Arhiva kategorije: Glavna tema

Povećani prihodi kućanstva te pronalazak novog posla glavni razlozi povećane štednje

U današnje vrijeme, kad neke od osnovnih ljudskih potreba zahtijevaju izdašnije financiranje, odvajanje novca sa strane, odnosno štednja, nije nimalo lak zadatak. Usprkos tome, IMAS-ovo istraživanje pokazalo je da građani u prosjeku mjesečno izdvajaju 473 kune, što je 10% više nego lani. Pritom muškarci izdvoje 519 kuna, odnosno 20% više od žena. Četvrtina ispitanika se izjasnila da više štedi nego u odnosu na prethodne dvije, tri godine, pri čemu njih skoro 60 % kao razlog navodi povećanje prihoda kućanstva, dok njih 10% pronalazak novog posla.

Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznose koje štediše u tim zemljama mjesečno izdvajaju za potrebe štednje, s prosječnih 239 eura prednjače Austrijanci. Slijede ih Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 106 eura te Česi s 88 eura. Hrvati se s mjesečno ušteđenih 63 eura nalaze po sredini ljestvice, dok se iza njih nalaze još Mađari (53 eura), Rumunji (53 eura) i Srbi (37 eura). Prosječni ušteđeni iznosi povećali su se u odnosu na prošlu godinu u svim zemljama, ali ovog puta prednjače Rumunji s 15% većim prosječnim iznosom štednje, a slijede ih Česi s 14% većim izdvojenim iznosom.

Sve manje građana ušteđeni novac drži u kući…

Unatoč tome što su trenutačno niske kamate na štednju, nešto manje od trećine hrvatskih građana nije promijenilo svoje štedne navike te i nadalje štedi u bankama. Četvrtina građana, zbog niskih kamatnih stopa, višak daje obitelji i djeci, dok njih 24% novac čuva na tekućem računu. Onih koji ulažu u nekretnine nešto je manje od 20%. Po načinu štednje, u Hrvatskoj se klasičnom štednjom na štednom računu  koristi gotovo polovica građana, dok ih jednako toliko novac drži na tekućem računu. Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, ulaganje u vrijednosne papire, dionice i fondove te kupnja zlata i ostalih plemenitih metara. U usporedbi s prošlom godinom, postotak ispitanika koji štede u gotovini, čuvanjem novca kod kuće ili u sefu, smanjio se na samo 5% i u stalnom je padu tijekom posljednje četiri godine.

Unatoč vrlo niskim kamatnim stopama, klasična štednja i štedne knjižice i dalje predstavljaju najpopularniji način izdvajanja sredstava sa strane u većini zemalja srednje i istočne Europe, a u nekim su zemljama ovi oblici štednje čak i dobili na popularnosti, primjerice, u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj.

Kome po savjet gdje štedjeti ili ulagati novac?

Na pitanje misle li da su dovoljno upućeni u financijske teme i bankarske proizvode, skoro trećina žena odgovorila je da nije zadovoljna razinom svog znanja, dok je isti odgovor dala skoro polovica muškaraca. Za savjet gdje štedjeti ili ulagati novac, 32% građana pitalo bi obitelj i prijatelje, 20% konzultiralo bi svog osobnog bankara/savjetnika ili potražilo savjet u poslovnici banke, a 15% građana samostalno bi provelo istraživanje na internetu, novinama i sl.

Podsjetimo se zašto obilježavamo Dan štednje…

Davne 1924. godine u Milanu je održan sastanak predstavnika svjetskih štednih institucija s ciljem pronalaska adekvatnog načina izlaska iz financijske krize, nastale kao posljedica Prvog svjetskog rata. Na tom je sastanku ustanovljeno kako je štednja potrebna i iznimno važna za razvoj, a borba protiv rasipništva istaknuta je kao dokaz zrelosti gospodarstva i stanovnika. Stoga je 31. listopada, dan kad je održan taj sastanak, poslije nazvan Prvim međunarodnim kongresom štedioničara, proglašen Svjetskim danom štednje.

Svake se godine upravo povodom ovoga dana tijekom cijelog listopada organiziraju radionice i edukacije te pokreću inicijative vezane za štednju. Tako je i agencija IMAS za potrebe Erste grupe na uzorku od nešto više od 500 ispitanika provela istraživanje o navikama štednje u Hrvatskoj, ali i državama u kojima je Erste grupa prisutna – Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Srbiji i Rumunjskoj.

Naša zemlja treba ljude koji vjeruju u sebe. I banku koja vjeruje u njih.

Ovih dana na televiziji ili plakatima u svom okruženju nesumnjivo ste primijetili poruku ‘Naša zemlja treba ljude koji vjeruju u sebe’. U tjednima prije otkrivanja kako upravo naša banka stoji iza navedene poruke mnogi su se upustili u otvoren diskurz s njom, bilo mijenjanjem ili nadopisivanjem plakata, razlaganjem vlastitog tumačenja u javnom prostoru ili razgovorom među prijateljima i obitelji. Upravo nam je to bio i cilj. Započinjanje otvorenog i inkluzivnog razgovora o onome gdje mi kao društvo i zemlja vidimo prostor za napredak kako bi svima bilo bolje. I što svi mi – polazeći od nas samih – kao pojedinci, poduzeća, kolektiv možemo učiniti kako bi se to ostvarilo.

Od 27. listopada započela je i potpuna medijska kampanja, koja nadopunjuje i proširuje temeljnu ideju koju želimo prenijeti: Naša zemlja treba ljude koji vjeruju u sebe. Ali i druge. I u drugačije ljude.

A za tu se priliku naš Andrija, prepoznatljivo lice Erste bankarenja, prvi put i izravno obratio javnosti.

Kampanja počiva na dvjestogodišnjoj povijesti naše institucije, izgrađenoj na ideji da zajedništvom – suradnjom s pojedincima i podržavanjem različitih ideja – možemo pomoći društvu da napreduje, a promišljenim radom na općem dobru stvaramo vrijednost za zajednicu u cjelini, ali i za same sebe.

Pod motom “Vjeruj u sebe” ističemo vrijednosti koje zagovaramo i koje živimo kao poduzeće – već gotovo 200 godina unutar grupacije, a i gotovo 20 godina u našoj zemlji – a temelje se na važnosti toga da svatko ima priliku ostvariti se kao pojedinac. Bez obzira na dob, spol ili etničku pripadnost. Bez obzira na vjeru, političku opredijeljenost i bračni status.

Vjeruj u sebe obećanje je i odgovornost. Obećanje da ćemo nastaviti neumorno raditi na sebi i svojim procesima, proizvodima i uslugama kako bismo u sklopu svojeg poslovanja na najbolji mogući način odgovorili na želje i potrebe svojih klijenata. Ali i odgovornost prema zajednici i društvu u kojem radimo, da svaki naš postupak ujedno bude i onaj koji doprinosi općem dobru i potiče napredak i razvoj.

Pritom ne govorimo da imamo sva ili čak mnoga rješenja. Da će biti brzo ili lako. Ili da ćemo biti nepogrešivi. Ali preuzimamo odgovornost da učimo, popravljamo se i radimo neprestano preispitujući što je važno, korisno i potrebno u našem poslovanju s vama, ali istodobno i svima nama u zajednici u kojoj živimo i stvaramo.

#vjerujusebe

Izložbom Tomislava Gotovca otvorena zgrada Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci

Osmijesi ljetne noći u podne, 1994. , foto:  Aleksandar Battista Ilić

Otvorenjem izložbe Tome Gotovca u Rijeci se otvara i Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU), koji će se od sada nalaziti na novoj adresi, u H zgradi nekadašnje tvornice Rikard Benčić. Preseljenje Muzeja jedan je od projekata Rijeke koja je proglašena Europskom prijestolnicom kulture za 2020., a samim preseljenjem grad i Hrvatska dobivaju još jedno nezaobilazno kulturno središte. Ideja je da se Muzej razvija u fazama, u skladu s potrebama, pri čemu bi se prostor i programi zajedno organski razvijali. Naime, budući će se programi razvijati u više smjerova i pokrivati više razina djelovanja. Također, cilj je programima približiti široj javnosti suvremenu umjetnost i uklanjati predrasude i nelagode u percepciji koje ona donosi.

Stoga i ne čudi da upravo otvorenjem izložbe Tome Gotovca Anticipator kriza – kuda idemo dalje ne pitajte Muzej otvara svoja nova vrata široj javnosti. Riječ je o retrospektivi najvećeg hrvatskog performance umjetnika, čija su djela izlagana na brojnim izložbama u svijetu, primjerice Centru Georges Pompidou u Parizu ili Venecijanskom bijenalu. Osim što će u samoj zgradi MMSU-a biti izloženo stotinjak Gotovčevih radova, retrospektiva će biti izložena i izvan galerijskih zidova. Primjerice, unutar filmskog programa u Art-kinu Croatia i u izlozima u središtu grada. Prva Gotovčeva retrospektiva, sedam godina nakon njegove smrti, donosi cjelovit presjek umjetnikovog opusa, koji poput dugometražnog filma različitih žanrova traje dulje od 1000 minuta.

Treba reći kako je Tomislav Gotovac jedan od deset europskih umjetnika čije je djelo izloženo kao dio stalnog postava „Kunst am Bau“ u sjedištu Erste banke u Beču, tzv. Erste Campusu. Njegova fotografija na kojoj stoji gol pred zagrebačkom džamijom (zgrada HDLU-a) izložena je pri samom vrhu zgrade, na ulazu u ured direktora banke, a na njoj Gotovac, umjesto da gleda na Zagreb, gleda na Beč i tjera posjetitelje i djelatnike banke da izađu iz svojih okvira. Uz Gotovca, Hrvatsku u zgradi Erste banke u Beču predstavljaju još dva umjetnika, Sanja Iveković i Slaven Tolj, koji je ujedno ravnatelj riječkog MMSU-a te direktor Rijeka Europska prijestolnica kulture.

Povoljniji krediti za inovativne poduzetnike

Europski investicijski fond (EIF), Erste banka i Erste S-Leasing potpisali su sporazum o jamstvu koji će Erste banci omogućiti da inovativnim malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj osigura zajmove i zakupe u vrijednosti od 100 milijuna  eura. Sporazum je potpisan u okviru inicijative Europske komisije InnovFin, koju podržava program EU-a za istraživanje i inovacije, a omogućen je kroz podršku Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI). Riječ je o okosnici Plana ulaganja za Europu Europske komisije, takozvanom Junckerovom planu.

Treba reći da Erste banka tradicionalno ulaže u malo i srednje poduzetništvo, koje vidi kao glavne pokretače gospodarskog rasta, a zahvaljujući ovom ugovoru omogućuje joj se da u sljedeće dvije godine plasira 100.000.000 eura kredita, uz povoljnije uvjete.

Banka kontinuirano razvija nove ili kombinacije proizvoda namijenjene poduzetnicima, pri čemu im omogućuje da  kroz kroz različite proizvode i usluge očuvaju vrijednost, odnosno ostvare dodatnu zaradu. Strategija poslovanja Banke u segmentu poduzetništva usmjerena je na partnerski odnos koji se gradi kroz dugo vrijeme i na dugi rok. Stoga, osim što ih financijski prati, pruža im i savjetodavne usluge te provodi edukacije.

Što je Junckerov plan, odnosno Plan ulaganja u Europu?

Junckerov plan je jedan od glavnih prioriteta Europske komisije. Ona je ovu inicijativu pokrenula kako bi  poboljšala investicijsko i financijsko okruženje na prostoru EU te kako bi stvorila okvir za snažnije investicije. Sama inicijativa ima tri područja djelovanja. Tako, pored mobilizacije dodatnih ulaganja u iznosu od najmanje 315.000.000.000 EUR tijekom sljedeće tri godine, čime se planiraju potaknuti privatna ulaganja, Junkerovim planovim se želi osigurati one inicijative koje će osigurati da ta dodatna ulaganja odgovaraju potrebama realnog gospodarstva. Plan donosi i mjere za unapređenje predvidljivosti regulatora te uklanjaju prepreke ulaganjima. Sve ove mjere imaju za cilj povećanje zanimanja za ulaganjem na području EU.

Europski fond za strateška ulaganja (EFSI) središnja je okosnica Junckerova plana jer osigurava jamstva za prvi gubitak, a Europskoj investicijskoj banci da ulaže u više, često rizičnije, kredite. Očekuje se da će projekti i sporazumi, koji su dosad odobreni za financiranje u okviru EFSI-ja, skupiti više od 209.000.000.000 investicija te poduprijeti preko 427.000 malih i srednjih poduzeća diljem svih 28 država Unije.

Zašto je osnovan InnovFin?

Instrument za davanje jamstava malim i srednjim poduzetnicima – InnovFin – utemeljen je u okviru inicijative InnovFin – financiranje EU-a za inovatore, a koja je razvijena kao dio Horizona 2020, okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije. Osigurava jamstva i protujamstva za financiranje dugova u rasponu od 25.000 i 7.500.000 eura kako bi se inovativnim malim i srednjim tvrtkama i malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije (do 499 zaposlenika) olakšao pristup zajmovima. Instrument, kojim upravlja EIF, provodi se preko financijskih posrednika – banaka i drugih financijskih institucija – u državama članicama EU-a te povezanim zemljama. U okviru tog instrumenta financijski posrednici imaju jamstva EU-a i EIF-a koja osiguravaju dio njihovih gubitaka, koji bi nastali temeljem financiranja duga u okviru tog instrumenta.

Za prijavu na mBanking aplikaciju dovoljan je otisak prsta

Erste banka unaprijedila je uslugu mobilnog bankarstva mBanking. Pored vizualnog redizajna, uvedene su i nove funkcionalnosti, prijava otiskom prsta i prijava na usluge sustava e-Građani. Za prijavu u sustav e-Građani dovoljno je posjetiti https://pretinac.gov.hr/ i među dostupnim vjerodajnicama odabrati onu Erste banke.

Dok je dosadaza korištenje mBankinga bilo potrebno unijeti mPIN, sada je uslugu moguće aktivirati i otiskom prsta, čime je usluga dodatno personalizirana. Ovakav način prijave moguće je koristiti po želji, jer se u svakom trenutku može aktivirati, odnosno deaktivirati. Uvjet za korištenje je mobilni telefon koji daje mogućnost očitanja i pohrane otiska. Sama usluga je u cijelosti sigurna, jer je za aktivaciju potrebno unijeti mPIN.

Novost je i jednostavnije obavljanje kunskih plaćanja, kojima se može pristupiti s jednog ekranskog pregleda, umjesto dosadašnjih, odvojenih pregleda internog prijenosa i naloga za nacionalno plaćanje. Pojednostavnjen je pristup stanjima po računima, a funkcionalnosti koje korisnici najčešće koriste, dostupne su na dnu ekrana.

Dodatno je proširena i funkcionalnost mTokena, koji korisnicima mBankinga odsad služi za prijave na usluge e-Građani.  Dovoljno je mTokenom, kao i Maestro Display posjetiti https://pretinac.gov.hr/ i među dostupnim vjerodajnicama odabrati onu Erste banke.

Erste banka je krajem 2011. prva na tržištu predstavila aplikaciju za pametne telefone Erste mBanking, koja je, sa sad već vrlo popularnom funkcionalnošću „Slikaj i plati“ omogućila korisnicima da jednostavnije plaćaju svoje račune, samo fotografiranjem podataka s uplatnice. U studenom 2015.  Erste mBanking usluga ponuđena je i pravnim osobama, uz nova poboljšanja unutar modula „Slikaj i plati“ – što je pravnim subjektima omogućilo da skeniraju i fakture, ali i da one fakture koje dobiju e-mailom jednostavno proslijede u mBanking aplikaciju te ih tamo dočeka automatski popunjen nalog spreman za plaćanje.

Unaprijeđena verzija mBanking aplikacije dostupna je na AppStoreu i Play Storeu, a usluga se može ugovoriti na www.erstebank.hr ili u poslovnicama banke.