Arhiva kategorije: Glavna tema

Energetika i obnovljivi izvori

Nakon negativnih stopa rasta u posljednje dvije godine hrvatski energetski sektor je u prvih deset mjeseci 2016. godine zabilježio rast. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Industrijska proizvodnja u području „Energija“ je u prvih deset mjeseci 2016. godine rasla 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te 17,4 posto u odnosu na rujan 2016. U 2016. godini je rastu proizvodnje u segmentu energetike najviše pridonio rast proizvodnje električne energije. Ukupna neto proizvodnja električne energije je  iznosila 9.019 GWH u prvih devet mjeseci 2016., što predstavlja rast od 10,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Rastu proizvodnje električne energije ponajprije je pridonio rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, dok je proizvodnja električne energije u hidroelektranama i termoelektranama na fosilna goriva zabilježila pad od 17,1 posto te 6,7 posto. Razlog pada su ponajprije ovogodišnji nepovoljni hidrometeorološki uvjeti. U segmentu obnovljivih izvora energije najveći rast ostvaren je u proizvodnji električne energije u termoelektranama na obnovljiva goriva, i to od 81,8 posto. No najviše se električne energije u segmentu obnovljivih izvora dobiva iz vjetroelektrana (69 posto), u kojima je proizvedeno 22,9 posto više električne energije u prvih devet mjeseci 2016. u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, dok sunčane elektrane bilježe rast od 13,3 posto. Udio proizvodnje električne energije u  vjetroelektranama u prvih je devet mjeseci 2016. godine iznosio 8,3 posto ukupne proizvodnje električne energije.

Snažnom rastu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u prvom je redu pridonijela izmjena zakonskog okvira tijekom 2015. godine na hrvatskom tržištu električne energije te rast priključenja novih postrojenja koja se grade uz potporu sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije. U rujnu 2015. godine na snagu je stupila Izmjena tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, koja je definirala nove kvote za ulazak postrojenja u sustav poticaja. Kvota za vjetroelektrane postavljena je na iznos trenutačno sklopljenih ugovora o otkupu, odnosno 744 MW, zanemarujući time HOPS-ovu granicu mogućnosti priključenja vjetroelektrana na elektroenergetski sustav od oko 400 MW. Izmjenom tarifnog sustava definirane su i kvote od 120 MW za elektrane na biomasu te 70 MW za elektrane na bioplin, koje su do kraja 2015. godine bile gotovo popunjene. Navedene kvote značajno povećavaju financijske obveze Republike Hrvatske prema povlaštenim proizvođačima u sustavu poticanja, što bi trebalo utjecati na povećanje ukupne prodajne cijene električne energije krajnjim kupcima, iako sadašnji ministar energetike demantira da će od početka 2017. godine doći do povećanja cijena električne energije za krajnje potrošače. Također, od početka 2017. najavljen je i smanjeni PDV od 13 posto na električnu energiju za kućanstva. Nadalje, Zakon o obnovljivim izvorima i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koji je na snazi od 1. siječnja 2016. godine, uvodi sustav poticanja tržišnom premijom te zajamčenom otkupnom cijenom, definiranje statusa krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom te uvodi EKO bilančne grupe za uravnoteženje proizvođača u sustavu poticanja, čime je tarifni sustav stavljen izvan snage.

U skladu s novim Zakonom o obnovljivim izvorima energije, od 1. siječnja 2017. godine promijenit će se sadašnji model prema kojem Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) otkupljuje električnu energiju od povlaštenih proizvođača koji su u sustavu poticanja te će HROTE od početka 2017. godine električnu energiju prodavati na bilateralnom tržištu, kao i na burzi električne energije. Od uspješnosti prodaje i postignute cijene ovisit će i iznos sredstava koji će HROTE prikupiti za otkup električne energije od povlaštenih proizvođača iz sustava poticanja. HROTE će morati nadoknaditi razliku između prosječne otkupne cijene energije proizvedene od strane proizvođača iz sustava poticanja i prodajne cijene na tržištu. Trenutačno je predviđeno kako će se navedena razlika nadoknađivati iz naknade za poticanje obnovljivih izvora energije i kogeneracije, koja će se morati povećati, što utječe i na krajnju cijenu koju snose potrošači. Prema tome, s porastom količine električne energije koju je HROTE obvezan otkupiti od povlaštenih proizvođača iz sustava poticanja, rast će i naknada za poticanje obnovljivih izvora, a time i ukupna cijena električne energije za krajnje kupce.

Ovu godinu hrvatski su sektor električne energije obilježila i dva velika događaja, imenovanje Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) kao neovisnog operatora prijenosnog sustava, čime je usklađeno poslovanje HOPS-a sa zahtjevima izabranog modela razdvajanja operatora prijenosnog sustava prema odredbama 3. paketa energetskih propisa EU, te pokretanje organiziranog hrvatskog tržišta električne energije (CROPEX) u veljači 2016. Time su stvoreni uvjeti za integriranje hrvatskog elektroenergetskog tržišta u jedinstveno unutrašnje tržište EU-a.

Promišljeno darivanje – Maestro na rate

Bez stresnih situacija moguće je pod drvce smjestiti darove koji će pokazati vašu povezanost s ljudima koji su vam najbliži, kao i to koliko osluškujete njihove želje i potrebe. Savršen se dar katkad ugleda iznenada kad u prolazu skrenete pogled u izlog ili dok surfate internetom.

No možda vam je sama osoba koju ćete darivati već nesvjesno dala do znanja što želi  i voli. Prevrtite razgovore koje ste vodili i sigurno ćete uskoro otkriti kakvu korisnu informaciju. Ako vam se ponekad čini da vaše financije ne mogu pratiti želje za darivanjem, istražite mogućnosti koje vam pruža Erste banka.

Raspitajte se o usluzi Erste Maestro Plus jer bi gotovina koju možete vraćati na rate mogla predstavljati rješenje koje neće značajno opteretiti vašu redovnu financijsku strukturu.

Sigurnost na internetu

Internetom se danas koristi više od  tri i pol milijarde korisnika kako bi se informirali, družili, kupovali, plaćali račune, ali i prenosili osobne podatke i druge osjetljive informacije. Kao svaka zajednica, i internet se svakodnevno bori s najrazličitijim vrstama kriminala.

„Dobar dan, možete li mi darovati brojeve svojih kreditnih i debitnih  kartica?“ Na takvu poruku vjerojatno ćete se nasmiješiti jer na nju mogu samo naivni odgovoriti. No je li doista tako? Korisnici interneta svoje podatke ostavljaju na novčanim, društvenim i drugim servisima, čime olakšavaju posao kriminalcima. Oni  kontinuirano prate rad navedenih servisa i pronalaze načine da dođu do povjerljivih informacija i našeg novca. Biti žrtva „cyber prijevare“ naporno je i mučno, a posljedice mogu biti u rasponu od malih do katastrofalnih. Kriminalci rade na razne načine, mogu zaraziti vaše računalo spywareom i ukrasti informacije o vašim računima i identitetu, usporiti rad vašeg računala korištenjem reklamnih pop-up prozora i virusa, preuzeti kontrolu nad vašim računalom i upotrijebiti ga za napad druge osobe, slati vam spam poruke s ciljem prijevare, navući vas da posjetite lažne web stranice i na njima ostavite osobne podatke…

Budite oprezni, vodite se zdravim razumom i zaštitite se na sve moguće načine. U nastavku vam donosimo pravila sigurnog služenja internetom:

  • Koristite odgovarajući web preglednik (Microsoft Internet Explorer verzija 6.0 ili novija i Mozilla Firefox verzija 3.0 ili novija).
  • Zapamtite svoje korisničke podatke. Ne zapisujte ih, ne dijelite s drugima i nemojte ih pohranjivati na računalu.
  • Osigurajte odgovarajuću zaštitu na računalu (instalacija sigurnosnih zakrpa, vatrozida i antivirusnih programa).
  • Nikada ne vjerujte strancima, ne otvarajte sumnjive e-poruke koje ste dobili od nepoznatih izvora.
  • Izbjegavajte preuzimanje programa s interneta iz nepoznatih izvora.
  • Ne pratite linkove unutar sumnjivih e-poruka, već željenu adresu unosite direktno u adresni prozorčić internetskog pretražitelja (browsera).
  • Nikada se ne odjavljujte sa spam lista – takve odjave služe samo da potvrdite svoje postojanje i jamče povećani priljev spam poruka.
  • Ne šaljite povjerljive podatke putem e-pošte, web stranice, socijalnih mreža.
  • Ne odgovarajte ni na kakve e-poruke koje su vam navodno poslale kartične kuće Visa ili Mastercard i nipošto ne popunjavajte obrasce s detaljnim podacima o kartici, broju računa ili stanja na računu. U slučaju primitka takve e-poruke odmah obavijestite Banku.
  • Provjerite sigurnost web stranice koju posjećujete. Znak lokota na donjem dijelu internetskog pretraživača dokazuje da je web stranica zaštićena. Ako je web stranica koju posjećujete na sigurnom serveru, adresa počinje s “https://” (“s” označava “secure” tj. „siguran“), a ne s uobičajenim “http://”.
  • Ne odgovarajte na sumnjive telefonske pozive. Obično se radi o govornim automatima koji se korisnicima predstavljaju kao nova usluga ili provjera podataka u ime neke financijske institucije, a od korisnika se traže osobni podaci. Banka vas nikada neće tražiti takve podatke telefonskim putem.
  • Redovito provodite čišćenje „privremenih internetskih datoteka“ (Cookies & files).
  • Ako ste prestali s korištenjem računala, ne ostavljajte ga u stanju mirovanja, već ga isključite.

Kako pametno i sigurno kupovati na internetu?

Online kupnja nudi mnogo prednosti. Među njima je mogućnost kupnje bilo gdje i u bilo koje vrijeme. Iako je ovaj način kupnje nesumnjivo jednostavan, ipak je bitno zadržati oprez i zdravi razum. Stoga kad god i gdje god kupovali na internetu, vodite računa o sigurnosti i zaštiti osobnih podataka.

Prije nego što upišete i potvrdite bilo koju informaciju o svojoj debitnoj, odnosno kreditnoj kartici, budite sigurni da u tog e-trgovca možete imati povjerenje. Prije nego što se odlučite za plaćanje, provjerite podatke trgovca, odnosno tvrtke, telefonski broj i e-mail adresu s koje se komunicira. Svakako dobro proučite i uvjete online kupnje te na drugim referentnim stranicama provjerite postoje li informacije o trgovcu.

U cilju zaštite svojih podataka, nikad ne odgovarajte na e-poruke koje od vas traže podatke o karticama. Naime, nikad nijedna banka ni kartična kuća neće samoinicijativno tražiti broj vaše kartice, PIN, datum isteka važenja, kao ni kontrolni broj s poleđine kartice. Budite oprezni i prilikom otvaranja dokumenata u privitku ili učitavanju dokumenata s weba. U slučaju da imate nedoumice prilikom kupnje na internetu, uvijek možete kontaktirati trgovca ili se obratiti Erste banci.

Za dodatne informacije o opasnostima na internetu i načinima zaštite preporučamo specijalizirane web stranice Hrvatske udruge banaka i nacionalnog CERT-a:

Radi vaše zaštite Erste banka kontinuirano pruža informacije o sigurnom služenju internetom na službenim web stranicama LINK

U slučaju bilo kakve sumnje na moguću prijevaru kontaktirajte nas preko besplatnog info telefona 0800 7890.

U posljednje vrijeme na stranicama društvenih mreža pojavili su se oglasi koji pozivaju potencijalne kupce na povoljnu kupnju različite brendirane robe (obuće, odjeće  i drugih predmeta) –  “HOT SALE”, “80% OFF”,  “Discount Sale” ponude i slično.

Otvaranjem linka od korisnika se traži unos osobnih podataka za registraciju, a nakon odabira plaćanja otvara se stranica s početnim slovima  “http” umjesto  “https”.

Riječ je o lažnim stranicama koje služe za prikupljanje osobnih podataka i podataka o kartici, dok kupci naručenu robu ne dobivaju.  Osobni podaci korisnika mogu se koristiti za plaćanje u drugim internetskim trgovinama, pri čemu korisnici tek naknadno uočavaju da su njihovi računi terećeni za transakcije koje nisu izvršili.

Vrlo je važno da pri kupnji na internetu korisnik sam upisuje web adresu prodajnog mjesta, nikada putem poveznica (linkova) s drugih web stranica te da prije unošenja kartičnih podataka obavezno provjeri radi li se o sigurnim internetskim stranicama i na taj način izbjegne troškove za transakcije koje nisu izvršio.

Više informacija o mogućnostima zaštite na internetu pogledajte na:   http://www.sigurnostnainternetu.hr/

Građani u prosjeku štede 20 kuna manje nego lani

Gotovo 80% građana Hrvatske svjesno je važnosti štednje te mjesečno u prosjeku izdvaja 432 kune, što predstavlja 20 kuna manji iznos nego lani, pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj, koje je u rujnu 2016. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe. Nešto više od 20% ispitanika izjasnilo se da su općenito u posljednje dvije, tri godine uštedjeli manje, a uzroci su različiti. Ponajprije navode povećane troškove života uz nepromijenjene prihode (27%), zatim nezaposlenost odnosno gubitak posla (20%), a potom i smanjene prihode kućanstva (15%).

No kad se usporedimo sa zemljama srednje i istočne Europe, u Hrvatskoj se najmanji broj građana izjasnio da štedi manje nego prije. Naime, gotovo svaki drugi štediša u Rumunjskoj, odnosno svaki treći u Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj i Srbiji štedi manje nego prije dvije, tri godine. Među razlozima za takvu situaciju naviše se ističu povećani troškovi života uz nepromijenjene prihode i to posebno u Mađarskoj (60%), Rumunjskoj (44%) i Srbiji (44%).

Na pitanje jesu li nešto promijenili u navikama štednje s obzirom na trenutačno niske kamatne stope na depozite, 30% građana izjasnilo se negativno, dok 29% građana zbog niskih kamatnih stopa na štednju višak novca daje djeci i obitelji, a 24% novac ulaže u nekretnine. Po 15% građana izjasnilo se da novac čuva na tekućem računu ili da jednostavno troši više.

Sve manje građana ušteđeni novac drži u kući

Klasičnu štednju, na štednim računima i knjižicama,  koristi  45%  građana, što predstavlja lagani porast u odnosu na prethodnu godinu. Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, životna osiguranja te dobrovoljno mirovinsko osiguranje. U usporedbi s prošlom godinom, postotak ispitanika koji štede u gotovini, držeći novac kod kuće ili u sefu, smanjio se sa 17% na 12% i u stalnom je padu tijekom posljednje tri godine.

Slično kao u Hrvatskoj, i u drugim zemljama srednje i istočne Europe klasična štednja ima visoku zastupljenost;  gotovo 80% Austrijanaca, 60% Slovaka i 25% Mađara koristi taj oblik štednje. Česi najviše koriste mirovinska osiguranja koja subvencionira država (48%), dok Rumunji (23%) i Srbi (9%) preferiraju životno osiguranje.

Kome po savjet gdje štedjeti ili investirati novac?

Na pitanje što misle jesu li dovoljno upućeni u financijske teme i bankarske proizvode, 34% žena odgovorilo je da nije zadovoljno razinom svog znanja, dok je isti odgovor dalo 25% muškaraca. Za savjet gdje štedjeti ili uložiti novac, 34% građana pitalo bi obitelj i prijatelje, 30% bi konzultiralo svog osobnog bankara/savjetnika ili potražilo savjet u poslovnici banke, a 35% građana nema  potrebu za dodatnim konzultacijama.

Erste banka pokrenula blog „Bez kravate“

Blog_Bez-kravateKako bi svim zainteresiranim čitateljima ponudila kvalitetan i zanimljiv sadržaj te im približila teme iz područja bankarstva i financijskih tržišta općenito, Erste banka pokrenula je blog pod nazivom „Bez kravate“. Blog je primarno zamišljen kao dodatni kanal komunikacije kojim se nadograđuju postojeći alati i kanali prema eksternoj javnosti, a kako bi komunikacija s čitateljima bila dvosmjerna, blog nudi i mogućnost komentiranja sadržaja.

„Naziv bloga, kao metafora otvorene i transparentne komunikacije pristupačne svakome, najbolje opisuje naš cilj. Smatramo da jedino pružanjem objektivnih i na činjenicama utemeljenih informacija, bez skrivanja, možemo biti adekvatan sugovornik u javnoj komunikaciji, neovisno o složenosti i osjetljivosti pojedine teme. Također, smatramo da kao banka imamo i određenu odgovornost pridonijeti povećanju razine opće financijske pismenosti. To shvaćamo kao stalni proces u kojem nema pauze, pa u tom segmentu nastojimo kontinuirano ulagati maksimalni napor“, rekao je direktor Ureda korporativnih komunikacija Dario Gabrić.

Image 594

Teme za blog birat će najkvalitetniji stručnjaci, zaposlenici Erste banke i ESB grupe te će kroz svoja razmišljanja, poglede i stavove „iz prve ruke“ obrađivati teme koje svojim znanjem i ekspertizom svakodnevno pokrivaju. Cilj je da blog „Bez kravate“ dugoročno bude mjesto gdje će se dolaziti po relevantne, objektivne i zanimljive informacije.

Posjetite blog