Arhiva kategorije: Intervju

Josipa Vranjković: „Svojim djelom propitujem identitet čovjeka“

Možete li nam ukratko reći nešto o sebi?

Rođena sam 1990. u Vinkovcima. Završila sam kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2016. godine u klasi prof. S. Drinkovića. Do sada sam imala jednu samostalnu izložbu u galeriji Laval Nugent u Zagrebu te sudjelovala u brojnim skupnim izložbama kao što je i sudjelovanje na posljednjem Salonu mladih. Od 2016. sam članica Hrvatskog udruženja likovnih umjetnika.

Ovogodišnja ste pobjednica Erste fragmenata. Je li vas iznenadio izbor stručnog povjerenstva i koliko vam ta nagrada znači?

Ne mogu reći da me je previše iznenadila pobjeda jer sam ulazak u najuži krug smatram velikim priznanjem. Vjerujem da je svih deset odabranih radova imalo podjednake šanse za pobjedu, a da su nijanse presudile. Kao mladom umjetniku ova pobjeda mi je značajna prije svega zbog priznanja struke, a naravno nikako se ne može zanemariti ni financijski dio koji će mi olakšati proces za izvedbu sljedeće ideje.

Što vas je potaknulo da se prijavite na Erste fragmente?

Na Erste fragmente sam se ove godine prijavila treći put. Razlog je taj što su Fragmenti kompletan i zaokružen natječaj koji u svakom pogledu pomaže mladom umjetniku. Smatram i da su Fragmenti odlično koncipirana platforma koja mladim umjetnicima pruža priznanje struke, izložbu te otkup rada.

Kako su nastali Vunenjaci?

„Vunenjak 1“ rad je iz serije radova „Vunenjaci“. Tema ovog rada je propitivanje identiteta čovjeka koji razmišlja i djeluje kao samostalna jedinka te promjene koje se događaju pod utjecajem stada/čopora /krda/zajednice. „Vunenjaci“ su između ostalog i kritika čovjeka kao socijalnog bića, jedinke koja ima potrebu za pripadanjem svojevrsnom krdu. Slijed promišljanja postavlja i pitanje dominacije čovjeka nad prirodom i životinjama.

Skulpturom Vunenjaci obrađujete temu čovjeka kao društvenog bića. Koje su još teme koje vas zanimaju?

Uglavnom me zanimaju aktualne teme. Bavim se propitivanjem na temu identiteta, dominacije čovjeka nad prirodom, životinjama i sl.  Svaki rad zapravo započinjem postavljanjem pitanja o cilju vlastita umjetničkog djelovanja. Teme koje obrađujem uglavnom su proizišle iz kronične nelogičnosti s kojom se susrećem u svakodnevnom životu. Medij u kojem se izražavam zapravo određuje tema kojom se bavim.

Koliko je vaše odrastanje u Vinkovcima utjecalo na Vunenjake?

Odrasla sam u Otoku, a u Vinkovcima sam rođena. Odrastanje u maloj zajednici na način koji sam ja živjela i odrastala uvelike je utjecalo na rad „Vunenjaci“  te način na koji promišljam  o temi. U ovome slučaju uzela sam značajnu materiju iz svoga djetinjstva te je stavila u kontekst aktualne teme koju obrađujem.

Osim skulpturom, obrađujete li svoje teme i kroz neke druge tehnike?

Ne ograničavam se tehnikom i materijalom u promišljanju svojih ideja. Tehniku izražavanja diktira tema koju obrađujem. Do sada su to bile instalacije i skulpture u raznim tehnikama, a u budućnosti se planiram više posvetiti digitalnim medijima.

Kako vidite situaciju s umjetnošću u Hrvatskoj?

Svima je jasno da je stanje u Hrvatskoj na području kulture daleko od sjajnog. Što ne znači da nije moguće mijenjati stvari na bolje. Vjerujem u moć pojedinca i zdravog kolektiva. S jasnom vizijom, dobro razrađenim projektima te kombinacijom širenja na svjetsko tržište stanje bi se moglo pokrenuti na bolje.

Koji su vam daljnji planovi i želje?

Svakako nastaviti s obrazovanjem te proširiti djelovanje na svjetsku umjetničku scenu.

„Poduzetnički starter je ogledni primjerak kako bi se poticanju poduzetništva trebalo pristupati“

Igor Puhar jedan je od budućih poduzetnika koji je prošao Poduzetnički starter Erste banke, program namijenjen nezaposlenim osobama koje žele krenuti u poduzetničke vode i okušati se u osnivanju i vođenju vlastitog poslovanja. Igor nam je odgovorio na nekoliko pitanja o poduzetništvu općenito, ali i o programu Poduzetnički starter. Naime, 2014. godine Igor je, osvojivši zlatne medalje u kategorijama „Sporta“ i „Rekreacije“, briljirao na Inpexu, najvećoj američkoj izložbi inovacija i novih proizvoda. Igor nam je odgovorio na nekoliko pitanja o poduzetništvu općenito, ali i o programu Poduzetnički starter.

Što vas je potaknulo da se prijavite na program Poduzetnički starter Erste banke?

U kasnoj jeseni želim se osobno okušati u dvije poduzetničke prilike, jednu planiram prijaviti upravo na HBOR-ove mikrokredite i tu je Poduzetnički starter bio od iznimne pomoći.

Jeste li se već okušali kao poduzetnik ili tek krećete u poduzetničke vode?
Nažalost nisam. Neke spontane “savršene” prilike sam propustio zbog pretjeranih analiziranja i promišljanja, neke “manje savršene” u svom razvoju nisu preživjele početničke pogreške prije izlaska na tržište te uz druge životne obveze, kako to biva, vrijeme prolazi i postoji trenutak gdje svatko za sebe mora odlučiti želi li aktivno ići stvarati svoju novu “savršenu” priliku ili će pustiti da životne okolnosti odluče za njega.

Što vidite kao glavnu prepreku ulaska u poduzetničke vode?
Standard. Osobno nemam nikakvih problema s time da radim 12 ili čak i 24 mjeseca, uštedim, dam otkaz, a u iduća 4 mjeseca pokušam pokrenuti nešto svoje od ušteđevine im, ako ne uspijem, krenem u jednak ciklus iznova. Što je veći standard, ciklusi mogu biti kraći i više će se prilika stvarati. U Hrvatskoj, nažalost, prosječna osoba može biti sretna sa svojim primanjima i troškovima ako je na kraju mjeseca na nuli.

Je li po vama program Erste banke Poduzetnički starter poseban i koliko ste zadovoljni njime?

Prošao sam mnogo edukacija i natjecanja, Zaba, e-student, Plavi ured, Europski program za mlade, tečajeve TedX, tečajeve Khan Academy, ali ovo je najopsežniji i, što je daleko bitnije, najprimjenjiviji set materijala za početnike poduzetnike koji je u Hrvatskoj napravljen i za Hrvatsku namijenjen.

Poduzetnički starter je mnogo više od samog pridobivanja novih klijenata od strane Erste banke. Napravljen je ogledni primjerak kako bi se poticanju poduzetništva trebalo pristupati, edukacijom i, najbitnije, samoosvješćivanjem o ideji i vlastitim sposobnostima.

Mnoge druge državne institucije i inicijative koje su u ovakvom obliku trebale pristupiti tom problemu zakazale su. Kao hvalevrijedan projekt istaknuo bih jedino projekt Plavi ured.

I Poduzetnički starter ima mjesta za napredak, ali najveća razlika od svih ostalih projekata je ta što se na samom početku bez okolišanja i uljepšavanja korisniku ne nametne da preispita svoju ideju, već sebe. Tu se vidi primjena činjenice da poslovi uspjevaju zbog ljudi, a ne zbog ideje.

Nakon programa edukacije banke osjećate li se spremnim za daljnji korak ka samostalnom poslovanju?
Program koji sam prošao je definitivno dodatni poticaj koji me je usmjerio, ali i uvjerio da je ideja održiva, da sam sposoban provesti je i sve što preostaje jest donijeti odluku. 

Erste Plavi najbolje društvo za upravljanje mirovinskim fondovima Istočne Europe

Erste d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (Erste Plavi) osvojilo je Institutional Investor Peer to Peer nagradu za najbolje društvo za upravljanje mirovinskim fondovima Istočne Europe. Nagradu je u 2017. godini 17. svibnja dodijelio Institutional Investor Institute. O kakvoj je nagradi riječ otkriva Senka Fekeža Klemen, članica Uprave društva.

O kakvoj je nagradi riječ?

Ova se nagrada dodjeljuje na temelju glasova struke društvima za upravljanje mirovinskim fondovima kojima inovativni pristup u upravljanju imovinom značajno doprinosi poslovnim rezultatima.

Koje su aktivnosti dovele do ostvarivanja iznimnih rezultata?

Uvođenjem novog softvera za upravljanje rizicima dodatno su poboljšani mjerenje i praćenje tržišnih rizika te analiza ostvarenih rezultata. Svoju inovativnost Erste Plavi je potvrdio i prvim online zahtjevom s potpuno digitalnim načinom učlanjenja u dobrovoljni mirovinski fond. Popunjavanjem zahtjeva automatski se generira uplatnica s 2D kodom, koja se jednostavno plaća mobilnim bankarstvom – “Slikaj i plati”.

Modernizirali ste i postojeću web stranicu.

Tako je, modernizirana je i web stranica tako da na jednostavan način prikazuje sustav obvezne i dobrovoljne mirovinske štednje, pomaže odabrati najbolje opcije obvezne mirovinske štednje te nudi korisne alate koji interaktivno educiraju klijente o važnosti dobrovoljne mirovinske štednje. Web alati pomažu i u planiranju dodatnog izdvajanja za mirovinu i odabiru odgovarajućeg štednog modela.

Koliko je prošla godina bila uspješna za poslovanje Društva?

Za Erste Plavi mirovinske fondove 2016. godina bila je iznimno uspješna što pokazuju i najviši ostvareni prinosi u  kategorijama A i C obveznih fondova, dok je Erste Plavi Expert zabilježio najviši prinos u kategoriji otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova na domaćem tržištu. Prinosi su se kretali u rasponu 6-13%, ovisno o vrsti fonda.

Kako ovi rezultati utječu na Vas i Vaš tim?

Jako smo ponosni na naša postignuća, a posebno na prinose koji su značajno uvećali mirovinsku štednju naših članova. Uvođenjem novih financijskih instrumenata i modela dodatno smo unaprijedili proces ulaganja.

Nenad Šegvić: “Naš je jedini kriterij kvaliteta predstave!”

Od 2. do 10. svibnja u Rijeci će se održati 24. Međunarodni festival malih scena, koji i ove godine donosi visoko kvalitetne predstave. O odabiru predstava te samom festivalu razgovarali smo s umjetničkim direktorom Nenadom Šegvićem, hrvatskim glumcem i dobitnikom nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo.

Festival ove godine bilježi 24. izdanje. Postoji li neka linija vodilja koje ste se držali prilikom odabira ovogodišnjih predstava?

Linija vodilja je zapravo koncept festivala od samoga početka. Činjenica je da smo krenuli s predstavljanjem malih i nezavisnih scena koje su 1994. bujale u Hrvatskoj – tako smo pokrenuli Hrvatski festival malih scena. Od samoga početka imali smo u programu inozemne produkcije, ali izvan festivalske konkurencije: od 2001. imenom i funkcijom postali smo Međunarodni festival malih scena.

Koga ste sve bili u mogućnosti do sada predstaviti?

Dosad smo na festivalu imali 260 predstava iz gotovo svih europskih zemalja te u jednom navratu i iz SAD-a. U Rijeci smo predstavili najznačajnije kazališne redatelje 20. i 21. st., od ruskih Jurija Ljubimova i njegova Teatra na Taganke do Teatra mladoga gledatelja osnivača Kama Ginkasa. Također imali smo najznačajnije talijanske redatelje: Emmu Dante, Pippa Delbona i Romea Castelluccija. Riječka publika upoznala je i najjače poljske redatelje Jana Klatu i Gregorza Jarzynu u produkcijama iz Wroclawa, bečkoga Burgtheatera i berlinskog Volkstheatera, da ne nabrajam dalje. Činjenica je da smo mnogo prilike davali mladim, talentiranim autorima i glumcima jer ovo je pokrenuto kako bi se pažnja poklonila – glumcu!

U festivalu sudjeluje i publika…

Danas se mnogo govori o publici. Od prvih koraka festivala riječka je publika sazrijevala s njim. Ovo je jedinstvena manifestacija gdje publika, od samih početaka, na ulaznicama glasa za svoju festivalsku nagradu, a nakon predstava ostaje na razgovorima kako bi upoznala aktere.

Ima li nekih promjena u konceptu izbora predstava od osnutka festivala do danas?

Od samoga početka mnogo su diktirale financijske mogućnosti, koje su u određenom razdoblju bile vrlo pristojne, primjerice 2008., te smo mogli šire otvoriti prozor prema suvremenoj europskoj dramskoj produkciji. Mogli smo si dozvoliti dolazak značajnih zapadnoeuropskih predstava, što je danas, nažalost, opet nemoguće.

Uz domaće predstave, festival donosi predstave iz Litve, Rusije i Srbije. Koliko trenutačni kazališni izričaj korelira sa stvarnim situacijama zemalja iz kojih dolaze?

Kazališni izričaj gotovo je uvijek obrnuto proporcionalan standardu zemlje iz koje dolaze, ali opet je glavni kriterij kvaliteta, odnosno razina kazališne produkcije. Za sve predstave, bile one iz Rusije, Srbije ili Hrvatske, jedini je kriterij kvaliteta predstave.

Uz nove drame, na programu je čak nekoliko klasika: Shakespeareov Hamlet, Čehovljevi Ivanov i Galeb… Jesu li uvršteni zbog aktualnosti ili je klasični teatar naprosto uvijek svjež i nov?

Bez obzira na to što su posrijedi klasični tekstovi, odabrane su zbog svoga izuzetnog suvremenog čitanja, odnosno načina adaptacije, režije i interpretacije.

Dvije predstave dolaze iz Moskve i Vilniusa. Koje su njihove teme te na kojem će se jeziku izvoditi?

Predstave se uvijek izvode na matičnom jeziku zemlje iz koje dolaze, a mi osiguravamo titlovan prijevod na hrvatski jezik.

Zbog svoje prebogate kazališne karijere dobitnik ste nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo. Kako vidite kazalište danas u Hrvatskoj te kakvo kazalište osobno preferirate?

Osobno preferiram kazalište koje govori jezikom vremena u kojem živimo, bez obzira na to radi li se o klasičnim tekstovima ili onima koji su napisani upravo u ovom trenutku. Misija kazališta trebala bi biti važna, ali, nažalost, u vremenu u kojem živimo kazalište je na margini društvenih zbivanja i fokusa financiranja, a posljedice toga uvidjet će se kad bude kasno.

Želite li s nama još nešto podijeliti za kraj?

Bez obzira na to koliko je festival u svojih gotovo četvrt stoljeća djelovanja dobio priznanja zbog svoje kvalitete, imali bismo problema s provedbom da nema i značajne financijske potpore Erste banke. Ovaj 24. festival je zaokružen, a mi već pripremamo program 25. festivala i nadamo se da potpora Erste banke neće izostati.

Više o predstavama 24. Međunarodnog festivala malih scena potražite ovdje.

Franko Andrijašević: – U ovom trenutku ne razmišljam o prodaji u inozemstvo…

Krajem godine nogometaš HNK Rijeke Franko Andrijašević proglašen je najboljim igračem HNL-a prema izboru Kapetani biraju. Franko se trenutačno s Rijekom bori za osvajanje naslova prvaka, na što je u cijelosti fokusiran. Iznikao je u Hajdukovoj školi nogometa, ali nakon tri velika hrvatska kluba svoje mjesto je pronašao na travnjaku Rujevice, pa i ne čudi da mu je nedavno upućen i predpoziv za igranje u reprezentaciji.

Krajem prošle godine proglašeni ste najboljim igračem HNL-a prema izboru Kapetani biraju. Kako ste se osjećali i koje trenutke svoje igre možete posebno istaknuti?

U Rijeci se najbolje osjećam, zasluga za ovu nagradu ide cijeloj ekipi koja me odlično prihvatila. Naravno da pamtim neke važne pogotke, ali prije svega pamtim važne pobjede koje je Rijeka ostvarila ove sezone, jer na kraju svega, svi smo na travnjaku zaslužni za uspjehe, kao što smo i svi odgovorni za poraze. Kad sam došao u Rijeku, vidio sam da je atmosfera odlična i da su suigrači sjajni. Rijeka mi je pružila priliku, a nagrada Kapetani biraju dokaz je da je cijela momčad igrala izvrsno, a kao što se kaže – ekipa na kraju izbaci pojedinca.

Istodobno s dodjelom nagrade i izbornik Čačić Vas je pozvao da se pridružite reprezentaciji u Kini…

Uvijek mi je bila čast zaigrati u kockastom dresu, od mlađih selekcija pa sve do nastupa za prvu selekciju. Presretan sam, poziv u reprezentaciju najveća mi je čast i najveće priznanje u dosadašnjoj karijeri! Zahvaljujem svima, posebno HNK Rijeka i suigračima. Na meni je da nastavim raditi i pružati maksimum u dresu Rijeke i vjerujem da će biti još prilike igrati u dresu reprezentacije.

Svoj ste nogometni put gradili preko Hajduka, Dinama, Lokomotive i, sada, Rijeke. Što je presudilo da ste baš u Rijeci pronašli dobitničku kombinaciju i postali najbolji igrač HNL-a?

Moja je jedina želja bila igrati nogomet. U srpnju prošle godine potpisao sam za Rijeku kad sam stvarno bio u teškoj životnoj i profesionalnoj situaciji. Stigao sam u Rijeku, gdje sam prekrasno dočekan i pogledajte gdje smo sada! Najbolji dokaz da se rad uvijek isplati.

Prvi smo na tablici i borimo se da postanemo prvaci. U finalu smo Kupa, a ja sam dio te ekipe. Jasno vam je da me ništa drugo ne zanima osim toga. Svi smo okrenuti uspjehu kluba, a što će biti, vidjet ćemo…

Karijerni put nogometaša iz HNL-a vrlo se često nastavlja odlaskom u neku inozemnu ligu. Imate li i Vi takve ambicije i vidite li se u nekoj od liga petice?

Kad sam bio mlađi, mislio sam da se treba prodati u inozemstvo, ali s vremenom sam shvatio kako je važno biti tamo gdje se dobro osjećaš. U ovome trenutku ne razmišljam o tome. Ne zamaram se transferom, želim što više napraviti s Rijekom i na to sam fokusiran. Moram ići korak po korak. Ne treba preskakati faze u razvoju nogometaša, treba biti strpljiv i vjerujem da će onda sve doći na svoje.

Erste banka financijski podupire rad Nogometne škole HNK Rijeka. I Vi ste odrastali u jednoj takvoj školi, ali onoj Hajduka u Splitu. Kako gledate na kvalitetu hrvatskih nogometnih škola i na njihovu važnost?

Svakako najvažnija su ulaganja u školu nogometa. Tu se djeci osim nogometnog znanja usađuju i neke druge vrijednosti, vrline – kao što su prijateljstvo, sportsko nadmetanje s uvažavanjem protivnika, timski rad, odgovornost… Bavljenje sportom donosi puno prednosti za djecu. Naravno, nije moguće da svi igrači postanu profesionalci, ali sva djeca kroz školu nogometa i bavljenje sportom mogu naučiti mnoge važne stvari i steći važne za život važne navike.

HNK Rijeka je vrlo ozbiljan kandidat za naslov prvaka u ovoj sezoni. Kakvo je općenito ozračje u svlačionici i što vidite kao ključ osvajanja titule?

Atmosfera u svlačionici je izvrsna. Ali mi moramo stajati čvrsto na zemlji i igrati utakmicu po utakmicu. Nema opuštanja! Za nas je svaka utakmica “derbi” i moramo ući maksimalno koncentrirani u svaki susret. Ima još puno utakmica do kraja sezone i, kao što uvijek naglašavamo, nakon 36. kola ćemo podvući crtu.