Arhiva kategorije: Intervju

Želimo da mladi ljudi prepoznaju Rijeku kao grad u kojem mogu razvijati svoju kreativnost

Slaven Tolj, ravnatelj riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti otkriva što je doprinijelo da Rijeka bude odabrana za Europsku prijestolnicu kulture 2020., te o projektima koji stoje pred njom.

Rijeka je prošle godine proglašena Europskom prijestolnicom kulture za 2020. U konkurenciji su bili i neki drugi hrvatski gradovi poput Dubrovnika, Pule ili Osijeka. Koja je bila osnovna vizija projekta koja je doprinijela tome da je upravo Rijeka odabrana?

Projekt koji smo predložili nastaje kao odgovor na postindustrijsku situaciju koju Rijeka živi, bavi se problemima s kojima se grad suočava. Nismo lagali, već smo ogolili situaciju i potražili mogući odgovor u traganju za smjerom kojim će se grad razvijati. Radi se o kontinuiranom ulaganju u snaženje zajednice, koja se mora suočiti sa situacijom i skupiti dovoljno znanja i  snage da svi zajedno probudimo jednu novu dinamiku, novi ritam grada. Program koji smo predložili nije stoga festivalski vatromet koji će se dogoditi 2020., već ideja jednog boljeg i pametnijeg grada nakon što se ostvari zamišljeni program.

Koje projekte imate u planu provesti i planirate li njihovom provedbom utjecati i na transformaciju grada Rijeke?

Kostur projekta građen je na sedam projektnih linija: Dopolavoro, Doba moći, Lungomare, Slatko i slano, Kuhinja, Ciglena kuća i 27 susjedstava. Ove projektne linije isprepliću se međusobno i pokrivaju cijeli riječki prsten, a ne samo grad Rijeku. Naime, nova dinamika grada i riječkog prstena može se dogoditi samo aktiviranjem svih potencijala ovog prostora. Moramo uskladiti narative, detektirati probleme, povezati se, ojačati aktere i probuditi nadu da je transformacija grada moguća.

Tri osnovne teme koje će se u Rijeci obrađivati su rad, voda i migracija pod zajedničkim sloganom „Luka različitosti“. Što to konkretno znači?

Tri teme na kojima smo koncipirali projekt istodobno govore o povijesti grada i sadašnjoj situaciji i na lokalnoj i na globalnoj razini. Geneza grada vezana je za rad i radne migracije, grad je nastao na vodi, rijeci i moru, a danas prolazimo kroz traumu novih migracija, napetosti i nesigurnosti za osiguranje osnovne egzistencije. Istodobno propitujemo je li Rijeka luka različitosti, koliko smo slobodni i koliko otvoreni za druge i drugačije mišljenje.

Što je projekt 27 susjedstava?

Cilj 27 susjedstava jest osnaživanje lokalnih zajednica kroz jačanje ljudskih potencijala, razvijanje međuljudskih odnosa, organiziranje kulturnih aktivnosti i povećanje kulturnih sadržaja. U 27 susjedstava ravnomjerno će se uključiti sva područja Primorsko-goranske županije; otoci, obala, zaleđe, gorje te grad Rijeka. Odabrana susjedstva, kvartovi, mjesta, sela i drugi prostori ostvarit će međunarodne suradnje tako da će svako od susjedstava pronaći svoj par u jednoj od zemalja Europske unije.  Zajedno će razvijati program kojim će 2020. sudjelovati na festivalima susjedstava, a kojim bi se cijeli ovaj prostor uključio u program.

Iz svega navedenog izgleda da su osnovna ideja koncepta ljudi.

Najveću energiju uložit ćemo u ljude, bez kojih je ovaj program neizvediv i besmislen. Odabrali smo teži put, ne želimo manipulirati ljudima već pokrenuti zajednicu da se na različite  načine uključi i participira u stvaranju boljeg prostora u kojima ćemo jedni druge više poštovati, pomagati i podržavati. Ako u tome uspijemo, možda ćemo zadržati mlade ljude koji će htjeti živjeti u takvoj sredini, a možda će to prepoznati i drugi, koji će zbog toga odabrati Rijeku kao grad u kojem mogu razvijati svoju kreativnost i koji će im omogućiti normalan život i rad. Zvuči utopijski, ali ta nas ideja vodi i na njoj gradimo svoj program.

Do 26. studenog održava se retrospektivna izložba Tomislava Gotovca u upravo preseljenom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti. Zašto se muzej otvara upravo izložbom Tomislava Gotovca?

Velika nam je čast što smo dobili povjerenje supruge Tomislava Gotovca, njegove kćerke Zore i Darka Šimičića da naš muzej napravi prvu retrospektivnu izložbu našeg velikog umjetnika. Upravo njegov rad koji govori o slobodi čovjeka i potrebi da jasno i bez cenzure govori o problemima, ideja života kao velike režije i filma, idealna je za otvorenje našeg prostora. Prva retrospektiva Tomislava Gotovca, znanog i kao Antonio G. Lauer (Sombor, 1937. – Zagreb, 2010.), umjetnika ne zadržava unutar galerijskih zidova, već ga prepušta njegovim uhodanim stazama na razmeđu kino dvorane, galerije i ulice.

Retrospektiva „Anticipator kriza – Kuda idemo ne pitajte“ meandrira između različitih medija i umjetnikovih faza. Kombinira novije sa starijim radovima, manje poznate s ključnim djelima. Autorove akcije kompilira s njihovim produžecima u novinama i dokumentima sudskih procesa. Promatra ih kao podjednako relevantne sekvence Gotovčeva rada, načine proširenja umjetničkog čina u izvanumjetničke sfere. Prva Gotovčeva retrospektiva, sedam godina nakon njegove smrti, donosi do sada prvi obuhvatan presjek umjetnikova opusa. Poprima formu dugometražnog filma čiji je glavni glumac ujedno i redatelj. U ukupnom trajanju od 1000 minuta, retrospektiva zalazi u različite žanrove, od filma potjere, političkog trilera ili društvene humoreske do povijesne sage.

Nova adresa MMSU-a nije klasičan izložbeni prostor, nego će se i dalje razvijati po potrebama i mogućnostima. Na koji ste način to zamislili?

Riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti konačno se uselio u novi vlastiti prostor. Desetljećima je u nepoticajnom unajmljenom prostoru čekao realizaciju planirane,  velike, ali teško ostvarive nove zgrade. Iščekivanje je okončano odlukom da se Muzej smjesti u postojeću tvorničku građevinu u kompleksu Rikard Benčić, takozvanu H zgradu, na najefikasniji mogući način. Ova uglavnom napuštena zgrada imala je niz ozbiljnih problema, ali je u cjelini obećavala dobre uvjete za novi zamah i širenje muzejske aktivnosti. Za rekonstrukciju zgrade na raspolaganju je bio mali dio ukupno potrebnog budžeta. Istodobno, program Muzeja i očekivanja publike pokazala su jasnu potrebu da se što prije realiziraju na novoj lokaciji. U ovim okolnostima jedini način da se prostor rekonstruira i pretvori u Muzej bio je kreativan i angažiran pristup svih uključenih, od Odjela za kulturu, Muzeja, projektanata, izvođača radova i svih ostalih suradnika. Prema metodi i motu “to trebamo – to radimo”, razrađenima i prezentiranima na Bijenalu arhitekture u Veneciji 2016., nije se čekalo da se stvore povoljni uvjeti i riješe svi problemi kako bi se krenulo u rekonstrukciju, već se krenulo s radom i u hodu su se pronalazila alternativna rješenja.

Sam projekt rekonstrukcije rastavljen je na velik broj pojedinačnih faza i zahvata, od kojih je svaki zaseban proces, u projektnom, financijskom i izvedbenom smislu. Integralni glavni projekt poslužio je samo kao orijentacijska podloga kojom se ovi dijelovi spajaju u cjelinu. Prostor koji smo upravo otvorili jedan je dio H zgrade minimalno potreban za smještaj najvažnijih sadržaja Muzeja – izložbenih prostora, prostora za rad i komunikacije s posjetiteljima.

Na isti način na koji se rekonstruirao projekt do sadašnjeg stanja planira se nastavak radova na drugim neuređenim dijelovima i unapređenju prostora koji su sada ostvareni. Ovim H zgrada nije završen objekt koji se prepušta MMSU-u na korištenje, već je ona muzej u nastajanju, struktura koja će rasti i razvijati se istovremeno s razvojem Muzeja. Zgrada nije samo neutralan i nepromjenjiv prostor za muzejske aktivnosti, nego i sadržaj sam za sebe, koji će se prilagođavati, stalno reorganizirati i nastaviti izgrađivati.

Tema arhitektonskog pristupa ovom projektu nije izvrsnost oblikovanja i dorađenost izvedbe, već omogućavanje  suživota sadržaja i izgrađene strukture. Fokus rada MMSU-a je u iskrenosti prema realnosti, pa je na isti način pripremljen i njegov prostor; bez uljepšavanja i suvišnih dodataka, ali potpuno prilagođen da bude stalno otvoren promjenama i kreativnosti umjetnika.

Klijenti sve više istražuju nove mogućnosti plasiranja vlastitih sredstava

Prije točno četiri godine, započeo je s radom Erste Adriatic Bond (EAB), koji je, u relativno kratko vrijeme, postao najveći obveznički fond u Republici Hrvatskoj. Njegovu kvalitetu prepoznali su brojni domaći i inozemni ulagači, uključujući brojne korporativne i institucionalne klijente koji su mu iskazali svoje povjerenje. EAB je namijenjen svim  domaćim i inozemnim pravnim i fizičkim osobama s ciljem ostvarenja prinosa koje nosi ulaganje u dugoročne dužničke vrijednosne papire država izdavatelja. Kome je ovakvo ulaganje namijenjeno i koje su prednosti otkriva Miroslav Jurišić, član Uprave Erste Asset Managementa, zadužen za upravljanje Erste Adriatic Bondom.

Erste Adriatic Bond najveći je obveznički fond u Hrvatskoj. Lani je imovina fonda pod upravljanjem premašila milijardu kuna, a upravo ste obilježili i četvrtu godišnjicu, po svim pokazateljima, izrazito uspješnog poslovanja. Na što ste posebno ponosni kad se osvrnete na ove četiri godine?

Ponosni smo što su klijenti u četiri godine prepoznali Erste Adriatic Bond  kao proizvod prihvatljivog, relativno niskog rizika s jedne strane te atraktivnijeg prinosa nego na ostalim proizvodima s druge strane, što je u  konačnici i rezultiralo povećanjem imovine. U 2016. klijenti su uplatili dodatnih 906.000.000,00 kuna, tako da je Erste Adriatic Bond već duže vrijeme ujedno i najveći obveznički fond na tržištu, a ostvarenim prinosom opravdali smo i očekivanja svih naših klijenata.

Kolika je imovina kojom upavlja Erste Asset Management?

Trenutačna imovina pod upravljanjem premašuje 1.570.000.000 kuna i na dan 25.8.2017. iznosila je 1.732.653.905,56 kuna.

Tko su Vaši ulagači i kome je namijenjeno ulaganje u Erste Adriatic Bond?

Ulaganje u Erste Adriatic Bond namijenjeno je svim ulagateljima koji svoja sredstva žele plasirati na srednje do dugo razdoblje ulaganja, neovisno jesu li fizičke osobe, poduzeća ili financijske institucije. Također, naš proizvod prepoznat je i izvan granica Republike Hrvatske s obzirom na pojačano zanimanje i ulaganje stranih osoba. Jednostavno rečeno, naši ulagatelji mogu biti svi.

Zašto se fizičkim osobama preporuča ulaganje u Erste Adraitic Bond?

Fizičke osobe sve više istražuju nove mogućnosti za plasiranje vlastitih sredstava s ciljem povećanja vrijednosti uloženog, odnosno za ostvarivanje većeg povrata. U trenutačnom okruženju niskih kamatnih stopa na klasičnu štednju, dio klijenata se odlučuje za ulagačko-investicijski fond Erste Adriatic Bond. Osim ostvarivanja potencijalno većih prihoda, jedna od važnijih prednosti takvog ulaganja je fleksibilnost proizvoda. Naime, ulagatelji mogu sami definirati koliko dugo će investirati, pritom imajući na umu da je riječ o proizvodu s preporučenim ulaganjem od barem jedne godine, dok nakon dvije godine na dobit ostvarenu u fondu fizičke osobe ne plaćaju porez na dobit.

Koje su još prednosti proizvoda Erste Adriatic Bonda?

Samo ulaganje je jednostavno, dostupno 0-24 preko svih prodajnih kanala banke (poslovnica, internetsko i telefonsko bankarstvo), a klijent može u svakom trenutku zatražiti isplatu svojih sredstava u kunama ili eurima. Također, klijentima je na spomenutim kanalima u svakom trenutku dostupna i informacija o stanju njihovih sredstava kao i ostale transparentne informacije o fondu.

Erste banka svojim klijentima omogućila je kreiranje proizvoda Erste Plan+.  Koje su prednosti ovakvog oblika štednje?

Erste Plan+ je proizvod namijenjen svim klijentima Erste banke i zamišljen je kao sinergija klasične štednje s jedne strane i Erste Adriatic Bonda s druge strane. Klijentima nudimo dva povezana proizvoda na način da svoja sredstva u jednakom omjeru ulažu na štednju i fond te na isto razdoblje ulaganja. Nakon isteka ulaganja klijenti na ugovoreni iznos kamate dobivaju dodatni poticaj u iznosu 16,5 % na iznos kamate, dok u fondu i dalje mogu ostati uloženi (primjerice, preko dvije godine radi neplaćanja poreza na dobit) ili svoja sredstva mogu povući. Najveća prednost proizvoda je u tome što klijenti koji zatrebaju svoj novac u ugovorenom razdoblju ne moraju raskidati ugovor na postojeću štednju po dogovorenoj kamati, već sredstva mogu povući iz fonda bez ikakve penalizacije – u tom trenutku isplaćuju dio ili ukupni iznos po cijeni koja je formirana na dan isplate.

Jesu li potrebna velika sredstva za ulaganje i postoji li neki preporučen iznos ulaganja?

Erste Adriatic Bond prema svojoj je vrsti ulaganja obveznički fond u kojem je minimalni najkraće preporučeno razdoblje ulaganja godina dana. Samim time, riječ je o srednje dugom razdoblju ulaganja, u kojem klijenti sami biraju dinamiku i visinu uplata. Naime, već od 100,00 kuna mjesečno klijenti mogu trajnim nalogom kupovati udjele u fondu. Iznos trajnog naloga, također, može se i povećavati, ali klijenti uvijek mogu uplaćivati i jednokratno u iznosu većem od 400,00 kuna. Za klijente koji žele uplaćivati veće iznose i ako pritom imaju svoja sredstva u eurima, to mogu učiniti i izravno u navedenoj valuti jer je fond denominiran u eurima.

Obveznički fondovi ostvaruju prinose. Koliki je prinos fonda od početka poslovanja i koliko iznosi u prosjeku?

Fond posluje od 28.6.2013. godine te je ranijih godina prinos ostvaren rezultatom poslovanja fonda iznosio: 2014. –  7,52%, 2015 – 3,52% i 2016. – 5,25%, što pokazuje da se prosječan prinos kreće oko 4,74% godišnje. No, svakako treba imati na umu da prinosi ostvareni u proteklim razdobljima ne predstavljaju indikaciju i nemaju nikakav utjecaj na buduće rezultate poslovanja fondova.

Erste Adriatic Bond ulaže u dugoročne dužničke vrijednosne papire država izdavatelja. Čije državne obveznice preferirate te imate li u portfelju i državne dužničke papire Republike Hrvatske?

Ciljani omjer investiranja imovine Erste Adriatic Bonda na tržištu obveznica, trezorskim i komercijalnim zapisima je najmanje 75% imovine fonda. Prijašnjih godina ulagali smo na tržišta zemalja članica Europske Unije (Italija, Španjolska, Slovačka, Estonija, Slovenija, Mađarska…), no s programom otkupa državnih obveznica Europske centralne banke te su obveznice daleko manje atraktivne u odnosu na obveznice Republike Hrvatske. Stoga smo trenutačno fokusirani ponajprije na državne obveznice Republike Hrvatske, ali i u zemlje u okruženju koje mogu ponuditi veći prinos.

Republika Hrvatska se nedavno zadužila po povoljnijim uvjetima, uz nižu kamatnu stopu. Utječu li povoljniji uvjeti zaduživanja države općenito na prinose obvezničkih fondova?

Svakako da utječu na prinos samog fonda. Može se reći da postoji i direktna korelacija povoljnih makroekonomskih kretanja u Republici Hrvatskoj s vrijednošću državnih obveznica. Očekujemo nastavak trenda rasta hrvatskog gospodarstva, a uz to i povoljna kretanja cijena državnih obveznica. Umijeće je svakog fond managera da u ograničenim tržišnim uvjetima postigne najbolje za klijenta te smatramo da će se potraga za prinosima nastaviti u budućnosti i da će biti zahtjevnija sa smanjenjem kamatnih stopa na državni dug.

Erste Adriatic Bond fond pod upravljanjem je društva Erste Asset Managementa, koje  upravlja s još dva obveznička fonda. Koji su to fondovi i koje su razlike između ta tri fonda?

Erste Asset Management upravlja, između ostalih i s još dva obveznička fonda. Riječ je o fondovima Erste Local Short Term Bondu (kunski) i Erste Adriatic Short Term Bondu (eurski). Prema vrsti fondova to su novi, konzervativni i kratkoročni obveznički fondovi čiji je osnovni cilj ostvarivanje porasta vrijednosti udjela ulaganjem imovine pretežno u portfelj kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca. Namijenjeni su svim fizičkim i pravnim osobama s investicijskim horizontom 3 – 9 mjeseci, koje su spremne prihvatiti nisku do umjerenu razinu rizika. Za razliku od Erste Adriatic Bonda, kraće je razdoblje ulaganja, niži stupanj rizika, a sukladno tome i niži očekivani prinos. Očekujemo veće zanimanje klijenata za ovakvu vrstu proizvoda u narednom razdoblju te vjerujemo u njihovu uspješnu budućnost. Naši klijenti ove prednosti mogu realizirati kroz sve fondove pod upravljanjem Erste Asset Managementa.

Josipa Vranjković: „Svojim djelom propitujem identitet čovjeka“

Možete li nam ukratko reći nešto o sebi?

Rođena sam 1990. u Vinkovcima. Završila sam kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2016. godine u klasi prof. S. Drinkovića. Do sada sam imala jednu samostalnu izložbu u galeriji Laval Nugent u Zagrebu te sudjelovala u brojnim skupnim izložbama kao što je i sudjelovanje na posljednjem Salonu mladih. Od 2016. sam članica Hrvatskog udruženja likovnih umjetnika.

Ovogodišnja ste pobjednica Erste fragmenata. Je li vas iznenadio izbor stručnog povjerenstva i koliko vam ta nagrada znači?

Ne mogu reći da me je previše iznenadila pobjeda jer sam ulazak u najuži krug smatram velikim priznanjem. Vjerujem da je svih deset odabranih radova imalo podjednake šanse za pobjedu, a da su nijanse presudile. Kao mladom umjetniku ova pobjeda mi je značajna prije svega zbog priznanja struke, a naravno nikako se ne može zanemariti ni financijski dio koji će mi olakšati proces za izvedbu sljedeće ideje.

Što vas je potaknulo da se prijavite na Erste fragmente?

Na Erste fragmente sam se ove godine prijavila treći put. Razlog je taj što su Fragmenti kompletan i zaokružen natječaj koji u svakom pogledu pomaže mladom umjetniku. Smatram i da su Fragmenti odlično koncipirana platforma koja mladim umjetnicima pruža priznanje struke, izložbu te otkup rada.

Kako su nastali Vunenjaci?

„Vunenjak 1“ rad je iz serije radova „Vunenjaci“. Tema ovog rada je propitivanje identiteta čovjeka koji razmišlja i djeluje kao samostalna jedinka te promjene koje se događaju pod utjecajem stada/čopora /krda/zajednice. „Vunenjaci“ su između ostalog i kritika čovjeka kao socijalnog bića, jedinke koja ima potrebu za pripadanjem svojevrsnom krdu. Slijed promišljanja postavlja i pitanje dominacije čovjeka nad prirodom i životinjama.

Skulpturom Vunenjaci obrađujete temu čovjeka kao društvenog bića. Koje su još teme koje vas zanimaju?

Uglavnom me zanimaju aktualne teme. Bavim se propitivanjem na temu identiteta, dominacije čovjeka nad prirodom, životinjama i sl.  Svaki rad zapravo započinjem postavljanjem pitanja o cilju vlastita umjetničkog djelovanja. Teme koje obrađujem uglavnom su proizišle iz kronične nelogičnosti s kojom se susrećem u svakodnevnom životu. Medij u kojem se izražavam zapravo određuje tema kojom se bavim.

Koliko je vaše odrastanje u Vinkovcima utjecalo na Vunenjake?

Odrasla sam u Otoku, a u Vinkovcima sam rođena. Odrastanje u maloj zajednici na način koji sam ja živjela i odrastala uvelike je utjecalo na rad „Vunenjaci“  te način na koji promišljam  o temi. U ovome slučaju uzela sam značajnu materiju iz svoga djetinjstva te je stavila u kontekst aktualne teme koju obrađujem.

Osim skulpturom, obrađujete li svoje teme i kroz neke druge tehnike?

Ne ograničavam se tehnikom i materijalom u promišljanju svojih ideja. Tehniku izražavanja diktira tema koju obrađujem. Do sada su to bile instalacije i skulpture u raznim tehnikama, a u budućnosti se planiram više posvetiti digitalnim medijima.

Kako vidite situaciju s umjetnošću u Hrvatskoj?

Svima je jasno da je stanje u Hrvatskoj na području kulture daleko od sjajnog. Što ne znači da nije moguće mijenjati stvari na bolje. Vjerujem u moć pojedinca i zdravog kolektiva. S jasnom vizijom, dobro razrađenim projektima te kombinacijom širenja na svjetsko tržište stanje bi se moglo pokrenuti na bolje.

Koji su vam daljnji planovi i želje?

Svakako nastaviti s obrazovanjem te proširiti djelovanje na svjetsku umjetničku scenu.

„Poduzetnički starter je ogledni primjerak kako bi se poticanju poduzetništva trebalo pristupati“

Igor Puhar jedan je od budućih poduzetnika koji je prošao Poduzetnički starter Erste banke, program namijenjen nezaposlenim osobama koje žele krenuti u poduzetničke vode i okušati se u osnivanju i vođenju vlastitog poslovanja. Igor nam je odgovorio na nekoliko pitanja o poduzetništvu općenito, ali i o programu Poduzetnički starter. Naime, 2014. godine Igor je, osvojivši zlatne medalje u kategorijama „Sporta“ i „Rekreacije“, briljirao na Inpexu, najvećoj američkoj izložbi inovacija i novih proizvoda. Igor nam je odgovorio na nekoliko pitanja o poduzetništvu općenito, ali i o programu Poduzetnički starter.

Što vas je potaknulo da se prijavite na program Poduzetnički starter Erste banke?

U kasnoj jeseni želim se osobno okušati u dvije poduzetničke prilike, jednu planiram prijaviti upravo na HBOR-ove mikrokredite i tu je Poduzetnički starter bio od iznimne pomoći.

Jeste li se već okušali kao poduzetnik ili tek krećete u poduzetničke vode?
Nažalost nisam. Neke spontane “savršene” prilike sam propustio zbog pretjeranih analiziranja i promišljanja, neke “manje savršene” u svom razvoju nisu preživjele početničke pogreške prije izlaska na tržište te uz druge životne obveze, kako to biva, vrijeme prolazi i postoji trenutak gdje svatko za sebe mora odlučiti želi li aktivno ići stvarati svoju novu “savršenu” priliku ili će pustiti da životne okolnosti odluče za njega.

Što vidite kao glavnu prepreku ulaska u poduzetničke vode?
Standard. Osobno nemam nikakvih problema s time da radim 12 ili čak i 24 mjeseca, uštedim, dam otkaz, a u iduća 4 mjeseca pokušam pokrenuti nešto svoje od ušteđevine im, ako ne uspijem, krenem u jednak ciklus iznova. Što je veći standard, ciklusi mogu biti kraći i više će se prilika stvarati. U Hrvatskoj, nažalost, prosječna osoba može biti sretna sa svojim primanjima i troškovima ako je na kraju mjeseca na nuli.

Je li po vama program Erste banke Poduzetnički starter poseban i koliko ste zadovoljni njime?

Prošao sam mnogo edukacija i natjecanja, Zaba, e-student, Plavi ured, Europski program za mlade, tečajeve TedX, tečajeve Khan Academy, ali ovo je najopsežniji i, što je daleko bitnije, najprimjenjiviji set materijala za početnike poduzetnike koji je u Hrvatskoj napravljen i za Hrvatsku namijenjen.

Poduzetnički starter je mnogo više od samog pridobivanja novih klijenata od strane Erste banke. Napravljen je ogledni primjerak kako bi se poticanju poduzetništva trebalo pristupati, edukacijom i, najbitnije, samoosvješćivanjem o ideji i vlastitim sposobnostima.

Mnoge druge državne institucije i inicijative koje su u ovakvom obliku trebale pristupiti tom problemu zakazale su. Kao hvalevrijedan projekt istaknuo bih jedino projekt Plavi ured.

I Poduzetnički starter ima mjesta za napredak, ali najveća razlika od svih ostalih projekata je ta što se na samom početku bez okolišanja i uljepšavanja korisniku ne nametne da preispita svoju ideju, već sebe. Tu se vidi primjena činjenice da poslovi uspjevaju zbog ljudi, a ne zbog ideje.

Nakon programa edukacije banke osjećate li se spremnim za daljnji korak ka samostalnom poslovanju?
Program koji sam prošao je definitivno dodatni poticaj koji me je usmjerio, ali i uvjerio da je ideja održiva, da sam sposoban provesti je i sve što preostaje jest donijeti odluku. 

Erste Plavi najbolje društvo za upravljanje mirovinskim fondovima Istočne Europe

Erste d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (Erste Plavi) osvojilo je Institutional Investor Peer to Peer nagradu za najbolje društvo za upravljanje mirovinskim fondovima Istočne Europe. Nagradu je u 2017. godini 17. svibnja dodijelio Institutional Investor Institute. O kakvoj je nagradi riječ otkriva Senka Fekeža Klemen, članica Uprave društva.

O kakvoj je nagradi riječ?

Ova se nagrada dodjeljuje na temelju glasova struke društvima za upravljanje mirovinskim fondovima kojima inovativni pristup u upravljanju imovinom značajno doprinosi poslovnim rezultatima.

Koje su aktivnosti dovele do ostvarivanja iznimnih rezultata?

Uvođenjem novog softvera za upravljanje rizicima dodatno su poboljšani mjerenje i praćenje tržišnih rizika te analiza ostvarenih rezultata. Svoju inovativnost Erste Plavi je potvrdio i prvim online zahtjevom s potpuno digitalnim načinom učlanjenja u dobrovoljni mirovinski fond. Popunjavanjem zahtjeva automatski se generira uplatnica s 2D kodom, koja se jednostavno plaća mobilnim bankarstvom – “Slikaj i plati”.

Modernizirali ste i postojeću web stranicu.

Tako je, modernizirana je i web stranica tako da na jednostavan način prikazuje sustav obvezne i dobrovoljne mirovinske štednje, pomaže odabrati najbolje opcije obvezne mirovinske štednje te nudi korisne alate koji interaktivno educiraju klijente o važnosti dobrovoljne mirovinske štednje. Web alati pomažu i u planiranju dodatnog izdvajanja za mirovinu i odabiru odgovarajućeg štednog modela.

Koliko je prošla godina bila uspješna za poslovanje Društva?

Za Erste Plavi mirovinske fondove 2016. godina bila je iznimno uspješna što pokazuju i najviši ostvareni prinosi u  kategorijama A i C obveznih fondova, dok je Erste Plavi Expert zabilježio najviši prinos u kategoriji otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova na domaćem tržištu. Prinosi su se kretali u rasponu 6-13%, ovisno o vrsti fonda.

Kako ovi rezultati utječu na Vas i Vaš tim?

Jako smo ponosni na naša postignuća, a posebno na prinose koji su značajno uvećali mirovinsku štednju naših članova. Uvođenjem novih financijskih instrumenata i modela dodatno smo unaprijedili proces ulaganja.