Arhiva za August 2014

MALI RJEČNIK POJMOVA

FIT nalozi za plaćanje

 FIT plaćanja (engl. fast intragroup transfers) predstavljaju najjeftiniji način plaćanja u inozemstvo. Primjenjuju se automatski na naloge za doznake u eurima na račune klijenata članica Erste grupe, uz naknadu koja je niža od standardne naknade za plaćanje u inozemstvo. Ova pogodnost odnosi se i na naplate iz inozemstva koje dolaze od klijenta članica Erste grupe.

ESCO

Energy Savings COmpany uobičajeno je ime za tvrtku koja pruža uslugu u području energetike. Usluga ESCO tvrtke podrazumijeva razvoj, provedbu i financiranje projekta s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti. Povrat investicije, kao i naplata usluge (u cijelosti ili djelomično), u vezi je s postizanjem uštede energije.

 Vatrozid

(engl. Firewall) sustav koji je dizajniran kako bi se spriječio neovlašteni pristup u ili iz privatne mreže. Često se koristi kako bi se spriječilo neovlašteno korištenje privatne mreže povezane s internetom. Sve poruke koje ulaze ili izlaze s intraneta prolaze kroz vatrozid koji ispituje svaku poruku i blokira one koje ne ispunjavaju propisane sigurnosne kriterije.

KVALITETNO ULAŽITE U SVOJA ENERGETSKA POSTROJENJA!

Iskorištavanje obnovljivih izvora energije te povećanje energetske učinkovitosti igraju sve važniju ulogu u svijetu energetike. Vremenska era korištenja neobnovljivih izvora energije polako se gasi te jača zastupljenost korištenja obnovljivih izvora energije, s ciljem postizanja održivog razvoja, sigurnosti opskrbe i konkurentnosti.

Energetika_Brochure_A4Ulaganje u obnovljive izvore energije (vjetar, sunce, voda i biomasa) jedan je od temeljnih pravaca razvoja energetike. Ti izvori predstavljaju neiscrpnu vrstu energije koja se nalazi u prirodi i obnavlja se u potpunosti ili djelomično. Zbog prirodnih potencijalnih resursa, velike neiskorištenosti prostora za instaliranje solarnih ćelija, malih hidroelektrana te ostalih vrsta pogona, manje kompleksnosti pogona od konvencionalnih elektrana, ali i prilično visoke cijene opreme, potrebno je podržavati segment malih i srednjih poduzeća za ulaganje u obnovljive izvore energije te na taj način jačati privatne inicijative u ovom sektoru. Prilikom ulaska u investiciju pomoći ćemo vam prevladati sve prepreke kako bi se vaš projekt u najkraćem mogućem roku realizirao te izaći vam ususret razumijevajući sve specifičnosti industrije, kao i vašeg poduzeća.

Ulaganje u energetiku u suradnji s Erste bankom

Erste banka prepoznala je energetsku industriju kao jednu od fokus industrija, kojoj kroz svoje financijske proizvode i usluge može pomoći u podizanju konkurentnosti te održivosti energetskog sektora.

Prateći financijske želje i potrebe svojih klijenata, bez obzira na segment energetske industrije, banka je razvila Erste kredit za investicije u energetici.

Prilikom ulaska u investiciju Erste banka klijentima nastoji pomoći da prevladaju prepreke na koje naiđu te im izići ususret, razumijevajući specifičnosti industrije i poduzeća. Stručnim savjetima specijalista Banka pomaže u odabiru najboljeg proizvoda ili usluge iz svoje ponude kako bi klijenti u konačnici kvalitetno ulagali u svoja energetska postrojenja, ojačali ukupno financijsko poslovanje te  učvrstili svoju tržišnu poziciju.

Važnost poslovnog plana i ročne usklađenosti!

Neophodno je imati kvalitetan srednjoročni i dugoročni poslovni plan kako bi se imao stvaran uvid u sve prednosti, nedostatke i potencijalne poslovne ishode. Isto tako, ročna usklađenost izvora i predmeta financiranja jedini je ispravan put ka zdravom i uspješnom poslovanju.

Iznos kredita maksimalno 80% ukupne vrijednosti investicije
Maksimalni rok dospijeća do 10 godina
Poček do 2 godine
Povrat kredita polugodišnji, kvartalni, mjesečni anuiteti ili jednaki obroci
Obračun kamata u slučaju korištenja grace perioda ili povrata kredita u ratama – mjesečni ili kvartalni

Osim investicijskog kredita, za vas izdvajamo

Financiranje projekata energetske učinkovitosti – u okviru kreditne linije, u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB), dostupna je i posebna komponenta namijenjena financiranju projekata energetske učinkovitosti. Kreditna linija nudi povoljnije uvjete od komercijalnih, a kao dodatnu pogodnost nudi i EU instrument za financiranje projekata energetske učinkovitosti, koji omogućuje korisniku bespovratnih 15% iznosa glavnice za jednokratno zatvaranje kredita, uz opciju besplatne konzultantske pomoći za energetski pregled te procjenu i verifikaciju projekta. Ova sredstva financira Europska komisija iz horizontalne višenacionalne komponente programa IPA. Sredstva iz komponente dostupna su za projekte modernizacije proizvodnje u smislu postizanja energetske učinkovitosti te poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada, što u konačnici utječe na povećanje konkurentnosti.

WeBSEFF II (Western Balkan Sustainable Energy Financing Facility) – kreditna je linija za održivu energiju namijenjena regiji Zapadnog Balkana koju je osigurala Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) za potporu ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Linija se plasira preko lokalnih banaka učesnica odobravanjem kreditnih sredstava poduzećima i lokalnim samoupravama koje žele investirati u projekte energetske efikasnosti te manje projekte obnovljivih izvora energije uz mogućnost financiranja do 80% vrijednosti investicije. Svrha je smanjiti troškove i učiniti poduzeće konkurentnijim, osigurati mogućnost zamjene stare opreme i modernizirati proizvodnju, povećati produktivnost i proširiti opseg proizvodnje, poboljšati standarde kvalitete te ispuniti zahtjeve izvoznih tržišta uz brzu otplatu investicije kroz uštede. Kako bi ulaganje u energetsku učinkovitost bilo još privlačnije, svaka investicija može dobiti financijski poticaj (grant) do 10% od iznosa kredita za privatni sektor, odnosno do 15% za javni sektor uz jednostavne i brze procedure te besplatnu tehničku podršku stručnjaka onim klijentima kojima su potrebni savjeti i procjene kao podrška njihovom projektu.

 

PREDSTAVLJAMO: VJEKOSLAV JADREŠIĆ

intervjuIT tvrtka CROZ d.o.o. usmjerena je na pružanje usluga u financijskom i javnom sektoru te drugim većim informatičkim sustavima. Partnerski je najviše orijentirana na IBM, a zbog ostvarenog petogodišnjeg rasta od čak 4391%, Deloitte ju je rangirao čak na treće mjesto na popisu 50 tehnoloških tvrtki s najbržim rastom u Srednjoj Europi. Tvrtka je dobila i brojne nagrade, među kojima se posebno ističe „IBM Rational Award“, koju je 2008. dobila u svjetskoj konkurenciji i time postala jedini dobitnik izvan SAD-a. CROZ-ov uspješni tim broji više od 170 zaposlenika, od čega je preko 80% tehničkih stručnjaka. Čime se bave i koji su im planovi otkrio nam je Vjekoslav Jadrešić, predsjednik uprave.

1. Čime se bavi tvrtka Croz d.o.o.?

Naše usluge uključuju zaokružene, cjelovite projekte ili specijalističke usluge edukacije, savjetovanja i implementacije u pojedinim segmentima, dok je naša specijalnost rješavanje specifičnih problema i razvoj ˝softvera po mjeri˝ u složenim okolinama. Uz to, proizvodimo i rješenja koja su primjenjiva gotovo u svakoj tvrtki, kao što su upravljanje uredskim dokumentima ili interni i vanjski portali. Naravno, tijekom godina rada proizveli smo i nekoliko rješenja koja su primjenjiva u različitim sustavima, kao što je cDocs proizvod za upravljanje uredskim dokumentima i procesima ili LikeMyIdea rješenje za upravljanje inovativnošću. Partnerski smo najviše orijentirani na IBM, no imamo jednako kvalitetnu poslovnu suradnju i s ostalim velikim vendorima. Povijesno smo uglavnom vezani za financijski i javni sektor, no u posljednjih nekoliko godina izgradili smo i veliku količinu znanja u području implementacije različitih rješenja za telekomunikacijski sektor.

2. Kada je tvrtka osnovana i što bi trebalo istaknuti od njezina osnutka?

Candle Representative Office Zagreb osnovan je 1998. kao predstavništvo tvrtke Candle Corporation, a CROZ d.o.o. 2002. Nakon preuzimanja korporacije Candle od strane IBM-a CROZ je 2004. postao njegov partner. Promjenom vlasničke strukture i dolaskom skupine iskusnih stručnjaka iz područja IBM-ovih tehnologija tvrtka 2005. doživljava snažan uzlet. U nekoliko sljedećih godina raste brojem stručnjaka, projekata i prihoda, a 2008. postaje status IBM Premier Partner. Zbog ostvarenog rasta u pet godina od čak 4391% Deloitte ju je rangirao na visoko treće mjesto na listi 50 tehnoloških tvrtki s najbržim rastom u Srednjoj Europi. Od svog osnutka dobila je mnoga priznanja i nagrade, a posebno se ističe “IBM Rational Award”. CROZ-u je dodijeljena u kategoriji za rješenja kojima se moderniziraju postojeći informatički sustavi, čime se omogućuje produbljenje vrijednosti performansi postojećih sustava, znanja i procesa. CROZ-ov projekt konkurirao je za provedenu modernizaciju u Fini. Poslije se spomenuto rješenje koristilo i na nekoliko projekata u regiji i na Bliskom istoku. Ovakvo globalno priznanje velik je uspjeh i čast za hrvatsku tvrtku, pogotovo s obzirom na to da je većina finalista s većih tržišta.

3. Koliko poslujete na domaćim, a koliko na stranim tržištima? Jeste li osjetili kakvu promjenu u poslovanju prošlogodišnjim ulaskom Hrvatske u EU?

Domaće je tržište ograničeno i zato smo još prije šest godina odlučili u fokus staviti strana tržišta. Do sada smo odradili brojne konzultantske projekte u Velikoj Britaniji, SAD-u, Njemačkoj, Kuvajtu, Omanu i Saudijskoj Arabiji.  Aktivno radimo u Srbiji i Sloveniji. Trenutačno više od 15% prihoda ostvarujemo iz inozemstva, pri čemu taj udio neprestano raste. Ulazak u EU definitivno nam je proširio područje djelovanja i olakšao pristup drugim europskim tržištima. No pred nas je ta činjenica stavila i potrebu širenja znanja i na područja kojima se dosad nismo imali prilike intenzivnije baviti.

4. Na kojim projektima trenutačno radite?

Radimo na razvoju konzultantskih proizvoda, poput vrlo zanimljivog i aktualnog paketa Agile Kickstart, koji korisnicima pomaže da započnu korištenje koncepata agilnog razvoja ili Testing Blueprint, koji uspostavlja testiranje i testni tim u jednoj organizaciji. Ujedno kontinuirano razvijamo naš proizvod LikeMyIdea, koji je namijenjen upravljanju idejama i inovacijama na platformi društvenih mreža. Vjerujemo da trend zaokruženih usluga (managed services) dolazi i na naša tržišta. Ovdje, primjerice, intenzivno provodimo usluge testiranja softvera, upravljanja sistemskom infrastrukturom i slične usluge.

5. Prema vašem mišljenju, postoji li u Hrvatskoj dovoljno IT stručnjaka s visokom razinom znanja i vještina?

Svjesni smo važnosti pravovremenog i postupnog razvoja stručnjaka pa veliku pažnju posvećujemo mladima, učenicima i studentima. Iznimno cijenimo rad domaćih fakulteta, posebice Fakulteta elektronike i računarstva (FER), kojem možemo biti zahvalni na velikom broju danas već iskusnih CROZ-ovaca. Kako bismo unaprijedili suradnju sa studentima i potaknuli ih na programiranje, odlučili smo prije tri godine pokrenuti natjecanje CROZ Code Quest, preko kojeg studenti dobivaju vrlo jasnu sliku o tome kako izgleda programiranje u IT industriji.

6. Imaju li hrvatske IT tvrtke dovoljno snage za samostalan iskorak na međunarodno tržište i preuzimanje velikih projekata ili je nužno partnerstvo?

Hrvatske tvrtke na svjetskom se tržištu isključivo mogu boriti specijalizacijom i kvalitetom jer smo premali i preskupi za natjecanje na širokoj fronti. Suradnja hrvatskih tvrtki na stranim tržištima dosad je bila više izuzetak nego pravilo, ali čini se da i tu dolaze novi vjetrovi. Upravo ovih dana dogovara se zajednički nastup hrvatskih informatičara na sajmu CEBIT u Turskoj, što snažno podupiremo.

7. Kako vidite hrvatsko IT tržište u sljedećih pet godina?

Tehnološki gledano, naše tržište spada u razvijena tržišta, ali ako pogledate ukupnu IT potrošnju koja je daleko ispod razine razvijenih zemalja, i od ukupne potrošnje oduzmete državni sektor, dolazimo do zaključka da je hrvatsko tržište još vrlo nerazvijeno i imamo još mnogo prostora za rast, posebice u realnom sektoru.

8. Kakvi su vaši planovi za buduće projekte i tržišta?

Znanja koja smo stekli na projektima implementacije kompleksnih IT projekata želimo ponuditi našim korisnicima i u obliku konzultantskih proizvoda i usluga. Tako smo razvili nekoliko konzultantskih proizvoda iz područja agilnih metoda razvoja softvera i lean menadžmenta. Ovaj tržišni trend postao je vrlo aktualan u svim zemljama regije i primjećujemo veliki interes korisnika za tu temu.

Želimo pokriti i područje uvođenja i primjene društvenih mreža u enterprise poslovnim okruženjima, zatim enterprise arhitekture, analize korisničkih zahtjeva i testiranja itd. Koncept konzultantskih proizvoda osmišljen je tako da korisnicima pruži najveću vrijednost za novac, preko kratkih angažmana od, primjerice, nekoliko tjedana, koji brzo daju rezultate i vraćaju investiciju.

Nedavno smo lansirali i platformu pod nazivom SentiMenter, koja je namijenjena svima koji žele izmjeriti „puls“ svog proizvoda na društvenim mrežama, procijeniti kako je pozicioniran u odnosu na konkurenciju te tko, koliko, kako i o čemu najviše piše o nekoj usluzi ili proizvodu. Naime, community menadžeri ponajprije su usredotočeni na upravljanje vlastitim korporativnim sadržajima (Facebook/Twitter stranice i profili brendova ili proizvoda), dok se o nekom proizvodu ili brendu istovremeno razgovara i piše na brojnim drugim mjestima koja nije moguće kontrolirati, a možda ni na vrijeme prepoznati. Upravo tu do izražaja dolazi značaj i snaga SentiMentera jer se on može spojiti praktički na bilo koji izvor podataka.

9. U postupku ste uspostavljanja partnerstva sa svjetski poznatom tvrtkom Scaled Agile Inc, čime ćete se pridružiti kompanijama koje zajednički sudjeluju u popularizaciji i edukaciji agilne metodologije. O kakvoj se zapravo metodologiji radi i što ona donosi vašim korisnicima?

Scaled Agile Inc. kroz partnerstvo s našom tvrtkom osigurava direktan doticaj s najmodernijim iskustvom iz agile područja, kao i prijenos znanja u vidu konzaltinga, treninga i certifikacije za tehničke i poslovne profile samih organizacija. Našim je polaznicima trenutačno na raspolaganju više treninga, među kojim bismo istaknuli Leading SAFe, koji je osnova za sve ostale treninge, a namijenjen je menadžerima, konzultantima i Agile change agentima koji su odgovorni za vođenje Lean/Agile change inicijative u sklopu velikih korporacija. U sklopu tog modula nauče kako implementirati Scaled Agile Framework, lean iprincipe tijeka razvoja proizvoda u sklopu svoje organizacije  kako bi mogli predvoditi usvajanje Scaled Agile Frameworka. Primjena Scaled Agile Frameworka je jedan od naprednijih treninga koji je primarno namijenjen za interne Agile change voditelje i eksterne konzultante koji žele naučiti kako pronaći tokove vrijednosti u velikim korporacijama te ih primijeniti kao Agile Release Trains i kontinuirano poboljšavati učinkovitost programa. Nakon treninga obučene osobe mogu pokrenuti Agile Release Trains koji bi bili dio korporativne inicijative Lean/Agile change.

ŠTO TREBA SADRŽAVATI VAŠ POSLOVNI PLAN? KORAK 2

Znate li koje je vaše ciljno tržište, tko su kupci, a tko dobavljači, poznajete li svoju konkurenciju i tržišno okruženje u kojem poslujete…? U drugom izdanju Erste korporativnog svijeta donosimo vam nastavak popisa pitanja koja vam mogu olakšati sastavljanje poslovnog plana. Savjetujemo da sve korake poslovnog plana čuvate, a propustite li koji, za savjet se obratite svom financijskom savjetniku.  rizik

Važno je znati!

  • Poslovnim planom sagledavate postojeću situaciju, analizirate prednosti i nedostatke svog poslovanja, opasnosti, ali i potencijale vašeg poslovnog okruženja.
  • Trebate uzeti u obzir da poslovni plan prije svega pokazuje sadašnju situaciju i strateške odrednice razvoja vašeg društva kao i projekcije dobiti odnosno novčani tok poslovanja.
  • Prilikom sastavljanja poslovnog plana potrebno je krenuti od stvarnih okolnosti i činjenica, kao i stvarnih pretpostavki za budućnost.

Osnovni sadržaj i informacije za vaš poslovni plan – korak 2

  • Strategija upravljanja zalihama (obrtaj zaliha u odnosu na standard industrije, struktura zaliha, utrživost zaliha i način njezina praćenja, utjecaj tržišta nabave na brzinu isporuke i potrebnu razinu pojedinih vrsta zaliha, sezonski karakter poslovanja, optimalna razina zaliha (minimalni troškovi, maksimalna dobit) itd.)
  • Kojim se kanalima distribucije koristite, a kojima vaša konkurencija?
  • Koliko su intenzivne marketinške aktivnosti u vašem poslovanju; opis strategije promocije i marketinga vaših proizvoda/usluga?

Ciljno tržište

  • Koje je vaše ciljno tržište (definicija i opis) i vodeći sudionici?
  • Karakteristike tržišta: kompleksno ili jednostavno, je li posrijedi tržište na kojemu se često događaju promjene, raste li, stagnira ili pada, perspektive razvoja, postoji li ovisnost o državnoj regulativi, subvencije države ili posebne uvozne kvote, carine?
  • Koja je vrijednost ciljnog tržišta, vaš sadašnji i ciljani tržišni udio (aktivnosti koje se poduzimaju radi ostvarenja cilja)?
  • Trendovi na ciljnom tržištu i usklađenost vaše ponude s njima.
  • Koje su moguće promjene na ciljnom tržištu (očekivanja i predviđanja) i kako one mogu utjecati na vaše poslovanje?
  • Postoji li mogućnost ulaska u tržišnu nišu koju konkurencija nije dovoljno iskoristila?

Kupci

  • Tko su vaši kupci? Koliko ih je, što kupuju i kojom se djelatnošću bave?
  • Koliki je postotak prodaje najvećim kupcima, kakav je njihov bonitet i koliki je udio izvoza u prodaji?
  • Odnos veleprodaje i maloprodaje
  • Ovisi li poslovanje društva samo o jednom ili o nekoliko kupaca (koliko bi značajan bio gubitak glavnih kupaca)?
  • Kakva je elastičnost potražnje kupaca – koliko lako mogu naći novog dobavljača uz jednake ili bolje uvjete nabave?
  • Koliko je vaš proizvod/usluga jedinstven, tj. različit u odnosu na konkurenciju?
  • Opišite postojeće trendove na ciljnom tržištu prodaje i njihovu usklađenost s vašom ponudom.
  • Kakvi su vaši ugovorni odnosi (izlazne klauzule, instrumenti osiguranja, rokovi ugovaranja i drugo) i uvjeti prodaje (cijena, marža, odgoda plaćanja, popusti)?

Dobavljači

  • Tko su vaši dobavljači?  Koliko ih je, koliki je postotak nabave od najvećih dobavljača i što društvo od njih kupuje?
  • Je li društvo ovisno o pojedinim dobavljačima (dobavljač monopolist ili slična situacija)?
  • Odnos domaćih i inozemnih dobavljača; što se od kojih nabavlja?
  • Kakva je njihova pregovaračka snaga i kakvi su vaši ugovorni odnosi (izlazne klauzule, instrumenti osiguranja, rokovi ugovaranja i drugo)?
  • Kakvi su uvjeti nabave (cijena, rabati, odgoda plaćanja)?
  • Mogu li dobavljači lako pronaći drugog kupca ili su vezani zbog nekih specifičnosti?
  • Ako društvo posluje u iznajmljenom prostoru, opisati ugovorni odnos (i dostaviti kopiju ugovora).

Konkurencija

  • Tko su vaši izravni konkurenti i kakav je njihov sadašnji tržišni udio, koje su im osnovne karakteristike i kakav je tržišni položaj svakog od njih?
  • Kakvo je njihovo tržišno pozicioniranje u odnosu na vaše (cjenovna, kvalitativna diversifikacija)?
  • Koliko konkurenti ugrožavaju položaj vašeg društva s obzirom na tehnologiju, marketing i sl.?
  • Koje su snage, a koje slabosti konkurencije?
  • Postoje li barijere ulaska novih konkurenata na vaše ciljno tržište (zakoni, ograničenja, koncesije), odnosno koliki su troškovi ulaska na njega?
  • Navedite eventualne ulaske novih subjekata na tržište.
  • Postoje li izlazne barijere, odnosno koji su troškovi izlaska s tržišta?
  • Postoji li neizravna konkurencija kroz supstitutivne proizvode (npr. zbog razvoja tehnologije i drugih inovacija neki proizvodi gube svoju tržišnu poziciju i zamjenjuje ih se) ili postoji određena diferenciranost (brand)?

Tržišno okruženje

  • Navedite ostale čimbenike koji utječu na razvoj tržišta ili mu mogu biti ograničavajući faktor.
  • Makroekonomska kretanja u zemlji i okruženju, utjecaj globalnih trendova, pozitivni/negativni učinci kretanja na globalnim tržištima.
  • Monetarna i fiskalna politika, razvoj novih tehnologija.
  • Socio-kulturno i političko okruženje.
  • Demografski čimbenici i tržište rada.
  • Razvoj lokalnog tržišta i industrijski ciklusi.

Matrica tržišta i proizvoda

  • Prikazuje odnos karakteristika investicije koju društvo poduzima (novo/staro tržište prodaje, novi/ stari proizvod) i razine poslovnog rizika koja iz te investicije proizlazi. 

U sljedećem broju Erste korporativnog svijeta doznajte na koja pitanja trebate odgovoriti kako biste opisali utjecaj pojedinih rizika na poslovanje svog društva.

SVAKI TREĆI HRVAT S BANKOM KOMUNICIRA DIGITALNIM KANALIMA

Prema rezultatima istraživanja o upotrebi digitalnih kanala u Hrvatskoj, koje je u veljači 2014. na uzorku od preko 1.200 ispitanika provela agencija TNS za potrebe Erste grupe, ukupno 74% stanovništva Hrvatske koristi se internetom, a čak 95% posjeduje barem jedan uređaj, primjerice pametni telefon, tablet ili laptop, s mogućnošću pristupa internetu. Također, istraživanje pokazuje da je u Hrvatskoj primjetan rastući trend korištenja internetskog bankarstva, pa se tako 2010. godine 13% stanovnika Hrvatske koristilo internetskim bankarstvom, dok je 2013. primijećen porast na 17%.

mbanking      Za personalizirani savjet, posjet poslovnici; za brze informacije, mobilni telefon

Kao glavni kanal komunikacije s bankom, posjet poslovnici, uključujući i samouslužnu zonu, i dalje se nalazi na prvom mjestu (95%), dok se na korištenje digitalnih kanala odlučuje 29% ispitanika. U komunikaciji s bankom gotovo trećina Hrvata odlučuje se na kombinaciju korištenja digitalnih odnosno elektroničkih kanala ili mobilnih aplikacija te posjeta poslovnici.

Kad želi realizirati kredit ili se savjetovati o pojedinostima određenog proizvoda ili usluge, većina još uvijek preferira odlazak u poslovnicu banke, dok se na upotrebu digitalnih kanala odlučuje prilikom korištenja jednostavnih i brzih usluga kao što su provjera stanja računa i bezgotovinske transakcije. U proteklih 12 mjeseci otprilike jedna trećina Hrvata posjetila je poslovnicu banke kako bi se posavjetovala sa svojim bankarom. Mnogi se koriste poslovnicom banke i kao samouslužnom zonom pa je 80% Hrvata obavljalo tijekom protekle godine bankarske poslove u samouslužnim zonama poslovnica svojih banaka. Ostali kanali komunikacije kao što su telefon ili e-mail slabije su zastupljeni pa se samo 4% odlučuje na komunikaciju s bankom preko e-maila odnosno 8% preko telefona.

Pametnim telefonima najviše se koriste Austrijanci, a najmanje Rumunji

Promjene u ponašanju klijenata i tehnološki poticaji preoblikuju klasično poslovanje banaka. Ukupno gledajući, otprilike 70% stanovništva u CEE regiji i Austriji koristi se internetom. Oko 60% Austrijanaca posjeduje pametni telefon. Na drugom mjestu nalaze se Hrvati, 46% kojih posjeduje pametni telefon, a slijede Srbi (37%), Mađari (36%), Slovaci (32%), Česi (28%) i Rumunji (26%). Osim toga, sve veći broj ljudi također koristi se računalima džepne veličine za komunikaciju s bankom.