Arhiva za April 2015

Sektorski osvrt – komunalne djelatnosti

Komunalni sektor obuhvaća velik broj djelatnosti, a kao dvije najznačajnije, koje generiraju i najveći dio prihoda, mogu se izdvojiti gospodarenje otpadom te vodoopskrba i odvodnja. Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2013., komunalne djelatnosti zabilježile su rast dodane vrijednosti prema troškovima proizvodnih čimbenika i prometa.

komunalne-usluge

Rastu dodane vrijednosti prema troškovima proizvodnih čimbenika od 6,5%, najviše je doprinijela djelatnost skupljanja, obrade i zbrinjavanja otpada, koja je rasla 22,3%. Na nju se ujedno odnosi najveći dio dodane vrijednosti prema troškovima proizvodnih čimbenika u komunalnoj industriji, čak 50,3%. S druge strane, na povećanje dodane vrijednosti prema trošku faktora proizvodnje najviše doprinose subvencije lokalnih jedinica i sredstva iz EU fondova. Oni čine znatan dio prihoda komunalnih poduzeća, koja bi većinom bez njih poslovala s gubitkom. Djelatnost skupljanja otpada također generira i najveći dio prometa cjelokupne industrije, i to 62,2%, a slijedi sektor vodoopskrbe (28,6%).

Općenito gledano, komunalni sektor u posljednjih pet godina bilježi rast. Primjerice, prihod po zaposlenom u djelatnostima čistoće i vodoopskrbe nešto je viši nego u ostalim komunalnim djelatnostima, dok je rast produktivnosti posljedica smanjenja broja zaposlenih u spomenutim djelatnostima. Rast broja zaposlenih bilježi djelatnost sanacije okoliša zbog povećanja važnosti te djelatnosti nakon pristupanja Hrvatske EU i usvajanja europskih direktiva.

Kao posljedica krize i pada BDP-a nakon rasta do 2008., bilježi se znatno smanjenje domaće potrošnje resursa poput biomase, fosilnih goriva, minerala ruda i sl. Samim time dolazi i do smanjenja ukupne količine otpada, koji u 2012., u odnosu na 2008., bilježi prosječni godišnji pad od 7%. Najveći udio proizvedenog otpada odnosi se na sektor kućanstva (35%), građevinarstva (20%), uslužni sektor (17%) te sektor prerađivačke industrije (13%). Stanovnik Hrvatske u 2012. proizveo je 390 kg komunalnog otpada, što je ispod prosjeka Europske unije (492 kg). Tijekom te godine postupcima oporabe otpada oporabljeno je 30% komunalnog i proizvodnog otpada nastalog unutar granica Hrvatske, dok je postupcima zbrinjavanja podvrgnuto 70% otpada. Iako je prisutan trend smanjenja, najveći udio otpada i dalje se odlaže na odlagališta (69%). Povećanje energetske oporabe i kompostiranja, koji i dalje zajedno imaju udio od svega 3%, rezultat je donošenja novog Zakona o održivom gospodarenju otpadom, čiji je cilj sanacija odlagališta otpada, povećanje zbrinjavanja otpada alternativnim postupcima kao što su recikliranje i kompostiranje te izgradnja velikih centara za gospodarenje otpadom.

Udio odvojeno sakupljenog otpada od 2008. kontinuirano se povećava te je u 2012. iznosio 23%. U istom razdoblju primjećuje se i pad komunalnog otpada odloženog na odlagališta s 97% na 83%. Također, od 2005. do 2012. zatvoreno je ukupno 161 odlagalište otpada, od čega je sa 70 lokacija otpad uklonjen. Broj saniranih odlagališta povećao se sa 63 na 113, te se i dalje bilježi rast.

Hrvatska se trenutačno nalazi na pola puta ka uvođenju integriranog sustava gospodarenja otpadom. Sustav primarne selekcije komunalnog otpada, stvaranje efikasne infrastrukture za njegovo prikupljanje i manipulaciju te uspostava centara za gospodarenje otpadom trebali bi do 2020. godine doprinijeti ispunjenju cilja o 50% odvojeno prikupljenog papira, plastike i metala. Time uvođenje integriranog sustava gospodarenja otpadom i sve aktivnosti povezane s tom djelatnošću imaju potencijal postati generator novog ciklusa gospodarskog rasta u Hrvatskoj. Značajan udio sredstava za nužne investicije osiguravaju fondovi Europske unije te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U protekle dvije godine u gospodarenje otpadom uloženo je više od pola milijarde kuna, a u narednim godinama očekuje se višestruko povećanje tog iznosa, ponajprije zbog ulaganja u izgradnju velikih županijskih i regionalnih centara gospodarenja otpadom.

Dok dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih čimbenika djelatnosti gospodarenja otpadom bilježi rast, u sektoru vodoopskrbe tijekom 2013. pala je, i to za 8,4%, u odnosu na 2012. Sektor vodoopskrbe bilježi gubitke što se tiče i prihoda, koji su tijekom 2013. pali za 11,1%. Budući da su subvencije u ovom komunalnom segmentu najizraženije te čine značajan dio prihoda, kad bi se one izuzele, negativan trend poslovanja vodoopskrbnih poduzeća bio bi još izraženiji.

Osim pada financijskih pokazatelja, sektor vodoopskrbe bilježi pad i fizičkih pokazatelja. Tijekom 2013. bilo je ukupno zahvaćeno 564.08 mn m3 količine vode, što je 1% manje u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu se takav trend nastavlja i dalje. Ukupna eksploatacija vode u Hrvatskoj znatno je ispod razine koja bi ugrozila dostupnost vode, iako je u ljetnim mjesecima povećan pritisak na području Jadrana. Ujedno je prisutan i trend smanjenja količine isporučene vode tijekom posljednjih godina, ponajprije zbog krize i smanjenja gospodarske aktivnosti industrija te zbog sve prisutnijeg trenda prelaska industrija na opskrbu iz vlastitih vodozahvata. I nadalje su kućanstva najveći potrošači vode, to jest na njih otpada više od 50% ukupne količine isporučene vode. U industriji je najveći potrošač vode sektor opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija.

Ukupno je na sustav javne vodoopskrbe priključeno oko 90% stanovništva, uz trend povećanja, dok se procjenjuje da je na sustav javne odvodnje priključeno više od 45% stanovnika. Posljednjih je godina zabilježen pozitivan trend povećanja kvalitete pročišćavanja otpadnih voda, izražen ponajprije u povećanju udjelu prvostupanjskog i trećestupanjskog pročišćavanja.

Iako je strateški cilj vodno-komunalnog sektora smanjenje gubitaka vode na razinu od 15-20%, gubici u distribucijskom sustavu predstavljaju i dalje veliki problem. Od 2009. do 2013. primjetno je povećanje gubitka vode u vodoopskrbnom sustavu od oko 60% ukupne količine isporučene vode. Ipak se sljedećih godina može očekivati unapređenje i modernizacija vodoopskrbnog sustava, a zbog provedbe preuzetih obveza  iz europskih direktiva te priljeva značajnih financijskih sredstava u vidu subvencija vodno-komunalnom sektoru. Što se tiče pročišćavanja otpadnih komunalnih voda, Hrvatska, zbog usklađenja s europskom Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, mora izgraditi nove uređaje te povećati postojeće stupnjeve pročišćavanja do 2023. godine.

WeBSEFF II

WeBSEFF II (Western Balkan Sustainable Energy Financing Facility) kreditna je linija namijenjena financiranju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Dostupna je korisnicima iz privatnog i javnog sektora kao što su gradovi i općine, javna ili privatna poduzeća koja pružaju javne usluge, ESCO firme. Liniju je osigurala Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) s ciljem podrške poboljšanog korištenja i štednje energije, uz mogućnost financiranja do 80% vrijednosti investicije.

naslovna EIB_prezOva kreditna linija donosi brojne pogodnosti. Pored povoljnijeg dugoročnog financiranja, osigurava besplatnu konzultantsku pomoć u identifikaciji, razvoju te procjeni prihvatljivosti projekta. Također, linija osigurava bespovratna sredstva EU za zatvaranje glavnice u iznosu od 5 do 15%, koju ostvaruje svaki uspješno realiziran projekt. Svrha je linije smanjiti troškove i učiniti poduzeće konkurentnijim. Nadalje, svrha je osigurati mogućnost zamjene stare opreme i modernizirati proizvodnju, povećati produktivnost i proširiti opseg proizvodnje, poboljšati standarde kvalitete te ispuniti zahtjeve izvoznih tržišta, uz brzu otplatu investicije kroz uštede.

Privatni sektor

Kredit mogu zatražiti poduzeća u većinskom privatnom vlasništvu, registrirana u Hrvatskoj, i to za investiranje u projekte koji doprinose poboljšanju energetskoj učinkovitosti bilo u segmentu samih poslovnih aktivnosti klijenta ili njegovih poslovnih zgrada na području Hrvatske. Iznos kredita ovisi o bonitetu korisnika i investiciji, a maksimalni iznos može doseći 2 milijuna eura. Kako bi se ostvarilo pravo na bespovratna sredstva, po završetku investicije investitor mora dokazati smanjenje potrošnje energije ili CO2 za najmanje 20% u proizvodnji, odnosno 30% i više za investicije na području zgradarstva. Uspješna investicija dobiva bespovratna sredstva u iznosu od 5% do 10% glavnice kredita. Sredstva se koriste za jednokratno zatvaranje glavnice, a precizan postotak i iznos za pojedini projekt određuje konzultant. Treba napomenuti da se investicija koja se financira iz ove kreditne linije ne može koristiti poticajima iz više EU izvora.

Javni sektor

Kredit je namijenjen javnim i/ili privatnim poduzećima koja se bave komunalnim uslugama. Također je namijenjen ESCO poduzećima, koja u suradnji s jednom ili više općina ulažu u provedbu energetski učinkovitih investicija. Prihvatljiva su ulaganja investicije koje doprinose poboljšanju energetske učinkovitosti u segmentu obnove infrastrukture javnog sektora. Prihvatljiva su i ulaganja koja  doprinose unapređenju energetske izvedbe stambenih zgrada, bilo u vlasništvu građana ili javnog sektora, te investicije u obnovljive izvore energije.

Iznos kredita ovisi o bonitetu korisnika kredita i investiciji, a maksimalni je iznos kredita 2,5 milijuna eura. Kako bi se ostvarilo pravo na bespovratna sredstva, po završetku investicije potrebno je dokazati smanjenje potrošnje energije ili CO2 za najmanje 30% za općinske/stambene zgrade, odnosno 20% i više za investicije u ostalu opremu/infrastrukturu. Uspješna investicija dobiva bespovratna sredstva u iznosu 10%-15% glavnice kredita. Sredstva se koriste za jednokratno zatvaranje glavnice, a točan postotak i iznos za pojedini projekt određuje konzultant. Investicija koja se financira iz ove kreditne linije ne može se koristiti poticajima iz drugih EU izvora.

Besplatna konzultantska pomoć

Ugovorni konzultanti EBRD-a E3 International na raspolaganju su za provjeru prihvatljivosti investicija i identifikaciju prihvatljivih troškova, kao i energetske preglede i završne provjere. Ugovorni konzultanti osiguravaju provedbu projekta na način koji će omogućiti dobivanje bespovratnih sredstava. Pomoć konzultanta besplatna je odn. financirana od strane EBRD-a.

Za sve dodatne informacije o financiranju putem WeBSEFF II kreditne linije slobodno se obratite svom financijskom zastupniku.

Mala poslovna akademija ŠTO TREBA SADRŽAVATI VAŠ POSLOVNI PLAN? KORAK 5 Financijska analiza – projekcija novčanog toka

Poslovni plan picProjekcija prihoda i rashoda vezuje se uz računovodstveni prikaz uspjeha poslovanja društva, dok se projekcijom novčanog toka želi prikazati sposobnost društva da uredno podmiruje svoje obveze. Kako bi se u projekciji novčanog toka utvrdilo generira li neko društvo višak/manjak novčanih sredstava, najbolje je krenuti od EBITDA rezultata (bruto dobit prije kamata, poreza i amortizacije). On je stvarni i održivi rezultat novca iz osnovne djelatnosti te pruža mogućnost usporedbe s konkurentima, neovisno o lokaciji poslovanja i strukturi financiranja.

Kako bi se izračunao otplatni potencijal poslovanja, potrebno je EBITDA rezultat korigirati za rashode kao što su kamata na kredite i izdaci za porez, čiji će iznos ovisiti o novim investicijama. Ujedno je potrebno korigirati ga i za novčane izdatke kao što su ulaganja u materijalnu imovinu te izdatke za otplatu glavnice kredita i isplatu dividendi, koji nisu rashodi u računu dobiti i gubitka. Isto tako, potrebno je razmotriti efekte promjene obrtnih sredstava na novčani tok, ovisno o kretanju budućeg poslovanja.

Projekcija novčanog toka sadrži i kategorije kapitala – eventualnu dokapitalizaciju ili smanjenje kapitala, kao i isplatu zadržane dobiti, što utječe na solventnost nekog društva.
Projekcije se obično rade za srednjoročno razdoblje, a s vremenom se analiziraju stvarni rezultati. Ako se poslovni plan radi za potrebe Banke, projekcije se trebaju odnositi minimalno na rok traženog kredita Banke.

Podaci koje unosite u projekciju trebaju se odnositi na stvarne pretpostavke, koje obavezno trebate definirati i opisati, kako bi vaš financijski zastupnik znao što stoji iza brojki napisanih u tablicama projekcija.

Za sve savjete oko popunjavanja poslovnog plana u dijelu Projekcija računa dobiti i gubitka i slobodnog novčanog toka obratite se svojim zastupnicima.

U sljedećem broju Erste korporativnog svijeta doznajte sve o isplativosti ulaganja.

Krunoslav Štriga:“Planiramo podizanje novih nasada jabuke“

Put od ideje kako oživiti zapušteno područje na području Moslavine do suvremenog voćnjaka jabuka, čiji urod izvoze, otkriva Krunoslav Štriga, vlasnik poduzeća Vrtovi voća d.o.o. Tvrtka je osnovana 2011., a danas redovito zapošljava troje djelatnika, uz potrebu za sezonskim zapošljavanjem u pojedinim fazama proizvodnje. Zahvaljujući vrhunskoj kvaliteti proizvodnje nositelj su certifikata GLOBALGAP.

IMG_0110

1. Otkad su Vrtovi voća d.o.o. prisutni u poljoprivrednoj branši u Velikoj Ludini i možete li reći nešto više o osnutku tvrtke i njezinoj djelatnosti?
Tvrtka je osnovana 2011., kad se rodila ideja o podizanju trajnih nasada jabuke i pokretanju proizvodnje. Istodobno smo htjeli na taj način oživiti područje zapuštenih parcela, na kojima su se nekad nalazili voćnjaci u okviru PPK Zagreb na području Moslavine. Od tada pa do danas podignuto je 14,5 ha suvremenog voćnjaka jabuka, a radimo i na daljnjem proširenju. Cilj nam je postići prosječnu proizvodnju ploda jabuke od 50 do 60 t po hektaru, korištenjem najnovije tehnologije u proizvodnji jabuka i provođenjem najviših standarda kvalitete u proizvodnji uz kontinuirano unapređenje.

3. Nositelji ste GLOBALGAP certifikata. O kakvom se zapravo certifikatu radi?
GLOBALGAP jedan je od najraširenijih svjetskih standarda koji se odnosi na primarnu proizvodnju svježeg voća i povrća. Norma GLOBALGAPa odnosi se na sve aktivnosti na farmi, a to je primjena dobre poljoprivredne prakse, programa integrirane kontrole pesticida, sustava upravljanja kvalitetom i HACCP načela. Cilj primjene GLOBALGAPa jačanje je povjerenja kupaca u kvalitetu i zdravstvenu ispravnost poljoprivrednih proizvoda, smanjenje negativnog utjecaja konvencionalne poljoprivredne proizvodnje na okoliš te stalna briga o zdravlju i sigurnosti zaposlenika u poljoprivrednoj proizvodnji.

4. Na koji način plasirate svoje proizvode? Imate li ugovore s nekim otkupljivačima?
Sklopili smo ugovor o dugoročnoj suradnji s Evrosad d.o.o. Krško iz Slovenije, i to u pogledu tehnologije u proizvodnji jabuka, kao i plasmana kompletnog uroda jabuka kroz njihovu prodajnu mrežu. Jabuka iz prošlogodišnjeg uzgoja plasirana je izvan granica Hrvatske, i to u Ujedinjene Arapske Emirate (Dubai) i Egipat. Jedan od preduvjeta za to svakako je vrhunska kvaliteta jabuke, suvremeni sortiment koji je tražen na svjetskom tržištu te posjedovanje svjetski priznatih certifikata u proizvodnji hrane poput GLOBALGAP-a.

IMG_0035

5. Koje vrste jabuka uzgajate, na kojoj površini i uz koju tehnologiju?
Krajem 2011. krenuli smo sa sadnjom 2,5 ha sorte Idared, što nam je zapravo bio preduvjet da se prijavimo na natječaj za mjeru 101 iz IPARD programa. Kroz projekt, koji je prijavljen i proveden kroz IPARD natječaj, završili smo investiciju te proširili voćnjak do ukupne površine od 14,5 ha. U okviru te površine još uzgajamo suvremene klonove sorte Jonagold na 5,5 ha i Zlatni Delišes na površini 6,5 ha. Posebnu pažnju posvetili smo suvremenoj tehnologiji proizvodnje. Ovo uključuje gust sklop sadnje, sustav zaštite od tuče i sustav navodnjavanja s prihranjivanjem. Također, u cilju zaštite do divljači, uključuje i ogradu podignutu oko cijelog nasada, meteorološku stanicu u voćnjaku te, što je možda i najvažnije, bezvirusne, certificirane, KNIP sadnice koje omogućavaju brzi ulazak u rod.

6. Bavite li se i preradom jabuka? Ako da, na koji način?
Jedan dio uroda jabuka koji ne spada u konzumnu prvu i drugu klasu prerađuje se u sok. Prošle godine sklopili smo ugovor sa SPAR Hrvatska, tako da se naši sokovi mogu naći u trgovinama Interspara.

7. U 2012. godini isplaćeno vam je 2,43 mil. kn potpore iz IPARD-a za podizanje novog nasada jabuke s protugradnom mrežom i sustavom za navodnjavanje. Imate li u planu još koji projekt?
Trenutačno pripremamo oko 30 ha zemljišta za podizanje novih nasada voćnjaka jabuke, što u našem vlasništvu, što u suradnji s partnerima. Ovime ćemo u skoroj budućnosti prijavljivati nove projekte na mjere ruralnog razvoja. U srednjoročnom razdoblju planiramo i izgradnju suvremene hladnjače za skladištenje voća.

IMG_2173

8. Koliko ste zadovoljni rezultatima poslovanja u 2014.?
Prošla godina bila je posebno teška za uzgajivače voća, a s obzirom na enormne količine oborina koje su kontinuirano padale posljednjih 6 godišnjih doba. Ne pamti se da se tako nešto dogodilo. Zbog toga je bilo jako teško sačuvati urod jabuke zdravim te postići kvalitetu. Zadovoljni smo da smo uspjeli. To pokazuje i činjenica da je naša jabuka bila plasirana na strana tržišta te da su kupci bili izuzetno zadovoljni. Trenutačno je situacija na tržištu dodatno otežana zabranom izvoza jabuke u Rusiju, čime je došlo do poremećaja između ponude i potražnje u odnosu na prethodne godine. Time je pritisak na cijenu jabuke jako velik, i pitanje je uspijevaju li proizvođači jabuka pokriti troškove proizvodnje iz prošle sezone. Još nismo podvukli crtu pod proteklu sezonu, ali imajući u vidu sve navedeno, zadovoljni smo.

9. Dugogodišnji ste klijent Erste banke. Opišite kako ste zadovoljni suradnjom s Erste bankom?
Zadovoljni smo što je Erste banka prepoznala potencijal našeg projekta na početku i što nas je pratila u njegovu financiranju. Napomenuo bih da je realizacija kredita i puštanja sredstava išla brzo i podrška koju smo dobili od naših zastupnika bila je izuzetna, tako da će i u budućim planiranim investicijama Erste banka biti naš prvi izbor.

10. Prema Vašem mišljenju, postoji li u Hrvatskoj dovoljno stručnjaka s visokom razinom znanja i vještina iz voćarske industrije? Kako vidite razvoj voćarstva u Hrvatskoj u narednih pet godina?
Iz naše perspektive možda je nepravedno suditi o kvaliteti stručnjaka iz voćarske industrije u Hrvatskoj s obzirom na to koliko se nalazimo u voćarskoj industriji. Svakako bih spomenuo da pokazatelji količine i kvalitete uroda iz godine u godinu pokazuju da zaostajemo za suvremenom voćarskom proizvodnjom Europe i svijeta te da imamo prostora za napredak.

U Hrvatskoj je malo suvremenih voćnjaka jabuka. Uglavnom prevladavaju voćnjaci bez sustava zaštite od tuče, bez navodnjavanja te postoji malo novijih, tržišno atraktivnijih sorti. Činjenica je također da se unatrag dvije godine, događa svojevrsna konsolidacija na tržištu jabuka u Hrvatskoj, i da je nužno udruživanje proizvođača kako bi se moglo parirati proizvođačima iz drugih zemalja na zajedničkom europskom tržištu. Hrvatska uglavnom nije samodostatna u proizvodnji voća. Imate situaciju da u hrvatskim trgovinama još od ožujka možete naći uvoznu jabuku jer domaće nema dovoljno.

Prilike koje se sad pružaju kroz financiranje projekata za podizanja novih nasada korištenjem fondova EU-a svakako treba iskoristiti. Pitanje je samo može li se naći dovoljno investitora koji su sposobni s organizacijskog i financijskog stajališta provesti sve te projekte. No to je tek dio priče. Ono što je čak puno važnije jest pitanje prodaje vlastitog uroda po realnoj i fer cijeni u onom trenutku kad se i podigne kvaliteta i količina uroda. Tu se ponovno vraćamo na priču o nužnosti udruživanja proizvođača i konsolidacije tržišta.

11. Jeste li osjetili kakvu promjenu u poslovanju ulaskom Hrvatske u EU?
Ulaskom Hrvatske u EU definitivno je olakšano poslovanje prema zemljama EU. Kvalitetna jabuka iz Hrvatske lakše nalazi put prema stranim tržištima. Za nju je moguće postići cijenu koju nije moguće postići u Hrvatskoj, a koja realno ni ne pokriva troškove proizvodnje. Nažalost, priča ima i drugu stranu, a to je da je lakše uvesti jabuke izvana, koje su u pravilu lošije kvalitete.

 

BAVITE LI SE PRIVATNIM ZDRAVSTVOM? NEKA I VAŠE POSLOVANJE BUDE U TOP FORMI!

Privatno zdravstvo u Hrvatskoj već godinama značajno raste, a ulaskom u EU raste i broj tržišta na koje se treba probiti i ostati konkurentan. A upravo razvojem tržišta, zapošljavanjem stručnog kadra te korištenjem najnovijih tehnologija privatno zdravstvo može se suočiti s poslovnim izazovima te pratiti najnovije trendove.

Zdravstvo_ErsteSvijet

Neprekidnu brigu o inovacijama, istraživanju, razvoju i korištenju novih tehnologija potrebno je voditi neovisno je li riječ o:

– klinici
– poliklinici
– specijalnoj bolnici
–  lječilištu
–  ljekarni
–  farmaceutskoj kući itd.

Budući da je zdravstvo jedna od važnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj, privatnu zdravstvenu industriju potrebno je neprekidno unapređivati. Ulaganje doprinosi i rješavanju problema ili barem njihovom djelomičnom ublažavanju, smanjivanju dugih listi čekanja te poboljšavanju kvalitete usluge kroz modernizaciju opreme. Isto tako, ulaganje omogućuje dobivanje potrebnih akreditacija i certifikata, efikasniju prevenciju bolesti, a time i liječenje, unapređenje postojećih i pružanje novih usluga.

Ulaganje u privatno zdravstvo Erste kreditom za investicije

Ulaganje u privatno zdravstvo omogućuje i konkurentnost u odnosu na inozemne ponuditelje istih ili sličnih usluga na tržištu.

Ponuda banke

Prilikom ulaska u investiciju banka će vam pomoći prevladati prepreke, razumijevajući specifičnosti poslovanja. Naime, prodajni tim specijalista upoznat je s trendovima i zahtjevima privatnog zdravstva te će vam pomoći strukturirati optimalan financijski paket proizvoda i usluga iz ponude Erste banke i Erste grupe.

Važnost poslovnog plana i ročne usklađenosti!

Neophodno je imati kvalitetan srednjoročni i dugoročni poslovni plan kako bi se imao stvaran uvid u prednosti, nedostatke i potencijalne poslovne ishode. Isto tako, ročna usklađenost izvora i predmeta financiranja jedini je ispravan put ka zdravom i uspješnom poslovanju.

Iznos kredita maksimalno 80% ukupne vrijednosti investicije
Maksimalni rok dospijeća do 10 godina
Poček do 2 godine
Povrat kredita polugodišnji, kvartalni, mjesečni anuiteti ili jednaki obroci
Obračun kamata u slučaju korištenja grace perioda ili povrata kredita u ratama – mjesečni ili kvartalni