Arhiva za October 2015

Koliko prosječno štedimo?

Da je štednja nužna i poželjna navika, odavno je poznata stvar. Hrvatski građani primjerice najčešće, u čak 90% slučajeva kao razloge štednje navode stvaranje financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija, veće ili manje kupnje te stvaranje zaliha za „stare dane“, pri čemu njih čak 80% u prosjeku mjesečno izdvaja 452 kune. Ovo su rezultati agencije IMAS koja je istraživanje* o navikama štednje provela u kolovozu na uzorku od 500 hrvatskih ispitanika. Isto istraživanje pokazuje da najviše uštede osobe srednje dobi između 30 i 49 godina, 548 kuna mjesečno, pri čemu je samo njih 27% zadovoljno ušteđenim iznosom.

medo_erstesvijet

Štednja se kao poželjna navika stječe još u dječjoj dobi, a najbolji motivator za to zasigurno je Medo Štedo, koji je neumorno i ove godine obišao brojne poslovnice, sajmove, festivale i druženja te podijelio pregršt zagrljaja i širio dobro raspoloženje, no i podučavao male i velike prijatelje vrijednosti štednje.

Da su mnogi Medinu poruku „Štedi dan za danom i kunu po kunu i skupit će se puno na štednome računu!“ shvatili ozbiljno, govore i brojke. Gotovo 24.000 malih štediša skuplja novčiće na dječjoj štednji, a ukupni volumen štednje neprestano raste. One koji se tek trebaju odlučiti za štednju podsjećamo: dječja štednja ugovara se na djetetovo ime, a jedna je od njezinih prednosti mogućnost višekratnih uplata s istim rokom dospijeća. Sredstva se mogu uplaćivati u skladu s financijskim mogućnostima, uz minimalan rok oročenja od šest mjeseci i jednoga dana. Svaka oročena kuna donosi i po jedan bod u nagradnom programu Mede Štede, koji se prikupljanjem mogu zamijeniti za raznolike nagrade po odabiru. A uz Erste obiteljske pogodnosti – Erste tekući račun s uključenim uslugama elektroničkog bankarstva uz 6 mjeseci bez naknade, kao i dodatnih 1.000 bodova u Medo Štedo nagradnom programu te gotovinski kredit uz nižu kamatnu stopu i naknadu – nisu zaboravljeni ni drugi članovi obitelji. Medina se štednja može i darovati u obliku poklon-bona već u iznosu od 50 kuna, a više informacija za mame i tate odnosno zabave, bojanke i pjesmica s Medom Štedom za najmlađe, pronađite na www.medostedo.hr.

Aktivno štede i odrasli klijenti Erste banke, u kojoj je trenutačno otvoreno oko 280 tisuća štednih računa građana. Klijenti se najčešće odlučuju za standardnu oročenu štednju i to na rokove duže od godine dana. Uz to, njih čak 80% štedi u stranoj valuti, od čega gotovo 90% u eurima.

Možda će vas o štednji zanimati i sljedeće…

– Prema rezultatima IMAS-ovog istraživanja u zemljama srednje i istočne Europe najviše štede Austrijanci, prosječno 201 euro, što je za 13 eura više nego lanjske godine. Slijede ih Slovaci s prosječnim iznosom od 94 eura te Česi sa 76 eura. Hrvati su na četvrtom mjestu, a slijede ih Mađari sa 47 eura, Rumunji sa 41 eurom te Srbi sa 35 eura.

– Našim sunarodnjacima je klasična štednja i nadalje najomiljeniji oblik štednje, pa se za nju odlučuje njih 41%, slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi te dobrovoljna mirovinska štednja. Muškarci su pretežno skloniji klasičnoj štednji, dok se žene radije odlučuju za stambenu štednju i životna osiguranja.

– Sve je manje građana koji novac najradije drže u kući. Tako se njihov broj ove godine smanjio na 17%, dok je prošle iznosio visokih 25%.

*Istraživanje je provedeno za potrebe Erste grupe

Maja Crnjak: „Želimo se razlikovati svojom korporativnom kulturom“

Prije nekoliko mjeseci Erste banci je, drugi put zaredom, dodijeljen certifikat Poslodavac partner tvrtke Selectio. Banka je ostvarila visokih 98% bodova, što je svrstava među najbolje organizacije u području upravljanja zaposlenicima, a ujedno je čini jednim od najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj. Banka je odnedavno i potpisnica Povelje o kompetencijama stečenih volontiranjem. Naime, njezini zaposlenici aktivno su uključeni u brojne volonterske aktivnosti gdje fizičkim radom, uređenjem domova i okoliša nastoje poboljšati kvalitetu života korisnika poput djece iz domova za skrb. Po čemu se ističe korporativna kultura Erste banke u Hrvatskoj, otkriva nam Maja Crnjak, direktorica Sektora ljudskih potencijala.

Maja-Crnjak

Nedavno je banci dodijeljen Certifikat poslodavac partner. Što on znači za banku? Certifikat Poslodavac partner dodjeljuje se organizacijama koje zadovoljavaju visoke standarde kvalitete u upravljanju ljudskim resursima. Njime se mjeri uspjeh poslodavca ocjenjivanjem 45 procesa upravljanja ljudskim resursima. Mi smo postigli 98% bodova, što nam je potvrda da idemo u pravom smjeru. Iako se certifikatom mjeri kvaliteta upravljanja ljudskim resursima, on nije samo ogledalo i zasluga Sektora ljudskih potencijala već cijelog menadžmenta naše Banke.

Koje korporativne vrijednosti banka primjenjuje prema svojim zaposlenicima? Sustavno ulaganje u razvoj znanja i vještina, stvaranje poticajnog okruženja za kreiranje i prijenos znanja u današnjim vremenima stvarno nije jednostavan posao. Teško je balansirati između pritiska na rezultat s jedne strane i razvojnih inicijativa za zaposlenike s druge strane. Ipak, ono po čemu se razlikujemo i po čemu se želimo razlikovati je naša korporativna kultura i briga za interne i vanjske klijente. Posao ljudskih potencijala je, zajedno s menadžmentom Banke, stvoriti i njegovati uvjete i okruženje da u budućnosti ostanemo takvi i postanemo još bolji. U konačnici, to će sigurno prepoznati i naši klijenti.

Erste banka je potpisnica Povelje o kompetencijama stečenih volontiranjem. O kakvoj je povelji riječ i zašto banka sudjeluje u tom projektu? Potpisivanjem Povelje željeli smo ukazati na važnost volontiranja. Na taj smo se način i javno obvezali da ćemo nastaviti s takvim aktivnostima, odnosno kao poslodavac osigurati vrijeme i logistiku zaposlenicima da čine dobro zajednici u kojoj svi mi živimo i radimo. Inače, samom Poveljom potiče se priznavanje i vrednovanje kompetencija stečenih volontiranjem u procesu ostvarivanja punih ljudskih potencijala. Tako se usvajaju standardi i dobre prakse u procesima zapošljavanja, profesionalnog usavršavanja i napredovanja na radnom mjestu koji počivanju na prepoznavanju važnosti volontiranja te njegovih dobrobiti za pojedince, organizacije, zajednice i cjelokupno društvo.

Djelatnici banke i inače redovito volontiraju. Na kojim projektima obično rade? Najčešće su to dječji domovi, ustanove koje na neki način skrbe za djecu ili mjesta koja trebaju neku vrstu podrške i pomoći. Uobičajeno radimo fizičke poslove, uređujemo domove i okoliš i na taj način poboljšavamo i uljepšavamo život njihovim korisnicima.

Kolika je važnost korporativnog volontiranja za društvenu zajednicu? Volontiranjem razvijamo kompetencije koje su nam i važne i potrebne za život u poslovnom okruženju. Način na koji to radimo ponekad je daleko učinkovitiji kroz volontiranje. U Erste Grupi u Hrvatskoj volontiranje je sastavni dio razvojnih programa, a u budućnosti ga planiramo uvesti kao sastavni dio našeg „Erste putovanja“, odnosno života naših zaposlenika.  Za društvenu zajednicu volontiranje je izuzetno važno. Njime razvijamo osjećaj pripadnosti, brige i odgovornosti jednih prema drugima unutar zajednice u kojoj živimo i radimo. Način na koji se odnosimo prema zajednici vraća nam se svima na različite načine – od utjecaja na našu djecu koja u tom okruženju rastu do brige za one najstarije i najpotrebitije.

U banci je nedavno završen, prvi po redu, program Generalna proba. O kakvom je programu riječ i kome je namijenjen? Generalna proba je stručna plaćena praksa, namijenjena studentima 5. Godine koju smo proveli u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu i prodekanicom Anitom Pavković. Praksa traje tri ljetna mjeseca, a cilj je programa  bio privući i odabrati najbolje studente koji upravo završavaju studij te se pripremaju za traženje posla. Za razliku od klasičnih kraćih praksi, Generalna proba  je više od stjecanja osnovnog radnog iskustva te priprema studente za stvarni poslovni život bez obzira nastavili ga oni unutar naše Erste Grupe ili neke druge kompanije. Uz dodijeljenog mentora, tu je i niz stručnih edukacija i treninga te uključivanja u svakodnevni rad određene organizacijske jedince.

Planirate li s programom nastaviti dalje te kakvi su bili općeniti dojmovi studenata koji su sudjelovali? Svakako planiramo ne samo nastaviti već i proširiti program na još neke fakultete. Studenti su nam dali prekrasne povratne informacije i to je jedan od glavnih razloga zašto ovakav program ima smisla.

 

Aktivni štede aktivno!

Od sada sa svega 100 kuna početnog uloga, možete započeti svoju aktivnu oročenu štednju. S ciljem kako bi štednju svojim klijentima učinila dodatno pristupačno, Erste banka je smanjila početni minimalni iznos aktivne štednje uz premiju sa 700 na 100 kuna. Štedjeti možete u kunama, eurima, US dolarima ili švicarskim francima i to na rokove preko šest,12 ili 24 mjeseca, a sredstva možete uplaćivati kako vama najviše odgovara.

štednja_FB_3

Aktivna oročena štednja uz premiju pruža mogućnost štednje višekratnim uplatama, pri čemu sami određujete dinamiku i iznose uplata na štedni račun uz isti rok dospijeća. Pod uvjetom da ste klijent banke, a što znači da u banci imate otvoren tekući ili devizni račun preko kojeg primate plaću ili mirovinu, vaš se ulog može povećati i za dodatnu premiju do 15% na iznos obračunate kamate.

Kamata na štednju ovisi o štednoj valuti, roku oročenja te iznosu štednje. Kod kunske štednje kreće se od 2,25% za oročenja preko šest mjeseci do 2,70% za oročenja preko 24 mjeseca, a neovisno o iznosu oročenja. Kod štednje u eurima, kamata se kreće od 1,20% za oročenja preko šest mjeseci (iznosi do 9.999,00 EUR) do 1,85% za oročenja iznosa preko 24 mjeseca (iznosi do 50.000,00 EUR). Kamatne stope na štednu su fiksne, a kamatni prihodi se isplaćuju jednokratno, zajedno s glavnicom po isteku štednje.

Štednja se može ugovoriti u svim poslovnicama Erste banke te putem elektroničkih kanala banke (NetBankinga i mBankinga), putem kojih se mogu obavljati i naknadne uplate na štedni račun. Uplata naknadnih sredstava moguća je i ugovaranjem trajnog naloga.

 

 

Milo, Andrija te javni bilježnik za džabe

Iako Milo rado ide u banku i nadalje nima vrimena. Stoga mu je banka omogućila da zatraži gotovinski kredit online i pritom ostvari uštedu jer ne plaća troškove obrade kredita kao ni troškove javnog bilježnika. Na ovaj su način Mili dostupni nenamjenski gotovinski krediti u iznosima do 228.000 kuna, bez hipoteke uz rokove do 35 i 120 mjeseci u kunama ili eurima, a pogodnost se odnosi i na umirovljeničke te na mini kredite.

mylo

Gotovinski krediti u kunama s rokom otplate do 35 mjeseci, odobravaju se do 75.000 kuna uz fiksnu kamatnu stopu koja za klijente banke iznosi 8,95%. Za rokove do 120 mjeseci klijenti mogu izabrati veći iznos kredita, maksimalno do 228.000 kuna, uz odabir fiksne kamatne stope za rokove do 60 mjeseci, i promjenjivu uz 6M NRS2 za kune za rokove do 120 mjeseci. Fiksne kamatne stope od 8,20%, a promjenjive od 6M NRS2 za kune + 6,6 p.b.

Uz kunske, klijentima se nude i krediti u eurima do 30.000 eura, s rokom otplate do 10 godina. Fiksna kamatna stopa iznosi od 7,65% za rokove otplate do 7 godina, i uz status klijenta, dok promjenjiva iznosi 12M EURIBOR + 7,00 p.b. za kredite s rokom otplate do 10 godina.

Iznos naknada za obradu kredita iznosi 1%, a maksimalno 600,00 kuna, pri čemu ih banka ne naplaćuje za sve kredite zatražene online.

Kako do besplatnog javnog bilježnika?

Erste banka sve one koji zatraže gotovinski kredit online oslobađa troškova ovjere instrumenata osiguranja kredita kod javnog bilježnika – Izjave o zapljeni primanja te zadužnice. Svim ovim klijentima izdaje voucher temeljem kojeg kod javnog bilježnika ostvaruju pravo na besplatnu ovjeru ovih dokumenata.

Kredit se može zatražiti u bilo koje vrijeme na www.erstebank.hr. Pored osobnih podataka, upisuje se željeni iznos kredita, rok otplate u mjesecima te odabire valutu kredita (kune ili euri). Na kraju odabire njemu najbližu poslovnicu u kojoj će potpisati obrađeni kreditni zahtjev.

Kako se Milo i Andrija snalaze u  novim ulogama možete pogledati ovdje.

 

Uživajte u Dinersovoj Gastro avanturi

U suradnji sa skoro četrdeset odabranih restorana Zagreba i okolice, korisnici Diners Club kartica mogu uživati u jelima hrvatske autohtone ili internacionalne kuhinje. Riječ je o ponajboljim hrvatskim nacionalnim ili regionalnim restoranima koji nude tipičnu zagrebačku, zagorsku, dalmatinsku ili istarsku kuhinju.

gastroDinersova Gastro avantura omogućuje uživanje i u tipičnoj bosanskoj kuhinji kao i u jelima zagrebačkih pivnica, a ponuda obuhvaća i internacionalne te crossover i fusion kuhinje. Pored restorana koji nude tipično mesne ili riblje menije, tu su i klasične pizzerije te vegetarijanski restorani.

U razdoblju do konca godine (31.12.2015.) za plaćanja Diners Club karticom ostvaruje se popust za konzumaciju hrane i pića u visini 10%. Popis svih restorana Dinersove Gastro avanture dostupan je na web stranici dinersposebnozavas.hr.

Ako još niste član Diners Cluba, do 31. 12. 2015. zatražite Diners Club Standardnu karticu, po promotivnim uvjetima – bez plaćanja upisnine i članarine za prvu godinu članstva.

Ovdje možete prelistati brošuru s restoranima iz ponude. Što reći nego – Dobar tek.