Arhiva za June 2013

Beskontaktno plaćanje

Ako su na vašu adresu već stigle Maestro PayPass ili MasterCard PayPass kartice, ovoga ljeta ne morate trošiti svoje slobodno vrijeme kako biste s obližnjeg bankomata podigli gotovinu za manje kupnje. Naime, na skoro 2200 prodajnih lokacija svoje kupnje do 100 kuna možete plaćati jednostavnim, a opet iznimno sigurnim beskontaktnim plaćanjem. Prije kupnje pogledajte je li mjesto označeno „Prisloni i plati“ oznakama i iskoristite pogodnost najbržeg plaćanja.

Josip Glavaš: „Od početka godine ostvarili smo rast imovine pod upravljanjem od 655 milijuna kuna“

Erste invest, Josip GlavasInvesticijski fondovi Erste Money i Erste Bond, kojima upravlja Društvo za upravljanje investicijskim fondovima Erste-invest, obilježavaju deset godina postojanja. Bio je to povod da o značajkama poslovanja u fondovskoj industriji, trendovima i očekivanjima u budućem razdoblju razgovaramo s Josipom Glavašem, predsjednikom Uprave Erste-investa.

Erste Money, kunski novčani fond, u prvih je deset godina postojanja ostvario prinos od osnivanja od 47,34%. Istovremeno je obveznički fond Erste Bond ostvario prinos od 25,53%. Kada pogledate unatrag, jeste li zadovoljni njihovim rezultatima?

Općenito smo zadovoljni postignutim. Možemo konstatirati kako su novčani u fondovi u potpunosti ispunili svoju svrhu upravljanja novčanim viškovima i zaštite vrijednosti, uz visoku likvidnost, stabilnost i sigurnost uloženog. Stavimo li vrlo stabilan prinos u kontekst duboke gospodarske krize, koja i dalje traje, i posljedično snažnih turbulencija na financijskim tržištima, rezultat se čini i više nego prihvatljivim.

Kod obvezničkih fondova rezultat je dobar, ali ne i sjajan. Treba ga također promotriti u svjetlu krize koja je dovela do propadanja i praktički gašenja jednog značajnog segmenta domaćeg tržišta  – segmenta korporativnog duga (obveznice i komercijalni zapisi) te visoke volatilnosti na domaćim državnim obveznicama. Međutim, danas je portfelj Erste Bonda očišćen od nelikvidnih i „problematičnih“ ulaganja te ponovno krećemo u novi ciklus.

Gospodarska kriza proteklih je godina neminovno utjecala i na tržišta kapitala, uključujući i fondovsku industriju. U svjetlu takvih okolnosti, kakvi su općenito rezultati Erste-investa u dosadašnjem dijelu godine i što očekujete do kraja 2013.?

Naše poslovanje u 2012. bilo je stabilno, u skladu s planiranim parametrima i kretanjima u industriji. U zahtjevnim tržišnim okolnostima nastavili smo ulagati značajne napore kako bismo održavali konkurentan prinos i kvalitetno upravljali povjerenim nam sredstvima.

Od početka godine ostvarili smo rast imovine pod upravljanjem od 655 milijuna kuna te povećali tržišni udjel sa 14,79% na 17,45%. U isto vrijeme tržište je raslo 1,76 milijardi kuna, što znači da je naš udio u rastu 37%. Do kraja godine očekujemo lagani rast imovine pod upravljanjem i pripremamo se za pokretanje nekih novih fondova.

Za razliku od godina euforije i agresivnog rasta dioničkog segmenta, u aktualnom okruženju primarni pokretač rasta je nerizični segment, što donosi sporiji, ali stabilniji rast.

Svjedoci smo da štednja u bankama i dalje bilježi stabilne rastuće trendove te da građani i dalje preferiraju manje rizične oblike ulaganja. Kakva je, po vama, perspektiva za investicijske fondove u budućem razdoblju? Je li moguće i realno očekivati značajnije prelijevanje likvidnih sredstava u takve oblike imovine i što bi to moglo potaknuti?

Očekivanja većine tržišnih sudionika govore o nastavku recesije u prvom polugodištu 2013., uz blag oporavak u drugoj polovici godine, te i dalje negativan GDP na godišnjoj razini.

Takva kretanja s jedne strane ne pogoduju industriji, koja upravlja novčanim viškovima, jer se smanjuje realni dohodak svih nas. S druge strane, smanjenje gospodarske aktivnosti, uz visoku likvidnost dovodi do pada aktivnih kamatnih stopa, a posljedično tome i pada pasivnih.  Već sada vidimo da dosadašnje smanjenje kamatnih stopa, dovodi do rasta potražnje za konzervativnim proizvodima, što mi prvenstveno vidimo kroz značajan rast imovine pod upravljanjem u portfeljima. Imovina je u ovom segmentu poslovanja u proteklih godinu dana narasla s 20 na 170 milijuna kuna.

Zbog svega ovoga, očekujemo da će i drugim segmentima retail poslovanja, doći do potražnje za proizvodima s konzervativnom politikom ulaganja. Da bismo zadovoljili tu buduću potražnju, Erste invest je u proceduri osnivanja novog obvezičkog fonda, kojemu je cilj privući upravo takvu vrstu klijenata.  Rast unatoč krizi, pesimizmu  i skromnim očekivanjima, pokazuje postojanje potencijala za investicijske fondove, te očekujemo da će se isti izlaskom iz krize još povećati.

Pred nama je ulazak Hrvatske u EU. Što će se promijeniti na domaćem fondovskom tržištu?

Ne smatramo da će doći do drastičnih promjena. Najveće promjene tiču se zahtjevne prilagodbe društava novom regulatornom okviru (UCITS) koja će uslijediti ulaskom u EU. U trenutačnoj gospodarskoj situaciji teško da kratkoročno postoji snažniji poticaj stranim društvima za ulazak na domaće tržište. Domaća društva za upravljanje fondovima fokusirana su uglavnom na domaće tržište i tržište zemalja u okruženju. Zbog toga smatramo da će novi fondovi doći, ali da će biti fokusirani na segmente koja domaća društva trenutno nedovoljno pokrivaju, primjerice strana tržišta. Time će biti komplementarni proizvod koji će dopuniti i proširiti aktualnu ponudu, a ne konkurirati postojećim domaćim fondovima.

Svako ulaganje općenito ima svoje prednosti, ali i rizike. I same investicijske fondove karakteriziraju različiti stupnjevi rizičnosti, ovisno o tome radi li se o novčanim, obvezničkim ili, primjerice, dioničkim fondovima. Generalno gledajući, koje biste osnovne prednosti ulaganja u investicijske fondove izdvojili u odnosu na alternativne oblike ulaganja, primjerice štednju ili kupnju dionica?

Kao osnovne prednosti možemo izdvojiti jednostavnost, likvidnost, dostupnost, niže troškove te profesionalno upravljanje. Naravno da svaki individualni ulagač može kupovati vrijednosne papire i samostalno, ali treba razumjeti i rizike povezane s takvim ulaganjem, te često i značajne troškove.

I za kraj, s koliko investicijskih fondova upravlja Erste-invest i kolika je ukupna imovina pod upravljanjem?

Erste-invest upravlja s četiri otvorena investicijska fonda: novčanim fondom – Erste Money, obvezničkim fondom – Erste Bond, novčanim fondom Erste Euro Money te dioničkim fondom Erste Adriatic Equity. Osim toga, pod upravljanjem Erste-investa nalazi se i Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji – Fond HB. Ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova pod našim upravljanjem na 31.5.2013. iznosila je više od 2,57 milijardi kuna, a tome treba dodati Fond HB čija imovina iznosi 1.083.845.017,94 kn.

TERRANEO PRVI BESKONTAKTNI FESTIVAL U HRVATSKOJ

DSC_3657_sm

Terraneo, jedan od deset najboljih europskih glazbenih festivala, po izboru Forbes magazina i britanskog The Telegrapha, održat će se po treći put i to od 7. do 9 . kolovoza, u bivšoj vojarni Bribirskih knezova u Šibeniku. The Prodigy, My Bloody Valentine, Wu-Tang Clan, Azealia Banks… samo su neki od aktualnih grupa i izvođača koji ga čine nezaobilaznim.

Opuštenoj atmosferi zasigurno će dodatno doprinijeti i mogućnost brzog i sigurnog plaćanja konzumacije hrane i pića. Naime, 15.000 posjetitelja, koliko ih se ove godine očekuje, moći će sve plaćati beskontaktnom Terraneo karticom, koju će jednostavno prisloniti na čitač.

Kartica će se moći podići unutar festivalskog prostora, na jednom od Top up pointova, pri čemu će posjetitelji moći sami odlučiti koliko sredstava žele na nju uplatiti. Uplate na karticu moći će se  vršiti svim kreditnim i debitnim karticama te gotovinom. Riječ je o vizualno prepoznatljivoj proprietary kartici, koja služi za plaćanje samo tijekom festivala. Ukoliko na kartici ostane višak sredstava, moći će ih se odmah po završetku festivala podići. Posjetitelji Terranea koji koriste beskontaktnu MasterCard ili Maestro karticu, također će ih moći koristiti za plaćanje konzumacije.

Beskontaktno plaćanje na festivalu omogućila je kartična kuća Erste Card Club, zahvaljujući čemu Terraneo spada u tehnološki najnaprednije događanje u Hrvatskoj. Ovime, festival staje i uz bok najvećih europskih festivala, poput budimpeštanskog Sziget festivala, na kojem je već uveden beskontaktni način plaćanja.

O Terraneo Festivalu

Odličan glazbeni program, strani i domaći bendovi, DJ gostovanja, non-stop party zone, radionice i predavanja, izložbe i performansi, kampiranje, zabavni sadržaji, ekologija, kupanje, sunce i more… osiguravaju Terraneu status nezaobilaznog glazbenog festivala u regiji koji razvija i njeguje koncept društveno odgovorne i ekološki svjesne zabave.

Održava se u napuštenoj vojarni nedaleko centra Šibenika koja se za vrijeme njegovog trajanja pretvara u pravi mali grad prepun pozitivne atmosfere. Savršeno nadopunjuje turističku ponudu grada što ga čini primamljivom destinacijom tisuća mladih urbanih ljudi željnih zabave. Nadalje, zadaća mu je promovirati prirodna bogatstva i ljepote šibenske regije; predstaviti Šibenik i Hrvatsku kao aktualne i atraktivne svjetske turističke destinacije. Nadasve, Terraneo želi zabaviti, širiti pozitivnu energiju u najopuštenije doba godine i dati posjetiteljima priliku da uživaju u glazbi aktualnih imena svjetske i domaće glazbene scene.

Ove godine nastupaju The Prodigy, My Bloody Valentine, Wu-Tang Clan, Aloe Blacc, Azealia Banks, Gang of Four, The Cribs, Calexico, Cloud Nothings, Woods, Mambo Kurt, Duncan Sheik, Koan Sound, Blond:ish, Pinkunoizu, Dubioza Kolektiv, Darkwood Dub, Mayales, Kawasaki 3p, Postolar Tripper, SevdahBABY, My Buddy Moose, Vlasta Popić, Krankšvester, Pešes, Svi na Pod, Eyesburn, Straight Mickey and the Boyz, Chew the Fat! Croatia i Icarus Down. Program po danima i informacije o izvođačima možete pronaći na službenoj Terraneo web stranici na www.terraneofestival.com

HRVATSKA U EUROPSKOJ UNIJI

slikaEUPutovanje u zemlje EU samo uz predočenje osobne iskaznice, pojednostavljeno zapošljavanje, niže cijene roaminga, kupovina bez carine,… sve ove i mnoge druge novine očekuju građane i poduzetnike nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Na put po EU samo s osobnom

Sve one koji rado putuju, sigurno će razveseliti činjenica da će im za putovanje u zemlje Europske unije, kao i u još neke, biti dovoljna samo valjana osobna iskaznica. Ovdje treba napomenuti kako nema potrebe za zamjenom postojećih iskaznica jer će stare, izdane nakon siječnja 2003., vrijediti do njihovog roka važenja. Ujedno će se znatno pojednostavniti putovanje djece jer će roditelji moći zatražiti osobnu iskaznicu i za tek rođenu djecu. Uzevši u obzir činjenicu da je izdavanje putovnica znatno skuplje, putovanje s osobnom iskaznicom donijet će građanima i dodatne uštede.

Zbogom „merverštojeru“ (Mehrwertsteuer)

Ulazak u EU znači i ulazak u carinsku uniju, što znači da carina između država članica nema. Ovo konkretno znači da vas nitko prilikom prelaska granice neće pitati imate li što za prijaviti, dok porez plaćate tamo gdje ste robu i kupili. Ali ne ostvarujete ni pravo povrata poraza, zbog čega na granici nakon kupnje više nećete dobiti povrat poreza, čime popularni Mehrwertsteuer odlazi u povijest. Nema ni carine kupujete li robu u nekoj od članica EU putem interneta. Kupujete li pak stvari primjerice iz Kine, tu će i dalje vrijediti granica od 160 kn iznad koje se roba carini i oporezuje. Za očekivati je da će veliki web shopovi koji nude povoljne cijene posebno što se tiče tehničke robe, nakon ulaska u Uniju, početi slati robu i u Hrvatsku.

Obrazovanje i zapošljavanje u EU

Rad i studiranje u drugim zemljama bit će znatno pojednostavljeni. U EU je moguće studirati u drugoj zemlji pod istim uvjetima kao i studenti koji su iz te zemlje, što znači snižavanje školarina za Hrvate u mnogim europskim zemljama. Podsjećamo, da već niz godina studenti mogu jedan semestar provesti u drugoj državi u sklopu ERASMUS programa.

Što se tiče zapošljavanja, pojedine zemlje članice mogu ograničiti svoje tržište rada na određeno prijelazno razdoblje. No, unatoč tome, bit će znatno lakše dobiti radnu dozvolu. Dobro je znati da je državljanima jedne članice omogućeno zapošljavanje i priznavanje njihove kvalifikacije u drugoj državi.

Ovo ipak neće odmah vrijediti za takozvane „regulirane profesije“, to jest za one za koje diploma nije dovoljna za samostalno obavljanje posla, već je potrebno i dodatno razdoblje usavršavanja ili polaganja ispita. Primjerice, za liječnike, pravnike, arhitekte i sl. Za njih će se od 2014. uvesti profesionalna iskaznica koja će zapošljavanje znatno pojednostaviti.

Medicinske usluge u inozemstvu

U slučaju da se iznenada razbolite, ozlijedite ili doživite nesreću tijekom boravka u nekoj od država EU imate pravo u toj državi koristiti zdravstvenu zaštitu koja se ne može odgoditi do planiranog povratka u Hrvatsku. Osnovni uvjet je da ste uredno osigurani u HZZO-u te da ste prije odlaska u inozemstvo zatražili Europsku iskaznicu zdravstvenog osiguranja. Područni uredi HZZO-a ovu karticu izdaju besplatno, ali valja napomenuti kako ona ne zamjenjuje zdravstvenu iskaznicu za liječenje u Hrvatskoj.

Cijene roaminga niže i do 80%

Europska unija ograničava cijene poziva i poruka u roamingu. Ovo znači da će cijene višestruko pasti te da ćete na ljetovanju ili skijanju u nekoj drugoj EU zemlji moći koristiti mobitel slobodnije, bez straha od astronomskih računa. Ujedno, ulazak u EU donosi i veće mogućnosti zaštite svojih prava kao potrošača, posebice prilikom kupovine proizvoda ili korištenja usluga u nekoj drugoj zemlji.

Poslovanje u EU

Pojam „domaćeg tržišta“ od srpnja mijenja značenje. Više neće predstavljati lokalno hrvatsko, nego tržište cijele Europske unije na koje će domaća poduzeća i poduzetnici moći plasirati svoje proizvode bez carina. Ujedno će fizičko ukidanje carinskih kontrola na granicama sa Slovenijom i Mađarskom pojednostavniti i ubrzati prijevoz roba. Smanjit će se i birokratske prepreke u međunarodnoj trgovini, a poduzetnici će moći koristiti i europske standarde koji olakšavaju izvoz izvan područja EU. Kao što će se naši građani moći zaposliti u EU, isto pravilo će vrijediti i za kadrove iz drugih zemalja. Isto tako, domaći poduzetnici će ravnopravno moći sudjelovati sa svojim ponudama u postupcima javne nabave. EU razvoj svojeg gospodarstva temelji na malim i srednjim poduzetnicima. Njima se omogućuje da prijave svoje projekte te da svoje poslovanje financiraju putem različitih europskih fondova.

Možda će vas još zanimati

  • Kako bi postala 28. članica Unije, Hrvatska je pregovore vodila deset godina tijekom kojih je zatvoreno 35 poglavlja.
  • Postrožit će se carinske kontrole na graničnim prijelazima s BiH i Srbijom te uvesti i poseban carinski režim koji će vrijediti na području koridora kroz Neum.
  • Sir, vrhnje i ostali „domaći“ proizvodi i dalje će se prodavati na hrvatskim tržnicama, ali pod strožim sanitarnim standardima.
  • Obične žarulje će nakon isteka zaliha nestati s polica u trgovinama jer EU dozvoljava prodaju samo štednih žarulja. Doduše u startu su one nešto skuplje, ali financijski isplativije. Primjerice, LED žarulje, smanjuju potrošnju električne energije i preko 80% te imaju znatno duži rok trajanja.

Što treba znati o EU?

  • Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Zapadna Njemačka, Francuska i Italija 1952. ujedinile su svoje industrije rudarstva u Europsku zajednicu za ugljen i čelik.
  • Vijeće Europe 1955. odabire zastavu s dvanaest zlatnih zvijezda na plavoj podlozi kao svoju, a 1986. prihvaća je i Europska zajednica. Zastava simbolizira savršenstvo i potpunost.
  • Vijeće Europe 1972. odabire posljednji stavak Beethovnove Devete simfonije, koju je on razradio iz Schillerove Ode radosti. Ti se stihovi često pjevaju pri izvođenju himne, ali zbog brojnosti europskih jezika nemaju službeni status.  1986. postaje i službena himna Europske zajednice.
  • Europska zajednica (EZ) ugovorom iz Maastrichta 1992. mijenja politički okvir i ustanovljava se Europska unija (EU).
  • Schengenskim sporazumom 1995. omogućeno je državljanima zemalja potpisnica slobodno kretanje bez graničnih kontrola. Danas uključuje 22 zemlje članice EU i četiri zemlje izvan Unije.
  • Zajednička europska valuta Euro, koju je do sada kao svoju uvelo 17 zemalja članica, u opticaj je puštena 2002.
  • Europskoj uniji 2004.pristupilo je 10 novih članica, uglavnom istočnoeuropskih, čime prestaje podjela na istočni i zapadni blok. Za ovo je EU dobila Nobelovu nagradu za mir 2012.
  • Kohezijska politika predstavlja politiku EU kojoj je cilj ujednačavanje razvoja između članica Unije.