Arhiva za April 2014

Mikrofinanciranje poduzetništva

Projektom mikrofinanciranja Erste banka je tijekom 2013. poduzetnicima početnicima odobrila preko 3,7 milijuna kuna mikrokredita, čime je podržala ukupno 50 poduzetničkih inicijativa. Projektom banka daje financijsku podršku poduzetnicima koji tek započinju svoje poslovanje, odnosno posluju do dvije godine, ali nemaju pristup standardnim modelima bankarskog financiranja. U razdoblju od tri godine ukupno je podržala 84 poduzetnička projekta iznosom većim od 6,1 milijuna kuna. Projekt se dosad provodio u sedam županija: Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Erste fragmenti

Ove godine Erste banka obilježava 10 godina natječaja Erste fragmenti. Kao i svake godine do sada, banka će u sklopu projekta otkupiti djela mladih umjetnika do 30 godina i studenata akademija likovnih umjetnosti. Osim otkupa, banka će i ove godine dodijeliti jednu godišnju stipendiju „Erste fragmenti“, koja je namijenjena studentima diplomskih studija likovnih akademija u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Uz izložbu novo otkupljenih radova mladih umjetnika, banka će u prostorima HDLU-a u drugoj polovici svibnja predstaviti i nova djela dosadašnjih pobjednika natječaja.

KOHEZIJSKA POLITIKA EU-a

ErsteSvijet_EU

U sklopu kohezijske politike EU, Hrvatskoj ukupno dodijeljena sredstva iz europskih fondova iznose 8,61 milijardi eura. Analitičari Erste Grupe smatraju da je prometna infrastruktura, posebice željeznica i luke, ključno područje koje u Hrvatskoj treba poboljšati. Ovo je dio nedavno objavljene analize Erste Grupe, koja pokazuje da bi sredstva Europske unije dodijeljena srednjoj i istočnoj Europi putem kohezijske politike EU u razdoblju od 2014. do 2020. za regiju mogla imati značaj „Marshallova plana“. Analizu je izradio Ured za EU banke Česká spořitelna u suradnji s Erste Group Researchom.

Još jedno važno područje koje bi Hrvatskoj također trebalo povući više sredstava jest energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije. Korištenje fondova moglo bi pomoći i razvoju informatičke infrastrukture, proširenjem pokrivenosti širokopojasnim internetom ili projektima kao što su e-zdravstvo ili e-škola, to jest unapređenjem javnih usluga radi povećanja učinkovitosti.

Analitičari Erste Grupe smatraju kako bi kroz program Connecting Europe Facility (CEF),  željeznički projekt od Rijeke preko Zagreba do granice s Mađarskom, predstavljao logičnu nadogradnju postojeće infrastrukture, a s ciljem povezivanja sjevernog Jadrana, posebice luke Rijeka, sa Zagrebom (potencijalnim logističkim čvorištem) te dalje s Mađarskom i Srednjom i Istočnom Europom. Osim toga, to bi omogućilo znatno proširenje kapaciteta luke Rijeka, s obzirom na geografsku konkurentnost i uklanjanje uskog prometnog grla u blizini Rijeke. Projekt bi dugoročno koristio logističkoj i prijevoznoj industriji. Riječ  je o programu za pribavljanje sredstava EU-a za infrastrukturne projekte od zajedničkog interesa za transeuropske prometne, energetske i telekomunikacijske mreže, a  trebao bi ubrzati završetak transeuropskih mreža i pomoći da se iskoriste sredstva i iz javnog i privatnog sektora. CEF programu ukupno su odobrene 33,3 milijarde eura.

Odobrena sredstva strukturnim i investicijskim fondovima za razdoblje 2014.-2020. ra razini EU

Europska unija je ukupno strukturnim i investicijskim fondovima za razdoblje od 2014. do 2020. godine dodijelila 351,9 milijardi eura, što je 1,3% više nego u razdoblju od 2007. do 2013. Zemljama SIE-6 regije dodijeljeno je 167,1 milijardi eura, što predstavlja skoro polovicu ukupnih sredstava iz EU fondova. Ujedno je regiji odobreno 11% više sredstava nego u razdoblju od 2007. do 2013. Hrvatska prvi put sudjeluje u potraživanju sredstava.

„Uz pretpostavku da zemlje SIE-6 uspiju povući 90% novoodobrenih sredstava, to bi podiglo njihov godišnji rast BDP-a za 0,3-0,8%. Osim toga, kada bi zemlje uspješno iskoristile sredstva EU fondova, razlika/nesrazmjer? među njima, kada govorimo o stupnju razvoja, jasno bi se smanjio. Međutim, pred zemljama regije SIE dug je put do poboljšanja sposobnosti iskorištavanja fondova, koja je i dalje na niskoj razini. Da to postignu, trebaju znatno srezati birokraciju, uvesti transparentne postupke odabira projekata te uspostaviti čvršću regionalnu suradnju“, naglašava autor izvješća Jan Jedlička, voditelj ureda za EU u banci Česká spořitelna.

Od zemalja SIE-6 regije, Poljska, kao najveće gospodarstvo SIE regije,  trebala bi dobiti 77,6 milijardi eura, odnosno približno polovicu ukupnog iznosa namijenjenog regiji, te najveći ukupan iznos od svih zemalja članica EU. Uz to, jedna je od rijetkih zemalja koja je uspjela dobiti veći iznos iz Kohezijske politike EU-a za 2014.-2020. nego u prethodnom razdoblju od 2007. do 2013. godine.

Gledajući godišnje odobrena sredstva po glavi stanovnika kao reprezentativniji pokazatelj, Estonija je na prvom mjestu s približno 387 eura po stanovniku godišnje, a slijedi Slovačka s 369 eura. Promatrajući odnos prosječne godišnje dodjele sredstava i BDP-a, najveći iznos iz fondova EU-a trebao bi se dodijeliti Mađarskoj (3,2% BDP-a godišnje), koja je po ovom pokazatelju ispred baltičkih zemalja (2,9 – 3,0% BDP-a).

 „Horizont 2020“ – proračun EU-a za istraživanje i razvoj

Osim strukturnih i investicijskih fondova, EU je odobrio i sedmogodišnji proračun u iznosu od gotovo 80 milijardi eura za „Horizont 2020“ – najveći istraživački i inovacijski program EU-a. Ne postoje unaprijed definirani iznosi za pojedine države članice, što znači da se projekti iz svih zemalja moraju natjecati za potporu iz programa „Horizont“. Program podrške istraživanju i razvoju u razdoblju od 2014. do 2020. godine temelji se na tri stupa: potpora znanstvenoj izvrsnosti (uključujući potporu Europskog istraživačkog vijeća vrhunskim znanstvenicima, stipendije Marie Curie itd.), potpora za liderstvo u industriji za mala i srednja poduzeća te potpora istraživanju društvenih izazova na području zdravstva, energetske učinkovitosti, održive poljoprivrede, prometa itd.

 

VAMA NA USLUZI – UMJETNOST I RAD

At your 2Kako suvremeni procesi rada, posebice mehanizacija, utječu na živote ljudi, može se razgledati na upravo otvorenoj izložbi Vama na usluzi – Umjetnost i svijet rada. Integrirana u stalni postav Tehničkog muzeja u Zagrebu predstavljena su djela umjetnika iz Srednje i Istočne Europe. Izložba je postavljena na inicijativu bečkog Tehničkog muzeja i Zaklade ERSTE.

Izložba je otvorena koncem ožujka, a može se razgledati do 30. rujna 2014. Povodom otvorenja bio je izveden i performance moldavskog umjetnika Ravela Braila, kojim je odao počast pisaćem stroju. Naime, zamolio je osobe koje su vješte u tipkanju da istodobno prepisuju zadani tekst. Performance je bio izveden i na otvorenjima izložbi u Beču i austrijskom gradu Steyru, a  snimljeni video snimljen prilikom bečkog otvorenja nagrađen je nagradom Celeste 2013. u kategorijama za animaciju i video.

Sama tema izložbe je dijalog tehnologije i umjetnosti, a donosi i analizu rada u kontekstu gospodarske i socijalne krize u Srednjoj i Istočnoj Europi. Izložba ilustrira pristup umjetnika dramatičnoj transformaciji procesa rada s naglaskom na utjecaj mehanizacije na živote ljudi. Uz to raspravlja o prednostima i rizicima suvremenih oblika rada.

Djela umjetnika Pavela Braila, Anne Jermolaewe, Daniela Knorra i Ulrike Leinbacher posebno su tematski rađena za izložbu Vama na usluzi – Umjetnost i svijet rada, pri čemu su integrirana kao umjetničke intervencije u sam stalni postav zagrebačkog Tehničkog muzeja. Uz radove se prikazuju i video radovi Haruna Farockog, Adriana Pacija i Anne Tallentireve. Budući da su neki od umjetnika i sami imigranti, odnosno dolaze iz Istočne Europe, iz prve ruke polemiziraju stvarnost koju prikazuju u svojim radovima.

Tako postavljaju niz aktualnih pitanja: Na koji se način rad mijenja? Kada rad predstavlja privilegij, a kada je teret? Što znači kada su svi tijekovi rada automatizirani? Što znači biti fleksibilan i mobilan? Kako zaposlenost i nezaposlenost utječu na viđenje samoga sebe?

“Povodom izložbe pozvali smo umjetnike da izrade umjetnička djela. S jedne su strane ti radovi usredotočeni na trenutačna društveno-politička pitanja kao što su fleksibilnost tržišta rada i migracija, a s druge su strane istražili razlike između procesa rada koji zahtijevaju dubinsko poznavanje i visok stupanj tehnologije i ljudskih-intenzivnih procesa, primjerice usluga. Također je obrađena i međuzavisnost austrijskog tržišta rada s onima iz Srednje i Istočne Europe“, izjavla je Christiane Erharter, jedna od kustosica izložbe.At your service2

ERSTE FINNOVATION HACKATHON

Hackathon pobjednici

Znajući važnost poticanja mladih programera u smišljanju inovativnih sofverskih rješenja, Erste banka je drugu godinu zaredom u suradnji sa Zagrebačkim inkubatorom poduzetništva (ZIP) i BeeOneom organizirala Erste Finnovation Hackathon. Posrijedi je natjecanje u programiranju na kojem su tijekom 24 sata prijavljeni timovi trebali razviti aplikaciju, odnosno platformu, na jednu od tri ponuđene teme, a kojima je cilj unapređenje bankovne usluge. Timovi su s ponuđenim  temama upoznati tek neposredno pred početak natjecanja. Natjecanje se organizira s ciljem poticanja suradnje s mladim inovativnim talentima te s idejom o pružanju uvijek novih, originalnih rješenja koja će poboljšati bankarsko iskustvo korisnika.

Zašto Erste banka kao suorganizator sudjeluje u natjecanju objasnio je Igor Strejček, direktor Direkcije upravljanja distributivnim kanalima: “Osim što mladim stručnjacima iz područja softverskog programiranja nastojimo svojim poslovnim iskustvom dati podršku u radu, kao glavni sponzor Hackathona želimo odaslati i poruku o važnosti poticanja start-upova u Hrvatskoj. Naime, uspješna svjetska gospodarstva strateški podržavaju start-upove i potiču mlade ljude na realizaciju svojih ideja jer u konačnici one bitno doprinose razvoju ekonomije tih zemalja. Mi kao banka nagrađujemo pobjedničke timove, premda ne ulazimo s njima nužno u poslovni odnos, ali tim mladim ljudima dajemo potrebne reference za njihov daljnji angažman.

Pobjednici ovogodišnjeg natjecanja su članovi tima Mad Labz, s osvojenom nagradom od 1337 eura po članu tima, koji su razvili aplikaciju Brand Tree. Riječ je o aplikaciji namijenjenoj malim poduzetnicima, koja im omogućuje da na najjednostavniji način svoju ponudu predstave kupcima. Aplikacija omogućuje praćenje ponude, a s nje je moguće i izravno obaviti kupnju. Nikola Mratinić, član pobjedničkog tima, o aplikaciji je kratko izjavio:“ Cilj nam je bio olakšati način na koji brandovi komuniciraju s kupcima.“ Za nagrade su se natjecali i timovi:  Momci, Wizards, Super Code Bros, Blue Pill Team, Hyperactive, Esi mi dobar?, Pomični zarez, Loremica, Karaka, Night Hawks i Šah Mat.