Arhiva kategorije: Glavna tema

Korak po korak do vlastitog posla uz Poduzetnički starter Erste banke…

Imate dobru poduzetničku ideju, ali ne i kako je realizirati? Ili ste mali poduzetnik koji zbog neiskustva prolazi „dječje boljke“ ranog poslovanja? Uključite se u Poduzetnički starter Erste banke, koji savjetom i edukacijom pomaže poduzetnicima-početnicima i osobama koje se samozapošljavaju da uspješno pokrenu poslovanje.

Riječ je o jedinstvenom programu u Hrvatskoj, čiji je cilj razvoj poduzetništva i poticanje samozapošljavanja. Erste banka polaznicima programa pruža i sveobuhvatnu besplatnu podršku na putu oblikovanja i realizacije poslovne ideje. Polaznici prolaze besplatnu online edukaciju, koja obuhvaća područja važna za individualni i poduzetnički razvoj kandidata, od razrade poslovne ideje do izrade poslovnog plana, od procjene troškova i prihoda do procjene tržišta potencijalnih kupaca i njihovih potreba. Edukaciji se može pristupiti sa svakog mjesta i u svakom trenutku, što vam omogućuje da se razvoju poslovnog poduhvata posvetite na miru, prema svom rasporedu.

Po završetku edukacije polaznicima je dostupan jednostavan alat za izradu poslovnog plana, koji obuhvaća pisane upute, tablice za izračun financijskih projekcija i priručnik za pomoć u organizaciji i vođenju poslovanja.

Dodatno, zaposlenici banke svojom stručnošću i iskustvom pružaju polaznicima programa podršku pri svakom koraku.

Nakon edukacije i savjetovanja zainteresirani polaznici programa mogu predati zahtjev za financiranje, koje se provodi u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR), Europskim investicijskom fondom (EIF) i Europskom unijom u okviru programa za konkurentnost i inovacije (CIP Program). Sve detalje programa potražite ovdje.

Poduzetnički starter pokrenut je u sklopu inicijative društvenog bankarstva Korak po korak, čiji je cilj odgovoriti na potrebe društvenih skupina koje tradicionalno nemaju pristup bankarskim uslugama. Inicijativa, pokrenuta u svim članicama međunarodnog Erste Groupa, doprinosi daljnjem razvoju zajednice, društvenoj i ekonomskoj ravnopravnosti i financijskoj inkluziji građana. Osim programa Poduzetnički starter za poduzetnike-početnike, inicijativa Korak po korak usmjerena je na dodatna dva zasebna programa, Financijski padobran, za edukaciju građana o upravljanju osobnim financijama te program za razvoj i partnerstvo s organizacijama civilnog društva.

Brzo, jednostavno, sigurno – beskontaktno podizanje gotovine samo na bankomatima Erste banke

Zahvaljujući Erste banci, po prvi put je u Hrvatskoj omogućeno beskontaktno podizanje gotovine na bankomatima. Usluga predstavlja veliki tehnološki iskorak, čijim se razvojem Banka još jednom potvrdila kao lider u uvođenju najsuvremenijih bankarskih tehnologija.

Za provedbu transakcije dovoljno je kraticu približiti čitaču čipa na bankomatu i upisati PIN, bez potrebe za stavljanjem kartice u bankomat. Osim što je jednostavna, usluga skraćuje i potrebno vrijeme provedbe transakcije s dosadašnjih 25 – 30, na svega 15-ak sekundi. Usluga je u cijelosti i sigurna jer se kartica cijelo vrijeme nalazi u ruci korisnika, pri čemu je autorizacija PIN-om potrebna za sve transakcije, neovisno o iznosu. Osim što je beskontaktni način podizanja gotovine dostupan klijentima Erste banke, dostupan je i klijentima drugih banaka koji koriste beskontaktnu karticu.

Trenutačno je instalirano 132  bankomata s beskontaktnom funkcionalnošću, a do kraja 2017. godine planirana je aktivacija ukupno 310 beskontaktnih bankomata.

Erste banka je uslugu razvila i predstavila u suradnji s Erste Group Card Processorom, Mastercardom te dugogodišnjim partnerima u domeni bankomata, kompanijama Printec Croatia i Asseco SEE.

Naš je zadatak klijentima pojednostaviti financijske usluge, učiniti ih dostupnijima i ubrzati im njihovo korištenje, no nikad na uštrb sigurnosti. Toga smo se držali i u razvoju ove usluge – pojasnio je Igor Strejček, direktor Sektora direktnih kanala te dodao: – Velika zahvala za razvoj ove usluge ide našim dugogodišnjim vjernim partnerima – Mastercardu, Printec Croatia te Asseco SEE, kao i našem internom partneru, tvrtki EGCP.

Budi kod sebe doma

Odabir vlastite adrese važna je i dugoročna odluka. Osim pronalaska četiri zida pravog izgleda, visine i boje, uključuje znatno više. Osjećaj zadovoljstva kad zatvorite za sobom ulazna vrata i isključite svijet. Parket po kojem rado zaplešete kad nitko ne gleda. Prva tri pokušaja kolača koji je završio u smeću.

Zna to i Andrija. Zato je i stvaranju svoje oaze na devetom katu pristupio sistematično i lako, ali ne olako. Prije odluke između kreveta od sira ili pira, trebalo je tako, primjerice, odlučiti o vrsti, razdoblju i uvjetima kredita koji mu najbolje odgovaraju.

Erste banka Andriji je na raspolaganje stavila više mogućnosti. Osim za kupnju stana, kuće ili apartmana na moru, Andrija je kredit mogao iskoristiti i za unutarnje uređenje. Primjerice, mogao je svoje stare pločice u kupaonici zamijeniti novima, svjetlo zelenima, ugraditi nove prozore ili vodovodne instalacije. Drugim riječima, Andrija s kreditom može svoj dom urediti sasvim po svom.

A kako bi Andriji omogućila da bez financijskih briga svom novom carstvu doda osobni dodir, on, kao i svi koji zatraže stambeni kredit, može do 31. svibnja 2017. sudjelovati u nagradnoj igri i osvojiti ni manje ni više nego 100.000 kuna. Dovoljno je da svoje kupnje iznad 500 kuna plati karticom Erste Maestro, Maestro Gold ili Debit Gold MarsterCard. Svaka ova kupnja ulazi u bubanj za izvlačenje, pri čemu plaćeni iznosi iznad 1000 kuna ulaze dvaput u izvlačenje.

Kako bi novo carstvo ostalo savršeno mjesto pod suncem, banka svim onima koji postanu korisnici stambenog kredita do 31. svibnja 2017. daruje Wiener kućnu asistenciju. Ona novopečenim vlasnicima stanova omogućuje brzu i jednostavnu sanaciju malih nezgoda poput izlijevanja vode iz centralnog grijanja, kvara bojlera, loma stakla i tome slično.

Stoga, ako se odlučite krenuti Andrijinim putem, možete zatražiti kunski stambeni kredit ili onaj uz valutnu klauzulu u eurima. Preferirate li više domaću valutu, tada možete zatražiti kredit od 15.000 do čak 2 milijuna kuna, uz rok povrata od tri do 30 godina. Visina kamatne stope ovisi o trajanju kredita pa ako se, primjerice, odlučite na kredit do 10 godina, tada se fiksna kamatna stopa kreće od 4,85 do 5,45%*, dok se za rokove otplate do 30 godina promjenjiva kamatna stopa kreće od 4,44% do 5,04% (vezana uz 6M NRS2 za HRK)*. Na kredit se plaća naknada u visini od 1% iznosa kredita, a maksimalno 600 kuna, odnosno 1200 kuna za kredite uz hipoteku, ali ako kredit zatražite online, naknadu ne plaćate. Stambeni krediti mogu se zatražiti sa ili bez hipoteke, pri čemu bez hipoteke možete zatražiti kredit do 30.000 eura.

Osim kunskih, tu su i krediti uz valutnu klauzulu u eurima. Ovi krediti izdaju se u visini od 2000 do 500.000 eura, na rok otplate od dvije do 30 godina. Također se izdaju uz hipoteku i bez hipoteke, pri čemu je rok otplate kredita bez hipoteke do 10 godina, a uz hipoteku do 30 godina. Ovisno o trajanju kredita, možete ugovoriti kredit uz fiksnu ili promjenjivu kamatnu stopu. Fiksna kamatna stopa ugovara se za kredite do 20 godina te se kreće od 4,55% do 5,15%*, dok se za kredite do 30 godina promjenjiva kamatna stopa kreće od 4,10% do 4,70% i vezana je uz 12M EURIBOR*.

Ne budite ljubomorni na Andriju, nego sve detalje povoljnih stambenih kredita potražite na www.erstebank.hr.

*uz uvjet da imate status klijenta podrazumijeva otvoren kunski ili devizni tekući račun u Erste banci preko kojeg vam se isplaćuju redovna primanja klijenta (plaća, mirovina, inozemna mirovina) ili naknade ostvarene na temelju određenog prava klijenta (npr. porodiljske naknade, naknade za mlijeko i slične redovne mjesečne naknade). Status klijenta može se ostvariti naknadno, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana sklapanja ugovora o kreditu.

Niže kamatne stope na stambene kredite u eurima i kunama

Erste banka smanjila je kamatne stope na nove stambene i stambene EKO kredite s valutnom klauzulom u euru, kao i na kunske stambene i stambene EKO kredite. Radi se o smanjenju fiksnog dijela kamate, odnosno, ovo smanjenje nije rezultat redovnog usklađivanja zbog promjena vrijednosti promjenjivog dijela kamatne stope. Još je bolja vijest da se smanjenje odnosi i na kredite s promjenjivom kamatnom stopom, ali i na one s fiksnom kamatnom stopom.

Smanjenje u prosjeku iznosi 0,2 postotnih bodova za nove stambene kredite uz kreditnu klauzulu u euru, dok se kod novih kunskih stambenih kredita radi o smanjenju za 0,1 postotni bod. Što se tiče EKO stambenih kredita, za one uz valutnu klauzulu u euru smanjenje prosječno iznosi 0,3 postotna boda, dok se kod kunskih stambenih EKO kredita očekuje smanjenje od 0,2 postotna boda. Drugi riječima, to bi značilo da, imajući u vidu vrijednost 12M EURIBOR-a, kamatne stope za nove stambene kredite od sada iznose 4,12%, a za stambene EKO kredite već od 3,92%.

Uz niže kamatne stope, Erste banka uvodi još jednu promjenu. Naime, maksimalni rok otplate kredita s promjenjivim kamatnim stopama za stambene kredite u kunama povećava se s dosadašnjih 25 na 30 godina.

Kamatne stope niže i na postojeće kredite

Nižu kamatnu stopu imat će i postojeći korisnici kredita. Naime, nakon usklađivanja promjenjivih kamatnih stopa s novim vrijednostima referentnih stopa EURIBOR i NRS, od prvog dana 2017. godine u Erste banci vrijede niže, nešto povoljnije kamate na postojeće kredite. Konkretno, kamatne stope na kredite s valutnom klauzulom u eurima s promjenjivom kamatnom stopom, a koji su zaključeni prije 9. siječnja 2013. godine, niže su za 0,068 postotnih bodova, dok su na kredite u kunama kamatne stope niže za 0,18 postotnih bodova.

Treba napomenuti da je kamatna stopa snižena i kod kredita koji su zaključeni nakon 9. siječnja 2013. godine, ali kako se usklađivanje kamata kod takvih kredita vrši dvanaestomjesečno, po isteku tog razdoblja kamatna stopa smanjivat će se ovisno o datumu ugovaranja kredita.

Energetika i obnovljivi izvori

Nakon negativnih stopa rasta u posljednje dvije godine hrvatski energetski sektor je u prvih deset mjeseci 2016. godine zabilježio rast. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Industrijska proizvodnja u području „Energija“ je u prvih deset mjeseci 2016. godine rasla 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te 17,4 posto u odnosu na rujan 2016. U 2016. godini je rastu proizvodnje u segmentu energetike najviše pridonio rast proizvodnje električne energije. Ukupna neto proizvodnja električne energije je  iznosila 9.019 GWH u prvih devet mjeseci 2016., što predstavlja rast od 10,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Rastu proizvodnje električne energije ponajprije je pridonio rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, dok je proizvodnja električne energije u hidroelektranama i termoelektranama na fosilna goriva zabilježila pad od 17,1 posto te 6,7 posto. Razlog pada su ponajprije ovogodišnji nepovoljni hidrometeorološki uvjeti. U segmentu obnovljivih izvora energije najveći rast ostvaren je u proizvodnji električne energije u termoelektranama na obnovljiva goriva, i to od 81,8 posto. No najviše se električne energije u segmentu obnovljivih izvora dobiva iz vjetroelektrana (69 posto), u kojima je proizvedeno 22,9 posto više električne energije u prvih devet mjeseci 2016. u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, dok sunčane elektrane bilježe rast od 13,3 posto. Udio proizvodnje električne energije u  vjetroelektranama u prvih je devet mjeseci 2016. godine iznosio 8,3 posto ukupne proizvodnje električne energije.

Snažnom rastu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u prvom je redu pridonijela izmjena zakonskog okvira tijekom 2015. godine na hrvatskom tržištu električne energije te rast priključenja novih postrojenja koja se grade uz potporu sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije. U rujnu 2015. godine na snagu je stupila Izmjena tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, koja je definirala nove kvote za ulazak postrojenja u sustav poticaja. Kvota za vjetroelektrane postavljena je na iznos trenutačno sklopljenih ugovora o otkupu, odnosno 744 MW, zanemarujući time HOPS-ovu granicu mogućnosti priključenja vjetroelektrana na elektroenergetski sustav od oko 400 MW. Izmjenom tarifnog sustava definirane su i kvote od 120 MW za elektrane na biomasu te 70 MW za elektrane na bioplin, koje su do kraja 2015. godine bile gotovo popunjene. Navedene kvote značajno povećavaju financijske obveze Republike Hrvatske prema povlaštenim proizvođačima u sustavu poticanja, što bi trebalo utjecati na povećanje ukupne prodajne cijene električne energije krajnjim kupcima, iako sadašnji ministar energetike demantira da će od početka 2017. godine doći do povećanja cijena električne energije za krajnje potrošače. Također, od početka 2017. najavljen je i smanjeni PDV od 13 posto na električnu energiju za kućanstva. Nadalje, Zakon o obnovljivim izvorima i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koji je na snazi od 1. siječnja 2016. godine, uvodi sustav poticanja tržišnom premijom te zajamčenom otkupnom cijenom, definiranje statusa krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom te uvodi EKO bilančne grupe za uravnoteženje proizvođača u sustavu poticanja, čime je tarifni sustav stavljen izvan snage.

U skladu s novim Zakonom o obnovljivim izvorima energije, od 1. siječnja 2017. godine promijenit će se sadašnji model prema kojem Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) otkupljuje električnu energiju od povlaštenih proizvođača koji su u sustavu poticanja te će HROTE od početka 2017. godine električnu energiju prodavati na bilateralnom tržištu, kao i na burzi električne energije. Od uspješnosti prodaje i postignute cijene ovisit će i iznos sredstava koji će HROTE prikupiti za otkup električne energije od povlaštenih proizvođača iz sustava poticanja. HROTE će morati nadoknaditi razliku između prosječne otkupne cijene energije proizvedene od strane proizvođača iz sustava poticanja i prodajne cijene na tržištu. Trenutačno je predviđeno kako će se navedena razlika nadoknađivati iz naknade za poticanje obnovljivih izvora energije i kogeneracije, koja će se morati povećati, što utječe i na krajnju cijenu koju snose potrošači. Prema tome, s porastom količine električne energije koju je HROTE obvezan otkupiti od povlaštenih proizvođača iz sustava poticanja, rast će i naknada za poticanje obnovljivih izvora, a time i ukupna cijena električne energije za krajnje kupce.

Ovu godinu hrvatski su sektor električne energije obilježila i dva velika događaja, imenovanje Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) kao neovisnog operatora prijenosnog sustava, čime je usklađeno poslovanje HOPS-a sa zahtjevima izabranog modela razdvajanja operatora prijenosnog sustava prema odredbama 3. paketa energetskih propisa EU, te pokretanje organiziranog hrvatskog tržišta električne energije (CROPEX) u veljači 2016. Time su stvoreni uvjeti za integriranje hrvatskog elektroenergetskog tržišta u jedinstveno unutrašnje tržište EU-a.