Arhiva za November 2014

Bavite li se poljoprivredom? Unaprijedite svoju proizvodnju!

agro

Održiva konkurentnost poljoprivrednog gospodarstva, bez obzira na granu poljoprivrede i regiju poslovanja, jedino je moguća kroz permanentno kvalitetno ulaganje u poslovanje i u nove, moderne tehnologije. Ovo je prepoznala i Erste banka, koja poljoprivredu vidi kao jednu od fokus industrija kojoj svojim financijskim proizvodima i uslugama može pomoći u podizanju konkurentnosti i održivosti. Stoga je za potrebe investiranja u poljoprivredu razvila poseban kredit za investicije u poljoprivredi.

Naime, povoljni zemljopisno-klimatski položaj, dobra prometna povezanost, blizina morskih i riječnih luka te razvijena prometna infrastruktura kojima Hrvatska raspolaže važni su preduvjeti za razvoj moderne, tehnološki inovativne, konkurentne i prilagodljive poljoprivredno-prehrambene i ribarske industrije. Ali, unatoč čvrstim temeljima razvoja, domaću poljoprivredu karakterizira problem razjedinjenosti poljoprivrednih zemljišta, visokih cijena energenata i mineralnih gnojiva, zastarjele tehnologije, manjak osnovnih obrazovnih programa za mlade poljoprivrednike, skromnih površina pod navodnjavanjem te nedostatka specijaliziranosti poljoprivrednih gospodarstava.

Upravo iz tih razloga potrebno je kontinuirano unapređivati poljoprivredni sektor kao jedan od temeljnih pravaca domaćeg gospodarskog razvitka. Kvalitetnim ulaganjem u poljoprivrednu industriju moguće je riješiti, ili barem djelomično ublažiti, bilo koji od navedenih problema te uspješno konkurirati inozemnim poljoprivrednim proizvođačima na tržištu.

Erste kredit za investicije u poljoprivredi

Prateći financijske želje i potrebe svojih klijenata, neovisno o grani poljoprivredne industrije kojom se bave, banka je razvila kredit za investicije u poljoprivredi, čija je namjena izgradnja novih postrojenja ili gospodarstava te proširenje postojećih kapaciteta. Isto tako, njime se mogu refinancirati i manje povoljni krediti.

Prilikom ulaska u investiciju banka klijentima nastoji pomoći da prevladaju prepreke na koje naiđu te izaći im ususret, razumijevajući specifičnosti industrije i poduzeća. Stručnim savjetima specijalista Banka pomaže u odabiru najboljeg proizvoda ili usluge iz svoje ponude kako bi klijenti u konačnici  unaprijedili svoju postojeću poljoprivrednu proizvodnju i ukupno financijsko poslovanje te ojačali i učvrstiti svoju tržišnu poziciju.

Važnost poslovnog plana i ročne usklađenosti!

Neophodno je imati kvalitetan srednjoročni i dugoročni poslovni plan kako bi se imao stvaran uvid u sve prednosti, nedostatke i potencijalne poslovne ishode. Isto tako, ročna usklađenost izvora i predmeta financiranja jedini je ispravan put ka zdravom i uspješnom poslovanju.

Iznos kredita maksimalno 80 % ukupne vrijednosti investicije
Maksimalni rok dospijeća do 10 godina
Poček do 2 godine
Povrat kredita polugodišnji, kvartalni, mjesečni anuiteti ili jednaki obroci
Obračun kamata u slučaju korištenja grace perioda ili povrata kredita u ratama – mjesečni ili kvartalni

PREDSTAVLJAMO: Poliklinika Jelušić

DrJelusic

Dentalna poliklinika dr. Jelušić u svojem je poslovanju ponajprije okrenuta turistima koji u Opatiju dolaze radi dentalnih usluga, a o uspješnosti modela povezivanja medicinskih usluga s turizmom razgovarali smo s dr. Damirom Jelušićem.

1.  U Hrvatskoj se već duže govori o spajanju turističke ponude s pružanjem medicinskih usluga. Ima li konkretnih pomaka na tom području i gdje vi vidite prostor za napredak?

Projekti koji obuhvaćanju spajanje turističke ponude s pružanjem medicinskih usluga pokazali su se uspješnima u nekim zemljama i regijama, koje su danas specijalizirane za medicinski turizam. Uspješan model spajanja mogao bi se postići osnivanjem klastera, a za dobre poslovne rezultate potrebno je integrirati nosioce medicinskih usluga, turističke agencije, prijevoznike, kao i ostale pružatelje turističkih usluga. Također, nužna su veća ulaganja na potencijalna emitivna tržišta te dobro razrađena strategija i plan djelovanja kako bi spajanje turističke ponude s pružanjem medicinskih usluga dovelo do zadovoljavajućih rezultata. Na tom planu postoje određeni pomaci i aktivnosti unutar naše županije.

2. Što dodatno nudite pacijentima osim dentalne skrbi?

Prije svega želimo istaknuti da je naš glavni i osnovni cilj pružanje kompletne dentalne usluge na jednom mjestu. Po potrebi  pomažemo pacijentima pri organizaciji prijevoza i smještaja.

3. Postoji li u Hrvatskoj dovoljno stručnjaka s visokom razinom znanja i vještina iz dentalne medicine?

Hrvatska ima dovoljno kvalitetnih stručnjaka s visokom razinom znanja. Međutim, ono što u Hrvatskoj nedostaje jesu dodatne specijalizacije za pojedina područja te svijest o potrebi za konstantnim usavršavanjem i usvajanjem novih znanja i vještina kroz razne oblike edukacije kao što su tečajevi, seminari i dr. doktora dentalne medicine, ali i cijelog dentalnog tima.

4. Kako vidite razvoj dentalne medicine u Hrvatskoj u sljedećih pet godina?

U posljednjih nekoliko godina dentalna medicina u Hrvatskoj bilježi rast. Očekujemo da će se taj trend nastaviti i sljedećih godina. Činjenica je da se u taj sektor investiraju znatna sredstva. Ipak, relativno duga gospodarska kriza na tržištu Europske unije može se negativno odraziti u smislu smanjenja broja pacijenata iz susjednih zemalja zbog mogućeg pojeftinjenja dentalnih usluga na emitivnim tržištima. Također, kriza može uzrokovati pad kvalitete usluga na našem tržištu zbog korištenja sve jeftinijih materijala, što bi moglo dovesti do stvaranja lošeg imidža hrvatskih doktora i ordinacija u medijima.

5. Kakvi su vaši planovi za buduće projekte, namjeravate li širiti poslovanje u druge gradove ili na inozemna tržišta?

Uvijek postoje brojni projekti za poboljšanje poslovanja Poliklinike, od kojih su neki i u tijeku. Za sada nam nije primarno širenje, nego konstantna ulaganja i rad na održavanju vrhunske kvalitete usluge, usvajanje najnovijih tehnologija i neprestani fokus na naše pacijente.

6. Što očekujete kako će se reflektirati ulazak Hrvatske u EU na vaše poslovanje?

Nadamo se da ćemo u budućnosti u većoj mjeri osjetiti pozitivne aspekte ulaska Hrvatske u EU. To se odnosi i na standardizaciju kvalitete i na poboljšanje razine usluga.

7. Dugogodišnji ste klijent Erste banke. Opišite kako ste zadovoljni suradnjom s Erste bankom.

Upravo činjenica što smo dugogodišnji klijent Erste banke potvrđuje naše zadovoljstvo. S poslovnim partnerima, kao i u radu s korisnicima usluga naše Poliklinike, cijenimo transparentan odnos temeljen na međusobnom povjerenju.

po

O Dentalnoj poliklinici dr. Jelušić

Dr. Damir Jelušić specijalist je parodontologije, a ordinaciju za dentalnu implantologiju i parodontologiju je otvorio 2001. godine u Opatiji. Prije tri godine, poliklinika je preselila u novi objekt koji zadovoljava najviše standarde za pružanje vrhunske stomatološke usluge na jednom mjestu. Poliklinika uključuje više stomatoloških ordinacija, RTG dijagnostički centar, zubotehnički laboratorij i Centar dentalne implantologije. Osim implantologije i parodontologije, poliklinika pruža, između ostalog, i usluge protetike, ortodoncije i estetske stomatologije. Poliklinika ima tridesetak zaposlenih, među kojima su doktori dentalne medicine, radiolozi, dentalni tehničari i ostalo osoblje.

Što treba sadržavati vaš poslovni plan? 3. korak

businessZnate li kakav utjecaj upravljački, proizvodni, prodajni ili korporativni rizici imaju na poslovanje vašeg društva? U prilogu donosimo popis rizika s pitanjima na koja trebate odgovoriti prilikom sastavljanja poslovnog plana. Savjetujemo da sve korake poslovnog plana čuvate, a propustite li koji, za savjet se obratite svom financijskom savjetniku.

Upravljački rizik

  • Kakve su kvalifikacije menadžmenta društva? Kratak opis njihovog iskustva, stručnih znanja, reputacije i poznavanja tržišta;
  • Postoji li ovisnost o jednoj osobi i, ako postoji, kako bi njezin gubitak utjecao na daljnje poslovanje?
  • Opišite stil vođenja poslovanja;
  • Opišite organizacijske sposobnosti menadžmenta, dosadašnja iskustva u organizaciji projekata društva, provođenje promjena u organizaciji odnosno strategiji poslovanja;
  • Opišite strategije poslovanja – sadašnju te pregled promjena strategije od osnutka.

Proizvodni rizik

  • Opišite proizvodni proces i relevantne rizike.
  • Kakva je tehnološka razina proizvodnje i kolika je veličina proizvodnih kapaciteta (postojeća i ciljana)?
  • Opišite strojni park, kvalitetu, njegovu starosnu strukturu, moguće potrebe za zamjenom dijela/cijelog strojnog parka.
  • Kakav je utjecaj razvoja novih tehnologija, tržišnih trendova te zakona/propisa na proces proizvodnje?
  • Opišite položaj poduzeća u lancu proizvodnje (ovisi li i koliko o pojedinim dobavljačima, kupcima, tržištu sirovina).
  • Postoji li ovisnost o posebnom energentu, vremenskim uvjetima?
  • Opišite kadrove u proizvodnji.

Prodajni rizik

  • Opišite rizike vezane uz cjenovnu politiku (pritisak na marže, orijentacija na najmanji trošak, politika visokih cijena – kvaliteta proizvoda, popusti i rabati, postizanje konkurentnosti niskim cijenama).
  • Navedite kanale distribucije.
  • Kakva je struktura vaših kupaca, postoje li stalni kupci i koliki je njihov udio u ukupnom broju?
  • Kakva je diferenciranost vašeg proizvoda/usluge u odnosu na konkurenciju i postoji li indirektna konkurencija kroz proizvode – supstitute?
  • Opišite postojeće trendove i preferencije kupaca na ciljnom tržištu prodaje i usklađenost vaše ponude s njima?
  • Postoje li ulaganja u marketing i kakav je njegov utjecaj na prodaju?
  • Kakva je naplata potraživanja?

Korporativni rizik

  • Je li vaše društvo član određene grupacije i kakav je utjecaj grupe na njegovo poslovanje?
  • Postoje li olakotne okolnosti poslovanja unutar grupacije kao što su jaka podrška grupe, njezina financijska snaga, zajednički nastup na tržištu, drugi sinergijski efekti i sl.?

Valutni rizik

  • Opišite deviznu strukturu prihoda i rashoda (ostvaruju li se prihodi samo na domaćem ili i na izvoznom tržištu te koja su relevantna tržišta nabave).
  • Napravite analizu kretanja i osiguranje od izloženosti valutnom riziku.

Ekološki rizik

  • Navedite je li poslovanje društva ekološki prihvatljivo.
  • Postoje li kakva administrativna i zakonska ograničenja? Je li poslovanje izloženo strogim
  • propisima i na taj način ograničeno te podložno kaznama i raznim mjerama?

U sljedećem broju Erste korporativnog svijeta doznajte na koji način trebate opisati snage, prilike, slabosti i prijetnje poslovanja svojeg društva.

Strukturirano financiranje izvoza

Izvoz

Zahvaljujući širokoj korespondentnoj mreži kontakata i poslovnoj suradnji s međunarodnim financijskim institucijama te izvozno kreditnim agencijama Erste banka je svoju ponudu unaprijedila proizvodima izvoznog financiranja.

Ponuda obuhvaća dva međusobno povezana, a često i uvjetovana, sustava koji se odnose na pružanje financijske podrške izvozu putem odobravanja kredita izvoznicima ili kupcima u inozemstvu te osiguranja izvoznih kredita. Naime, uz cijenu i kvalitetu, kredit i kreditni uvjeti predstavljaju element konkurentske prednosti izvoznika. Stoga Erste banka izvoznicima pruža podršku u svim fazama realizacije poslova u međunarodnom poslovanju – od faze pregovaranja i predkvalifikacije na međunarodnim natječajima s ponudbenim garancijama, izdavanja pisma namjere za financiranje posla, do samog zaključenja posla uz kreditiranje pripreme i naplate izvoznih poslova.

Ovisno o potrebama poslovanja, izvoznicima se nude proizvodi namijenjeni kratkoročnom te srednjoročnom i dugoročnom financiranju uvoza i izvoza  (uz osiguranje izvozno kreditne agencije).

Kratkoročno financiranje izvoza i uvoza

Namjena kredita:

  • financiranje pripreme proizvodnje i realizacija izvoznih poslova
  • financiranje obrtnih sredstva
  • financiranje uvoza kroz pokriće otvorenih akreditiva i  plaćanja inozemnim dobavljačima
  • financiranje potrebe za održavanjem likvidnosti poslovanja

Prednosti korištenja proizvoda kratkoročnog financiranja:

  • uravnotežen novčani tok poslovanja izvoznika
  • povećanje efikasnosti poslovanja i zarade društva
  • financiranje je osigurano prije nastanka izvoznih potraživanja
  • plaćanje dijela proizvodnih troškova koji se odnose na izvoznu narudžbu

 

Potrebno je istaknuti!

Za navedena financiranja poslovanja Erste banka je u mogućnosti ponuditi pomoć svojih stručnih službi prilikom ugovaranja polica osiguranja s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) i Hrvatskim kreditnim osiguranjem (HKO). 

Srednjoročno i dugoročno financiranje uvoza i izvoza (uz osiguranje izvozno kreditne agencije)

Ovisno o potrebama poslovnog društva Erste banka nudi različite modele srednjoročnog i dugoročnog  financiranja uvoza i izvoza financiranjem proizvodima koje banka ili nudi samostalno ili u suradnji  s drugim financijskim institucijama poput HBOR-a, EBRD-a ili EIB-a.

Prednosti korištenja proizvoda namijenjenih srednjoročnom i dugoročnom financiranju izvoza:

  • izvoznik ostvaruje brzu naplatu izvoznih potraživanja po ostvarenom izvoznom poslu
  • izvoznik ne snosi troškove odgođenog plaćanja
  • kredit kupcu/banci kupca ne opterećuje bilancu stanja izvoznika, dužnik je inozemni kupac
  • financijska podrška izvoznim poslovima bez opterećenja bilance izvoznika
  • financijsko praćenje izvoznog projekta bitan je element uspješnog sudjelovanja na međunarodnim natječajima
  • poboljšana likvidnost izvoznika
  • jednostavnije strukturiranje cjelovitih rješenja za financiranje izvoznih projekata te jačanje suradnje kroz partnerski odnos klijenta i banke
  • smanjenje rizika naplate izvoznog posla i valutnih rizika

Iz ponude srednjoročnog i dugoročnog financiranja izvoza posebno izdvajamo:

Kredit kupcu/banci kupca

  • kredit se odobrava inozemnom kupcu ili njegovoj banci
  • isplata se vrši na račun izvoznika u valuti izvoznog ugovora
  • kredit otplaćuje kupac/banka u inozemstvu
  • kredit kupcu/banci može iznositi najviše 85 % vrijednosti ugovora za rokove otplate duže od 2 godine
  • polica osiguranja HBOR-a koristi se za pokriće komercijalnih i političkih rizika izvoznog financiranja

Proces realizacije kredita kupcu/banci kupca

       proces

Opis koraka:

1. Izvozni ugovor 5. Isporuka robe/usluga
2. Ugovor o kreditu 6. Zahtjev za isplatu
3. Popratni sporazum između izvoznika i banke 7. Isplata sredstava kredita u korist izvoznika
4. Ugovor o osiguranju 8. Otplata kredita

Makroekonomski osvrt – energetika i obnovljivi izvori

s1

Nakon pozitivnih stopa rasta tijekom 2013. pokazatelji aktivnosti u području sektora energetike u dosadašnjem dijelu 2014. uglavnom bilježe pad. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), industrijska proizvodnja u području „Energija“ u prvih je sedam mjeseci 2014. pala za 8,4 % u odnosu na isto razdoblje godinu prije, za razliku od 4,5-postotnog rasta tijekom 2013. Pri tome je važno istaknuti da su u 2014. godini pad proizvodnje zabilježila dva važna segmenta, proizvodnja električne energije i proizvodnja prirodnog plina. Ukupna bruto proizvodnja električne energije u prvih sedam mjeseci u Hrvatskoj je bila manja za oko 1000 GWh (-1,3 %) te je iznosila  7.745 GWh, dok je proizvodnja prirodnog plina u istom razdoblju pala za gotovo 4 % na 1046 prostornih metara.

 

Budući da se najveći dio domaće proizvodnje električne energije odvija u hidroelektranama, važan čimbenik u konačnoj proizvodnji su hidrološki uvjeti. Oni su i tijekom 2014. godine bili relativno povoljni, ali ne kao rekordne 2013., pa je bruto proizvodnja električne energije u hidroelektranama u prvih sedam mjeseci zabilježila međugodišnji pad veći od 12%, iako je iznosila i dalje vrlo dobrih 5179 GWh. I termoelektrane radile su smanjenim obujmom pa im je proizvodnja pala za 16,6 % na 2156 GWh. Takav razvoj najviše se odrazio na neto uvoz električne energije, koji je bio znatno nepovoljniji nego godinu prije, ponajprije zbog manjeg izvoza viška električne energije, dok je uvoz ostao stabilan.

 

Jedina kategorija postrojenja za proizvodnju električne energije koja je zabilježila međugodišnji rast su obnovljivi izvori energije, i to ponajprije vjetroelektrane, čija je bruto proizvodnja iznosila 410 GWh, što predstavlja povećanje od čak 84 % u odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine. Time se udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji udvostručio u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje te iznosi 5,3 %.

 

Razlog takvom skoku početak je rada novih proizvodnih postrojenja na obnovljive izvore. Prema podacima Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE), ukupni je nazivni kapacitet obnovljivih izvora energije priključenih na mrežu krajem rujna dosegnuo 366 MW, od čega 297 MW čine vjetroelektrane. S postrojenjima koja čekaju priključenje na mrežu nazivni proizvodni kapacitet se penje na 527 MW, od čega se 435,2 MW odnosi na vjetroelektrane, 34,7 MW na elektrane na biomasu, 25,5 MW na fotonaponske elektrane, 6,5 MW na bioplinske elektrane, a 3,1 MW  na male hidroelektrane. HROTE očekuje da će se tijekom 2015. na mrežu priključiti dodatnih 206 MW postrojenja za proizvodnju električne energije iz vjetra, 20 MW iz biomase, 19 MW iz sunca, 4 MW iz bioplina te 2,8 MW iz malih hidroelektrana.

 

Obnovljivi izvori energije još jednom su pokazali da su u posljednje vrijeme možda najpropulzivniji segment energetskog sektora u Hrvatskoj. Međutim, njihov bi daljnji razvoj mogao ovisiti o širem energetsko-regulatornom okruženju. S jedne strane, to se odnosi na trenutačna ograničenja hrvatskog elektroenergetskog sustava s obzirom na kapacitet za prihvat novih proizvodnih postrojenja iz obnovljivih izvora, koji je u velikoj mjeri iskorišten. S druge strane, tu su promjene u regulatornom okruženju u vezi s uvjetima izgradnje postrojenja i priključenja na mrežu te na iznos poticaja za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora.

 

Najavljeni veliki projekti u energetici zasad su još uglavnom daleko od realizacije. Najdalje je odmakao projekt izgradnje novog bloka TE Plomin, za koji je raspisan natječaj i odabran najpovoljniji ponuditelj. Ostali potencijalni projekti, poput LNG terminala na Krku, odvojka Južnog toka, Jadransko-jonskog plinovoda ili istraživanja nafte i plina u Jadranu, još su u različitim stadijima pripreme, a njihova bi realizacija mogla ovisiti, između ostaloga, i o geopolitičkim previranjima.