nagrada (glavne nagrade i nagrade publike) te jednogodišnje stipendije. Ove smo godine u 13. izdanju natječaja, a možemo reći da je njegova važnost u današnjem kontekstu gotovo još veća mladim ljudima koji odabiru umjetnost kao poziv, ali i onima koji prepoznaju kulturnu produkciju kao vrijednost.

Često se našalim da je ovo segment u kojem mi kao korporacija itekako podupiremo nastanak ‘konkurencije’ sličnih projekata privatnog sektora, ali čini mi se da tu još ima dosta prostora za razvoj.

Na koji se način djela biraju i ima li Banka neki svoj ukus prilikom otkupa?

Odabir djela u cijelosti je, kao što i treba biti, prepušten stručnome žiriju. Naravno da, teoretski, određena ograničenja postoje. Banka ne bi mogla adekvatno smjestiti, primjerice, rad monumentalnih dimenzija, ali takvi radovi nisu karakteristični za tako mlade umjetnike ili se barem dosad nismo susreli s prijavom koja bi ih sadržavala.

Osobno i inače oprezno pristupam ideji ukusa. Obično se temelji na nekoj individualnoj ideji estetike odnosno lijepoga, koji valja razdvojiti od pojma umjetničke vrijednosti, važnosti i potencijala. To nas dovodi do onog drugog, komplementarnog cilja projekta. Stavljanje šireg kruga ljudi, kako zaposlenika tako i klijenata, u kontakt s umjetnošću unutar prostora banke i širenje svijesti o onome što ona podrazumijeva.

Koliko je djela do sada otkupljeno i gdje se ona mogu razgledati?

U dosadašnjim ciklusima otkupljeno je više od 170 radova mladih hrvatskih likovnih umjetnika. Radovi su smješteni u više od 130 poslovnica i poslovnih prostora Banke s različitom mogućnošću pristupa. Zato smo sa suradnikom Jurajem Vuglačem prije dvije godine pokrenuli ciklus jednodnevnih izložbi Fragmentologija. Godišnje organiziramo tri-četiri izložbe u manjim galerijskim prostorima u Zagrebu, pri čemu predstavljamo dio radova otkupljenih u sklopu Erste fragmenata i radove jednog novog i neafirmiranog autora. Koncept, odabir radova i autora koji se predstavlja prepuštamo mladom kustosu.

Ostvarujete li suradnju s autorima i izvan projekta Erste fragmenti?

Otkupom rada djelić umjetnikova razvojnog puta zauvijek ostaje u Banci pa je time i naša poveznica trajna. Nastojimo održavati kontakt s našim fragmentašima i popratiti njihov budući razvoj preko naše urbanokulturne platforme Urbanka. Radujemo se svakom njihovom uspjehu kao da je vlastiti. Na koncu, on govori o neprekinutom razvoju hrvatske umjetnosti unatoč uvelike nepovoljnim uvjetima, ali i o tome da kvalitetnim odabirom radova iz godine u godinu izranja zbirka koja ima vlastitu težinu i predstavlja svojevrstan presjek mladog domaćeg likovnog stvaralaštva od početka stoljeća te time, nadamo se, i predstavlja sve značajniju stavku u životopisu mlade umjetnice odnosno umjetnika.

Osim u tim užim okvirima, a imajući u vidu da se umjetnici kod nas često bave heterogenim zadacima, nije rijetkost da poslije surađujemo i na druge načine. Tako je, primjerice, naš fragmentaš i slikar Sebastijan Dračić u međuvremenu počeo raditi na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a danas je i član žirija koji pomaže pri odabiru budućih fragmentaša. Marina Fernežir danas nam pomaže s restauracijom radova iz našeg fundusa – jer naše bavljenje radovima zapravo tek počinje zaključenjem natječaja – dok s Marinom Paulenkom surađujemo preko sponzorstva festivala fotografije Organ vida.

Koja su očekivanja od ovogodišnjih Fragmenata?

Nadamo se nastavku rastućeg trenda prijava i što većem broju prijavljenih kvalitetnih radova. Iz osobne perspektive mogu reći da je rad na natječaju – iako logistički i organizacijski zahtjevan – golemo zadovoljstvo iz kojeg izlazimo bogatiji za entuzijazam i kreativnu energiju koju prenose ti mladi ljudi, a vjerujemo da i oni imaju koristi od procesa, bilo da je posrijedi stjecanje iskustva prijave na natječaje ili dobivanje sredstava potrebnih za materijale za neke buduće radove i daljnji umjetnički razvoj.

Robert Pokrovac: “Polako ulazimo u novi građevinski ciklus”

Situacija na tržištu nekretnina čini se malo optimističnija, a cijene nekretnina su se stabilizirale. O situaciji i očekivanjima na tržištu u ovoj godini te cijenama nekretnina razgovarali smo s članom uprave Erste nekretnina Robertom Pokrovcem. 

Kakva je trenutačna situacija na tržištu nekretnina?

Smatram da trenutačna situacija na tržištu nekretnina predstavlja vrlo važnu prekretnicu. Naime, proteklih je nekoliko godina tržište nekretnina u Hrvatskoj bilo obilježeno nizom faktora tipičnih za tržišta u krizi. Danas polako ulazimo u novi građevinski ciklus, u kojem imamo priliku zakoračiti strateški orijentirani na razvoj, kako bismo u svakom smislu podigli kvalitetu utjecaja rasta građevinskog sektora na društvo u cjelini.

Vrlo je važno poticati intenzivniji i konstruktivniji dijalog svih aktera na tržištu.  Ako, primjerice, govorimo o stanogradnji, osim podizanja kvalitete gradnje stanova, moramo spomenuti i podizanje kvalitete infrastrukture gdje se ona nalazi ili općenito načine korištenja prostora. Još bismo voljeli vidjeti više novih parkova, vrtića, javnog prijevoza, šetališta, biciklističkih staza i niza drugih sadržaja koji najvišim dijelom utječu na cijene nekretnine. To  se pitanje ne može riješiti jednostrano, već mora biti rezultat sinergijskog učinka više aktera na tržištu.

Kakva su očekivanja cijena nekretnina u ovoj godini? Hoće li doći do daljnjeg pada, stabilizacije ili rasta cijena?

Nakon niza godina pada cijena nekretnina njihove razine ne ostavljaju prostor za daljnji značajniji pad pa možemo reći da je ciklus pada cijena donekle zaustavljen. Cijene nekretnina su se stabilizirale i to već sredinom 2016. godine, a u ovoj godini očekujemo njihovu stagnaciju te potom i blagi rast ukupnog prosjeka. Valja naglasiti da će u okviru pojedinih vrsta nekretnina starije gradnje i dalje postojati prostor pritiska na pad cijena. Primjerice, možemo očekivati daljnji pad cijena nekretnina starije gradnje kojima je potrebna adaptacija i to uglavnom onih koji su većih površina. S druge strane, cijene novih nekretnina koje izlaze na tržište u nekim će se slučajevima pozicionirati i do 40% više od prosjeka neke mikrolokacije, što se nikako ne odnosi na svaku takvu nekretninu. Čak štoviše, smatram da će investitori koji budu ciljali više ciljnih skupina brže i lakše završavati svoje projekte te oni neće značajno cjenovno odstupati od prosjeka neke mikrolokacije.

Kakve se nekretnine traže i hoće li se takav trend nastaviti i iduće godine?

Nakon toliko godina kontinuiranog smanjenog plasiranja novih proizvoda na tržište možemo reći da se uglavnom traže nekretnine koje nedostaju na tržištu. Klijenti, bez obzira na to je li posrijedi poslovna ili rezidencijalna nekretnina, i dalje uglavnom kupuju postižući kompromis, s obzirom na to da je željena specifikacija nekretnine različita od ponude. To će se sigurno nastaviti i u sljedećoj godini i tek će novi ciklus to s vremenom ublažiti. U skladu s time, ako govorimo o trendu, on bi kratkoročno mogao ostati takav te ovisiti isključivo o gospodarskom rastu u Hrvatskoj.

Međutim, ako govorimo o mogućem potencijalu, onda se te granice mogu mijenjati brzo kako u poslovnom tako i u rezidencijalnom segmentu. Uzmimo, primjerice, mogućnosti rasta vezanog za turizam. Razmislimo li samo što za građevinski sektor znači povećanje broja noćenja u turizmu otvara nam se puno mogućnosti. Ipak, ako se kao i do sada fokusiramo samo na smještajne jedinice, razvijat ćemo samo jednu vrstu proizvoda koja se neće suštinski razlikovati, a vjerojatno neće ni značajno utjecati na daljnje povećanje broja noćenja. Budemo li se pak s druge strane usmjerili ka razvoju sadržaja u turizmu i povezivanju drugih sektora poput poljoprivrede, energetike ili, primjerice, zdravstva s turizmom, otvaraju nam se sasvim nove mogućnosti.

Domagoj Tomasović: “Zaposlenici su najzaslužniji za uspjeh našeg hotela”

Donosimo intervju s Domagojem Tomasovićem, članom uprave tvrtke Andro Internacional, koja je u vlasništvu Hotela Plaža u Omišu. S g. Tomasovićem razgovarali smo o tajnama uspjeha, prestižnim osvojenim nagradama, novoj ponudi hotela, odnosu s gostima, planovima za budućnost i uspješnoj suradnji s Erste bankom:

Hotel Plaža ima odlične ocjene na raznim turističkim stranicama, a dobitnik je i više nagrada TripAdvisora i HolidayChecka. Ipak, vjerujem da ste najponosniji na nagradu TUI Holly Award 2014, gdje je Hotel Plaža Omiš u 2014. godini ušao među 100 najboljih TUI  hotela u svijetu kao jedini hrvatski predstavnik. U čemu je tajna?

TUI Holly Award 2016 dobili smo drugi put. Za početak bih volio zahvaliti svim svojim zaposlenicima, koji su zasigurno jedan od najzaslužnijih faktora za ovakav uspjeh. Ne bih rekao da je posrijedi neka posebna tajna, već to da svi mi u našem hotelu volimo posao koji radimo te se trudimo da se naši gosti uvijek osjećaju ugodno i dožive nezaboravna iskustva tijekom svog boravka u Hrvatskoj. Naše ocjene na raznim turističkim stranicama pokazuju da su gosti prepoznali naš trud i rad te nam se na taj način i zahvaljuju.

S obzirom na zainteresiranost inozemnih agencija za dodatne smještajne kapacitete, prije nekoliko godina investirali ste u drugu fazu hotela Plaža. Što ste time dobili i jeste li zadovoljni rezultatima?

Hotelsko poslovanje vrlo je kompleksno i na konačni rezultat poslovanja utječu mnogi faktori. Zbog dodatnih upita i povećanog interesa za suradnjom od strane inozemnih agencija, nakon nekoliko godina poslovanja s kapacitetom od 41 dvokrevetne sobe odlučili smo se na investiciju u vidu proširenja smještajnih kapaciteta te stvaranja dodatnih hotelskih sadržaja.

Završetkom investicije hotel dobiva dodatni smještajni kapacitet i danas raspolaže s 85 dvokrevetnih soba i 6 apartmana. Nadogradnjom su također upotpunjeni dodatni hotelski sadržaji te hotel danas raspolaže s a la carte restoranom „Gusarska konoba“, izvedenom u obliku unutrašnjosti starog drvenog broda, s tri moderno opremljene kongresne dvorane, wellness i fitness centrom, gradskom kavanom i glavnim hotelskim restoranom.

Koje su posebne pogodnosti koje nudite gostima i kako oni na njih reagiraju?

Naravno da postoje standardne pogodnosti koje gosti mogu ostvariti prilikom ranog rezerviranja soba, kao što su dodatni popust na cijenu smještaja, koji ovisi o datumu rezervacije ili dolaska gosta. Također, gosti mogu iskoristiti dodatni popust ako odmah prilikom rezervacije cjelokupan iznos troškova smještaja uplate unaprijed i sl. Ovdje bih prije svega želio naglasiti da smatram kako je najveća pogodnost našim gostima to što im pristupamo kao prijatelji te ih savjetujemo o najboljim izletima, događanjima u Omišu i okolici i sl., bez da na gostima želimo dodatno zaraditi. Zadovoljstvo gosta naš je osnovni cilj te smo gostu uvijek spremni pomoći.

Nedavno ste odlučili krenuti u potpuno novu (“greenfield”) investiciju u obližnjim Dućama? Kakva je investicija posrijedi?

Tijekom 2014. godine odlučili smo se početi s pripremama za novu „greenfield“ investiciju i izgradnju novog hotela, koji se nalazi 3 km od Omiša, u Dućama. Nakon svih priprema, dobivanja građevinske dozvole te prijave projekta na natječaj MINPO-a koji je sufinanciran od strane Europske unije i Europskog fonda za regionalni razvoj, 27. 4. 2016. godine započeli smo s gradnjom novog hotela. Otvorenje novog hotela planira se tijekom travnja 2017. godine. Hotel će raspolagati s 98 dvokrevetnih soba i 5 apartmana. Sve sobe i apartmani imat će balkon i predivan pogled na more te prostrane kupaonice opremljene kadom, tuš kadom, dva umivaonika te zasebnim WC-om. Iako će po svojoj opremljenosti i kvadraturi sobe i apartmani biti standarda 5 zvjezdica, hotel ćemo ipak kategorizirati s 4 zvjezdice. Od dodatnih sadržaja novi će hotel imati podzemne garaže, dva restorana, wellness centar sa zatvorenim i otvorenim bazenom te velikom sunčanom terasom. Uz veliki trud našeg tima i konzultanata, dobrom smo pripremom uspjeli dobiti odluku o financiranju projekta od strane Europske unije te smo u kolovozu 2016. godine potpisali ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava u iznosu od 10 milijuna kuna.

Vaša tvrtka je u turističkoj djelatnosti prisutna od 2007. Možete li nešto reći o njezinu osnutku i djelatnosti?

Tvrtku je 1996. godine osnovao moj otac Andro Tomasović, dipl. oec. hotelijerstva i ugostiteljstva, koji sa mnom čini upravu tvrtke. Sve važne odluke zajednički analiziramo i raspravimo kako bismo ispravno postupili prilikom njihova donošenja.

Tijekom 2006. godine započela je adaptacija i rekonstrukcija starog objekta hotela Plaža.  Obnovljeni hotel svoja je vrata prvi puta ponovno otvorio gostima 17. 4. 2007. godine. Nakon što se tijekom zimskih mjeseci 2011. godine pristupilo nadogradnji novih smještajnih kapaciteta i dodatnih hotelskih sadržaja, hotel je u novom obliku započeo s radom 27. 4. 2012. godine.

Naša je primarna djelatnost pružanje usluga smještaja te djelatnost usluživanja hrane i pića u našim restoranima.

Koliko trenutačno imate zaposlenih i koji je njihov profil?

Trenutačno se nalazimo u zimskom periodu poslovanja, s ukupno 40 zaposlenih radnika. Broj zaposlenih na temelju sati rada iznosi 49, dok bi završetkom izgradnje novog hotela broj zaposlenih na temelju spomenutog kriterija trebao biti 90.  Po strukturi zaposlenih prema spolu smo vrlo emancipirana tvrtka, u kojoj udio žena u ukupnom broju zaposlenih čini 73%. Prema starosnoj dobi smo po strukturi zaposlenih vrlo ‘mlada’ tvrtka, što pokazuje udio  zaposlenih do 40 godina starosti, koji je iznad 50%. Ujedno želimo naglasiti da svi zaposlenici dolaze s područja Omiša i bliže okolice te se trudimo surađivati i zapošljavati lokalno stanovništvo.

Također imamo vrlo dobar omjer administrativnog osoblja i osoblja koje je direktno angažirano na servisiranju gostiju hotela. U 2016. godini u ukupnom broju zaposlenih udio od 4,35% činilo je administrativno osoblje, dok ostatak od 95,65% zaposlenih čini osoblje angažirano na direktnom pružanju usluga gostima hotela.

Kolika je posjećenost domaćih, a koliko stranih turista? Iz koje zemlje imate najviše turista?

Godišnje ostvarimo oko 33.000 noćenja i 9200 dolazaka gostiju. Udio noćenja stranih turista iznosi u ukupnom broju noćenja iznosi 89%, a postotno gledano najviše noćenja ostvarujemo s gostima iz Njemačke (38%), Velike Britanije (33%)  te Hrvatske (9%).

Kolika je popunjenost i u kojoj mjeri se susrećete s problemom sezonalnosti? Na koji način produžujete sezonu?

Godišnje ostvarimo popunjenost smještajnih kapaciteta na razini od oko 51%, što je vrlo dobar rezultat za hotel na jadranskoj obali. U razdoblju od 1. svibnja do 20. listopada prosječna popunjenost smještajnih kapaciteta iznosi iznad 90%.

Produženje sezone svakako predstavlja naš cilj iz godine u godinu. Upravo smo se iz tog razloga prilikom nadogradnje hotela odlučili na izgradnju tri kongresne dvorane, kako bismo tijekom cijele godine uz ponudu smještaja bili u mogućnosti organizirati i razne seminare, predavanja i konferencije. Na taj način ostvarili smo ne samo veću popunjenost, već i duže zapošljavanje našeg sezonski zaposlenog osoblja, ali i podigli razinu zadovoljstva zaposlenih.

Dugogodišnji ste klijent Erste banke. Kako ste zadovoljni suradnjom s Erste bankom?

Od samog početka smo klijenti Erste banke u dijelu poslovnog i privatnog bankarstva te mogu reći da sam vrlo zadovoljan pristupom i suradnjom s djelatnicima u Erste banci. Trenutačno nas banka prati u svim investicijama te smatramo da je vrlo važno da naša tvrtka u svim razdobljima poslovanja ima provjerenu banku na svojoj strani. Naravno da u svakom poslu i tijekom svake suradnje dođe do raznih stajališta i pogleda na predmet, ali smo za sada uvijek korektno i na obostrano zadovoljstvo surađivali. Vrlo sam zadovoljan kako su naši zajednički sastanci pripremljeni te kako u kratkom vremenu raspravimo i dogovorimo sve detalje, kako u Corporate bankarstvu tako i u Privatnom bankarstvu.

Prema vašem mišljenju, postoji li u Hrvatskoj dovoljno stručnjaka s visokom razinom znanja i vještina iz turističke industrije?

Vjerujem da u Hrvatskoj postoji dovoljno stručnjaka koji se svojim znanjem i vještinama mogu mjeriti sa svjetskim stručnjacima u turističkoj industriji.  Velik je broj svjetskih stručnjaka došao upravljati najvećim hotelskim lancima koji posluju i u Hrvatskoj, ali je velika većina njih i odustala od toga. Mi još jednostavno nismo na razini poslovne kulture europskih zemalja. Kod nas i dalje nije normalna stvar da se računi plaćaju prije ili na dan dospijeća, što također utječe na otežano poslovanje u usporedbi s razvijenim konkurentskim zemljama. Mi smo poslovanje tvrtke prilagodili kulturi europskih zemalja te se svi računi plate do dospijeća računa, a većina i znatno prije. Problemi u turističkoj industriji ponavljaju se iz godine u godinu te, dok god politika ne bude imala sluha za prave turističke stručnjake, mislim da se situacija u poslovanju neće promijeniti. Turizam je jedina grana koja uspješno posluje u Hrvatskoj te zbog velikog turističkog multiplikatornog faktora smatram da je turizam jedna od najvažnijih grana u hrvatskoj ekonomiji.

Kako vidite razvoj turizma u Hrvatskoj u idućih pet godina?

Smatram da se u Hrvatskoj treba stimulirati razvoj hotelskog smještaja te „greenfield“ investicija u hotele. U Hrvatskoj broj kreveta u hotelima i sličnom smještaju čini 18,1% u ukupnom broju raspoloživih kreveta te tako godišnje hoteli i sličan smještaj ostvare 31% noćenja u ukupnom broju noćenja.

U konkurentskim zemljama broj kreveta u hotelima i sličnom smještaju čini, primjerice, u Italiji 46,21% uz ostvarenih 67,5% noćenja, Grčkoj 63,63% (77,2% noćenja), Španjolskoj 53,85% (73,1% noćenja) i Portugalu 59,61% (86,3% noćenja u ukupnom broju ostvarenih noćenja).

Zbog toga smatram da Hrvatskoj nedostaje kvalitetan hotelski smještaj kako bismo bili u razini europskog prosjeka. Mi smo država s najlošijim udjelom ostvarenih noćenja u hotelskom i sličnom smještaju u usporedbi s ukupnim ostvarenim noćenjima u cijeloj Europskoj uniji.  Nadam se da će se naš turizam razvijati u pravcu povećanja navedenog udjela. Kako bismo uspjeli povećati navedene udjele, trebamo stabilnu poreznu politiku koja će se prilagoditi uvjetima u konkurentskim državama Europske unije.

Kakvi su Vaši planovi za buduće projekte?

Završetkom projekta izgradnje novog hotela Plaža Duće planiramo u prve tri godine stabilizirati poslovanje novog hotela te dostići prepoznatljivost na tržištu pružajući visokokvalitetnu uslugu našim gostima. Također ćemo u narednom razdoblju razmišljati o ponovnom povećanju kapaciteta omiškog hotela Plaža izgradnjom otvorenog-zatvorenog bazena.