Arhiva za October 2014

Erste banci dodijeljeno priznanje za najbolju uslugu privatnog bankarstva u Hrvatskoj

Međunarodni financijski časopis “The Banker” proglasio je uslugu privatnog bankarstva Erste banke, najboljom uslugom u Hrvatskoj u 2014. godini. Uz Erste banku u Hrvatskoj, The Banker je međunarodnu Erste Grupu svrstao među najuspješnije bankarske grupacije svijeta kada je u pitanju usluga privatnog bankarstva te joj je dodijelio još dvije prestižne nagrade u kategorijama: “Najbolja usluga privatnog bankarstva u Središnjoj i istočnoj Europi” i “Najbolja usluga privatnog bankarstva u Austriji” za 2014. godinu.

Hrvati štede više nego lani

Većina hrvatskih građana, njih gotovo 70 %, redovito štedi te prosječno svakog mjeseca izdvajaju 457 kuna, odnosno 15 kuna više nego prošle godine. Većinom se odlučuju za klasičnu štednju, a potom za životna osiguranja i stambene štedionice. Žene su štedljivije te prosječno izdvajaju 50 kuna više od muškaraca. Ovo pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je u rujnu 2014. Provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe.

stednja222

Prema rezultatima istraživanja, najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, u prosjeku 561 kunu mjesečno, dok građani u dobi od 15 do 29 godina prosječno štede 383 kune. Od njih više štede stariji od 50 godina, i to 402 kune mjesečno.

Najveći broj ljudi, gotovo svaki drugi građanin Hrvatske, odlučuje se za klasičnu štednju, a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice, dobrovoljna mirovinska štednja i investicijski fondovi. Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češće od muškaraca odlučuju za dobrovoljnu mirovinsku štednju i životna osiguranja.

Istraživanje je provedeno i u zemljama srednje i istočne Europe. Tako Austrijanci prosječno najviše izdvajaju, i to 188 eura, odnosno 7 eura više nego prošle godine. Nakon njih slijede Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 96 eura te Česi sa 75 eura. Hrvati prosječno uštede oko 60 eura, dok manje od njih štede Mađari (49 eura), Rumunji (41 eur) te Srbi (35 eura). Kao i u Hrvatskoj, klasična štednja i u ovim je zemljama najzastupljenija. Za nju se, primjerice, odlučuje gotovo 80 % Austrijanaca te više od 50 % Slovaka. Oko 55 % Čeha uplaćuje pak mirovinska osiguranja, koja podupire država, dok 34 % Mađara i 9 % Srba preferira životno osiguranje. Više od četvrtine Rumunja odlučuje se za zlato i druge plemenite metale.

Dostupnost i nizak rizik najvažniji aspekti štednje

Štednju važnom smatra 76 % građana, neovisno o dobi, dok samo 4 % uopće ne vidi njezinu važnost. Za 55 % ispitanika najvažniji aspekt štednje je mogućnost jednostavnog pristupanja svom novcu u svakom trenutku, dok je nizak rizik drugi po važnosti, odnosno navodi ga 28 % ispitanika. Kao primarni motiv štednje građani Hrvatske navode potrebu stvaranja adekvatnog financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija. Nakon toga slijede stvaranje zaliha za „stare dane“ te potreba manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja. Dio građana motiviran je za štednju kako bi si „poslije mogao nešto priuštiti“, a nakon toga se kao motiv za štednju ističe želja za putovanjima. Manji dio ispitanika jednostavno je izjavio da štedi „bez posebnog razloga“.

Nandino Lončar: „Želimo da Osijek u svijetu postane prepoznatljiv kao grad IT stručnjaka“

Nandino Lončar OSCUnatoč nepovoljnoj gospodarskoj situaciji, gospodarski zamah Osijeku i regiji daje IT industrija jer mnoge tamošnje IT tvrtke svoje proizvode uspješno izvoze na međunarodna tržišta. Znatan doprinos tome dala je udruga Osijek Software City (OSC), koja se aktivno bavi organizacijom niza aktivnosti, primjerice, organizacijom business&tech događanja, stručnih predavanja i edukacija. Nedavno je udruga započela suradnju i s Erste bankom, koja već nekoliko godna podržava startupove iz područja IT industrije. Početak suradnje bio nam je i povod za razgovor s Nandinom Lončarom, glavnim tajnikom udruge.

1. Koliko IT industrija može doprinijeti gospodarstvu Osijeka i Slavonije te što je konkretno vaša udruga do sada učinila kako bi ga pospješila?

IT sektor u Osijeku je u zamahu. Postoji niz informatičkih tvrtki koje već duži niz godina uspješno posluju na međunarodnom tržištu, a druge, nešto mlađe, već su se uspjele nametnuti kao autoriteti u svojim poslovnim nišama ili su na najboljem putu da to učine. Te tvrtke zapošljavaju stručnjake, proizvode kvalitetan softver i izvoze na svjetska tržišta. Upravo zato što su neke od njih orijentirane uglavnom ili potpuno na izvoz, na domaćem se tržištu za njih često ni ne zna, iako posluju bolje od većine ostalih tvrtki u našem okružju. Predstavljanjem tih tvrtki i njihova rada lokalnoj zajednici te organizacijom niza aktivnosti, od business&tech događanja, stručnih predavanja i edukacija do neformalnih druženja namijenjenih networkingu i jačanju zajednice, Osijek Software City pokazuje da, unatoč aktualnoj gospodarskoj situaciji, volja za radom i stručnost imaju perspektivu.

2. Dosta radite na edukaciji kadrova. O čemu se konkretno radi?

 U regionalnoj IT industriji trenutačno postoji kronični nedostatak osposobljenog kadra. To želimo promijeniti naglašavanjem znanja i vještine potrebne za zapošljavanje u tvrtkama iz ove branše te poticanjem na (samo)edukaciju. U pravilu, samostalno odrađujemo pojedina uvodna ili stručna predavanja, dok strukturiranu i formalnu edukaciju prepuštamo onima kojima je to “core business“. Naravno, unaprijed navedemo, kakve rezultate od tih edukacija ili obrazovnih procesa očekujemo. Ne težimo potpunom oblikovanju kadrova, već želimo pružiti temeljna znanja osobama koje se imaju želju usavršavati i napredovati.

3. Ove godine čak je dvoje vaših predstavnika na WinDaysima dobilo nagradu za aplikaciju Guest Request. O čemu je riječ?

S Microsoftom Hrvatska surađujemo na njihovu projektu Software Startup Academy. Njega smo pomogli osmisliti i već ga treću godinu provodimo na području Osijeka i ove regije. Polaznici se upoznaju s nizom bitnih poslovnih i tehničkih tema nakon čega, uz naše mentorstvo, u timovima rade na razvoju svojih projekata. Regionalni pobjednici sudjeluju na Microsoftovoj konferenciji WinDays, gdje se natječu za novčanu nagradu i pozornost investitora. Prve smo godine jedini mogli poslati dva predstavnika, a druge je godine naš predstavnik i pobijedio.

4. Kako ste došli na ideju stvaranja udruge i tko sve sudjeluje u njezinu radu?

Ideja o pokušaju nekakvog zajedničkog djelovanja na zajednicu došla je od Tomislava Bilića, vlasnika i direktora tvrtke Inchoo d.o.o.. Početkom 2012. okupili smo predstavnike još nekoliko osječkih IT tvrtki, utvrdili da imamo slične želje i potrebe te odlučili pokrenuti inicijativu Osijek Software City, a ona je godinu poslije, zbog velikog interesa i praktičnosti, prerasla u udrugu. Tada se radilo o grupici od nas desetak entuzijasta iz četiri tvrtke, a sada je to udruga koja okuplja preko 20 pravnih članova i pedesetak fizičkih članova, čime može privući sponzore poput Erste banke.

5. Na koji način udruga nastoji doprinijeti zajednici?

Iako postoji potreba za stvaranjem što brojnijeg kvalitetnog i zapošljivog kadra, sav naš angažman oko OSC-a volonterski je i društveno odgovoran. Okupljamo sve koje zanima IT sektor i pružamo informacije, znanje i kontakte kojima raspolažemo. Na njima je da to iskoriste najbolje što znaju. Dugoročni nam je cilj postići prepoznatljivost Osijeka u svijetu kao grada u kojemu žive i rade IT stručnjaci te u kojem djeluje mnogo tvrtki koje proizvode dobar softver. Vjerujemo da takva prepoznatljivost sa sobom nosi niz prednosti: utječe na pozitivan imidž grada, poticaj je novim ulagačima, doprinosi zdravijem gospodarstvu, preporuka je potencijalnim klijentima te “odskočna daska” za start-up tvrtke…

6. Surađujete li s Gradom i lokalnom zajednicom?

Pored toga što nam Grad Osijek daje podršku, razgovaramo i s fakultetima o suradnji, primjerice o korekcijama njihovih kurikuluma, stručnim praksama i drugim oblicima približavanja realnog sektora studentima i gostujućim predavanjima ljudi iz prakse. Određena suradnja postoji s osječkim Elektrotehničkim, Ekonomskim i Filozofskim fakultetom te s Fakultetom organizacije i informatike iz Varaždina, a s Odjelom za matematiku, sastavnicom osječkog sveučilišta, potpisan je i Sporazum o suradnji.

7. U Zagrebu se nekoliko godina zaredom održavaju Hackathoni. Kakva je situacija u Osijeku?

I u Osijeku se već tri godine zaredom održavaju hackathoni. Dosad smo organizirali jedan godišnje, a sljedeće godine razmišljamo o uvođenju još jednog, vjerojatno u sklopu već spomenute Software Startup Akademije. Vrlo smo zadovoljni odazivima na dosadašnje hackathone te raznolikošću ideja i rješenja. Bitno je naglasiti da se velik broj dotad nezaposlenih sudionika ubrzo nakon toga zaposlio.

8. Koja događanja planirate u sljedećem razdoblju?

Početkom studenog  prvi put će se u Osijeku održati četverodnevni Akceleratorski poduzetnički kamp s odličnim predavačima i mentorima te investicijskim programom od pola milijuna kuna. Tih dana počinje i 3. Software Startup Academy, koji će trajati do travnja sljedeće godine. Otprilike u isto vrijeme Osijek će prvi put biti mjesto održavanja Ron Brown Foruma u organizaciji Veleposlanstva SAD-a te suorganizatora kao što su Ured predsjednika RH, Vlada RH, HGL, Hrvatska udruga poslodavaca itd. Nakon toga uslijedit će i hackathon pa 3. The Geek Gathering konferencija, dok će se u drugom dijelu iduće godine održati i još jedna KulenDayz konferencija. Planiramo organizirati i niz predavanja, događanja i druženja za sve IT entuzijaste, zapravo sve ono zbog čega je Osijek i postao prepoznatljiv kao softverski grad.

9. Što biste naglasili za kraj?

Ponosni smo na rezultate koje smo postigli u nepune tri godine, što je relativno kratko razdoblje, no to je dobar početak. Osijek ima golem potencijal postati regionalnim IT središtem, no treba još mnogo truda i rada da se izgradi jedna moderna industrija, koja ne zapošljava samo programere i developere, nego i pravnike, knjigovođe, stručnjake za odnose s javnošću, ekonomiste, voditelje projekata, menadžere…

 

 

Jeste li znali?

Erste banka svojim klijentima omogućuje online otvaranje tekućeg računa, nakon čega online mogu i zatražiti kredit. Sve što je potrebno su računalo ili pametan telefon.

petar

Online otvaranje tekućeg računa

Na www.bankarenje.hr  brzo i lako ispunite online zahtjev za otvaranje tekućeg, žiro ili deviznog računa. Kako bi verificirali podatke koje ste naveli u zahtjevu, nazvat će vas djelatnici iz Kontakt centra Banke. I to je sve. Kada kartica bude izrađena, dobit ćete poziv iz poslovnice koju ste odabrali prilikom ispunjavanja zahtjeva kako biste je preuzeli i potpisali zahtjev. Iskoristite mogućnost Erste banke i uštedite dragocjeno vrijeme.

Online kreditni zahtjev

Želite li realizirati kredit u Banci, od sada kreditni zahtjev možete ispuniti online i nakon toga odabrati poslovnicu koja vam najbolje odgovara. Nakon što odabrana poslovnica zaprimi vaš zahtjev, obavijestit ćemo vas je li vam kredit odobren i koje je dokumente potrebno donijeti u poslovnicu.

 

Jeste li znali?

Erste banka i 2iFilm pozivaju sve učenike i njihove profesore da sa svojim razredom snime obradu naslovne pjesme iz novog nastavka filma o Koku, „Ljubav ili smrt“. Najbolje će nagraditi Medo Štedo štednjom u vrijednosti od 200 kuna za svakog učenika pobjedničkog razreda, po jednom kino ulaznicom za svakog učenika tri odabrana razreda te Erste poklon paketom.Kokovizija A1 tisakNatječaj je otvoren od 1. do 31. listopada 2014.Što je potrebno napraviti?

Poslušati soundtrack iz filma ‘Ljubav ili smrt’ te prijaviti se i poslati trominutnu video snimku svog razreda. Erste banka učenike najoriginalnije i najotkačenije snimke nagrađuje s 200 kuna na Medo Štedo računu. Tri najbolja razreda prisustvovat će posebnoj svečanoj premijeri filma, uz druženje s glavnim glumcima. Na premijeri ih očekuju super pokloni te veseli after party.

Najbolju videosnimku odabrat će žiri sastavljen od glavnih glumaca iz filma, koji će svaki uradak ocjenjivati s bodovima od 1 do 3, pri čemu je snimka s najviše bodova ujedno i pobjednička. Imena nagrađenih bit će objavljena 4. studenog 2014. na www.24sata.hr

Sve detalje natječaja saznajte na www.24sata.hr/kokovizija